Iako je Hrvatska zadnjih godina u više navrata bila na udaru migrantskih valova, udio učenika migrantskog porijekla u školskim klupama u Hrvatskoj u zadnjih se 10 godina smanjio za tri postotna boda, sa 12 posto u 2012. na devet posto u 2022. godini, pokazalo je PISA istraživanje za Hrvatsku, na kojem su mjerene ključne sposobnosti i vještine naših učenika na kraju osnovnoškolskog obrazovanja.

Pokazalo se, također, da je uspjeh ove grupacije učenika lošiji u odnosu na domicilne vršnjake, što se u prvom redu pripisuje njihovom lošijem socioekonomskom statusu.

Prema PISA istraživanju, učenici migrantskog porijekla definirani su kao učenici čiji su roditelji rođeni u zemlji različitoj od one u kojoj je učenik rješavao PISA test.

Među učenicima migrantskog porijekla razlikuju se dvije skupine učenika: prva i druga generacija migranata. Učenici prve generacije migranata i sami su rođeni izvan zemlje u kojoj su sudjelovali u PISA istraživanju, dok su učenici druge generacije migranata rođeni u toj zemlji, ali su njihovi roditelji rođeni u nekoj drugoj zemlji.

U 2022. godini oko jedan posto petnaestogodišnjih učenika u Hrvatskoj, odnosno oko 4.500 učenika, pripadalo je prvoj generaciji migranata, što znači da su rođeni u nekoj drugoj zemlji te da su se zajedno s obitelji preselili u Hrvatsku tek posljednjih godina. U skupini učenika prve generacije migranata njih 48 posto, ili svaki drugi, doselio se u Hrvatsku do pete godine života, a 33 posto njih doselilo se nakon 12. godine života i nakon završetka osnovnog obrazovanja u nekoj drugoj zemlji.

Ustanovljeno je, također, da učenici migrantskog porijekla u Hrvatskoj češće imaju lošiji socioekonomski status od učenika nemigranata. Dok je među svim učenicima oko 25 posto onih s lošijim socioekonomskim statusom, dakle u prosjeku svaki četvrti, među učenicima migrantskog porijekla takvih je učenika 37 posto.

Svoju je ulogu u rezultatima donekle odigrala i jezična barijera. Otprilike 11 posto učenika migrantskog porijekla i dva posto svih ostalih učenika izjavilo je da se jezik kojim govore kod kuće većinu vremena razlikuje od jezika na kojemu su rješavali PISA ispite.

Prosječna razlika u rezultatu između učenika migranata i nemigranata u matematičkoj je pismenosti iznosila 14 bodova u korist nemigranata, što je značajna razlika. Međutim, nakon što se u obzir uzeo socioekonomski profil učenika, ta je razlika prestala biti značajna. U čitalačkoj pismenosti prosječna razlika u ostvarenom rezultatu učenika migranata i nemigranata iznosila je 18 bodova u korist nemigranata, što je još veći raskorak u rezultatima dvije učeničke populacije. I u ovom slučaju, nakon uzimanja u obzir socioekonomskog profila učenika, ta je razlika prestala biti značajna.

U Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja nisu se posebno bavili ovim aspektom rezultata PISA istraživanja, kao ni uspjehom učenika migrantskog porijekla na nacionalnim ispitima i državnoj maturi.

– Kod nacionalnih ispita nećemo imperativno tražiti niti da moraju pisati, niti ih onemogućiti da pišu. Polazimo od toga da imaju manje znanje jezika, da su došli u sustav prije dvije ili godinu dana. A kod državne mature migranti se tretiraju kao i svi drugi, kao kad naš đak ode u Njemačku, on tamo polaže maturu kao i drugi, kaže Vinko Filipović, ravnatelj NCVVO-a, i dodaje kako njihov uspjeh na državnoj maturi nisu zasebno proučavali.