ZAGREB Početkom godine hrvatska je javnost sa zanimanjem pratila oglase pojedinih trgovačkih lanaca koji su umirovljenicima nudili posao na pola radnog vremena, jer se očekuje da će zbog nedostatka radne snage, ali i mogućnosti da oni koji su otišli u prijevremenu mirovinu rade 20 sati tjedno bez ustezanja mirovine, u ovoj godini porasti broj »zaposlenih« umirovljenika.

Građani koji su otišli u prijevremenu mirovinu dosad nisu imali mogućnost raditi 20 sati tjedno i zadržati puni iznos mirovine, dok im od 1. siječnja i prošlogodišnje izmjene u mirovinskom sustavu omogućava takav aranžman. Statistički podaci Hrvatskog mirovinskog zavoda pokazuju da su ga oni i iskoristili, iako nisu tisuće nahrupile na nove poslove.

Prerano za zaključke

Uz to, podaci samo za jedan mjesec, odnosno siječanj možda i nisu dovoljni da se iz toga izvuče zaključak o tome koliko će među umirovljenicima biti prihvaćena nova Vladina mjera. sa zadnjim danom siječnja do polovice radnog vremena, odnosno četiri sata dnevno ili 20 sati tjedno, radilo je 5.514 umirovljenika što je za 329 ili 6,3 posto više nego krajem prošle godine. Uz to u prošloj je godini na taj način u prosjeku radilo 4.752 umirovljenika što znači da je u siječnju broj onih koji rade četiri sata dnevno 16 posto veći od tog godišnjeg prosjeka. No, i bez dodatnih olakšica broj umirovljenika koji rade raste, tako je lani prosječno radilo tisuću i 200 umirovljenika više nego 2017. godine.

Ako se uspoređuju mjesečni podaci, onda je u siječnju ove godine na pola radnog vremena radilo 1.584 umirovljenika više nego u istom mjesecu 2018. godine, što je rast od čak 40 posto. No, broj umirovljenika koji su iskoristili tu mogućnost zasad je u odnosu na ukupan broj ljudi u mirovini, a njih je oko milijun i 236 tisuća, još uvijek mali da bi se donosili zaključci o tome kakav je odaziv na novu zakonsku odredbu. Možda će pravi odaziv umirovljenika na tu Vladinu mjeru biti vidljiv tek na kraju godine kad će biti dostupni podaci o tome koliko je umirovljenika u prosjeku radilo tijekom 2019. godine. Prosječna mirovina u Hrvatskoj za 40 ili više godina staža iznosi 3.664 kune, dok je prosječna mirovina svih umirovljenika nešto veća od 2.300 kuna i zapošljavanje umirovljenika, i njihov povratak u svijet rada svakako će prvenstveno biti motiviran time da poboljšaju svoja primanja, a manje željom da ostanu aktivni.

Najviše u Zagrebu

Očekivano podaci HZMO-a pokazuju da je najveći broj umirovljenika, čak 1.226, angažiran u stručnoj, znanstvenoj i tehničkoj djelatnosti, a slijedi trgovina i zdravstvo. Na te tri djelatnosti otpada više od polovice zaposlenih umirovljenika, što pokazuje i u kojim djelatnostima Hrvatskoj sve više nedostaje stručne radne snage. Što se tiče regionalne strukture, najviše je umirovljenika pronašlo posao tamo gdje je najviše poslova, u Gradu Zagrebu, i to njih 1.829, što je svaki treći umirovljenik koji radi na pola radnog vremena. U Primorsko-goranskoj županiji na taj način je svoja kućna primanja u siječnju povećalo 680 umirovljenika.

Naši sugovornici u Vladi ističu da je možda prerano govoriti o tome koliko će umirovljenika iskoristiti mogućnost da zadrži svoje penzije u onom iznosu i da rade 20 sati tjedno, odnosno koliko će među njima biti onih kojima je to Vlada omogućila novim zakonskim odredbama, ali ističu da brojke za prvi mjesec primjene te odredbe ukazuju da je ona dobra jer omogućuju i mlađim umirovljenicima, onima koji su u prijevremenoj mirovini dodatnu zaradu, a poslodavcima iskusnu i kvalitetnu radnu snagu. Uz to omogućeno je i vojnicima i policijskim službenicima da uz isplatu pune mirovine rade pola radnog vremena ili puno radno vrijeme uz isplatu pola mirovine.