Europski plan o smanjenju emisija ugljičnog dioksida (CO2) do 2030. godine kojemu se od početka ove godine priključila i Hrvatska, s ciljem smanjenja emisija ugljičnog dioksida za 55 posto do 2030. godine, za brodare bi mogao značiti gubitak konkurentnosti na međunarodnom tržištu, uz povećanje cijena prijevoza koje će, u konačnici, najvjerojatnije biti prevaljene na trošak krajnjih kupaca u transportnom lancu, odnosno građana. Konkretno, brodari koji prevoze terete unutar luka Europske unije, ili u njih ili iz njih iz trećih zemalja, već od ove godine imati će značajno veće troškove plaćanja takozvanih ETS-ova, odnosno naknada po svakoj toni CO2 koju njihovi brodovi ispuste tijekom plovidbe.

Milijuni u vjetar

Prema riječima Marija Pavića, predsjednika uprave Tankerske plovidbe iz Zadra, već u ovoj godini će, u odnosu na prošlu, povećanje troškova za emisije CO2 biti udvostručeno i to pod uvjetom da ovaj brodar ne nabavlja nove brodove i ne povećava broj plovidbi u luke Europske unije i iz njih.

– Kao brodar, kao članica udruge hrvatskih brodara Mare Nostrum, a i osobno u udruzi tankerskih brodara upozoravao sam u više navrata da je velika vjerojatnost kako ovakvim odredbama Europska unija sama sebi podmeće nogu. Nije riječ o naknadi koja se uvodi na razini Međunarodne pomorske organizacije (IMO), dakle na svjetskoj razini, već samo za brodove koji prometuju između luka Europske unije ili iz njih prema trećim zemljama i obrnuto. Takva odluka, budući da nije donesena na svjetkoj razini, već samo u Europi, neće riješiti globalni problem emisija CO2 iz pomorskog prometa, kaže Pavić.

NL arhiva

Dodaje kako kod europskih brodara postoji bojazan da će uvođenjem dodatnih naknada za emisije CO2 biti smanjena njihova konkurentnost na globalnom pomorskom tržištu.

– Ako brod ide iz jedne luke EU-a u drugu, tada se plaća 100 posto naknade za emisije CO2, a ako ide iz jedne od luka EU-a u treće zemlje ili obrnuto, tada se plaća 50 posto. U prošloj godini se od tog iznosa plaćalo 40 posto. Ove godine plaćat će se 70 posto, a od iduće godine puni iznos, odnosno sto posto. Konkretno, za Tankersku plovidbu to, pod uvjetom da zadržimo isti broj brodova u time charteru, gdje zakupac plaća te troškove, i približno jednak broj putovanja između luka EU-a, odnosno u ili iz njih, znači povećanje plaćanja za ETS-ove s prošlogodišnjih milijun i pol eura na oko tri milijuna eura.

Novi troškovi

U 2026. godini ta će brojka narasti na četiri milijuna eura. Cijena ETS-a trenutno je oko 77 eura, a to je naknada za svaku tonu emisije CO2 s broda. Za svaku potrošenu tonu goriva brod ispušta oko tri tone CO2. To pak znači da cijena goriva poskupljuje za oko 220 eura po toni. Razumijemo i podržavamo da EU mora biti predvodnik po pitanju promjena u pravom smjeru po pitanju emisije stakleničkih plinova, ali bojimo se da se ovime ugrožava naša konkurentnost te da je riječ samo o još jednom nametu. Želimo vjerovati da će taj novac ići u fondove za istraživanje i razvoj pogona na alternativna goriva. Ove se tarife odnose na sve brodare koji uplovljavaju ili isplovljavaju iz luka EU-a, no brodarima iz trećih zemalja puno je teže ući u trag i od njih naplatiti ETS-ove nego od europskih, ističe Pavić.

Ivana Anić Miklec, ravnateljica udruge hrvatskih brodara Mare Nostrum također ističe kako povećanje naknada za emisije CO2 može ugroziti konkurentnost hrvatskih i ostalih europskih brodara na svjetskom pomorskom tržišu.

– Naši brodari već su i lani vodili evidenciju emisija CO2, te nabavljali ETS-ove na aukcijama. Ove godine ti će izdaci biti znatno veći. Sa sadašnjom cijenom ETS-a za njih to znači povećanje cijene goriva od gotovo 50 posto, a gorivo je jedan od najvećih troškova brodara. Strahujemo da će to ugroziti konkurentnost naših brodara, ali i dovesti do prelijevanja novonastalih troškova na krajnje kupce proizvoda koje prevoze, odnosno uglavnom na teret građana. Nismo protiv ovih mjera, ali se zalažemo da se one implementiraju na razini IMO-a, a ne samo u EU-u, kaže Anić Miklec.

NL arhiva

Proces verifikacije

Brodari u kabotaži, posebno oni koji prometuju prema otocima s manje od 200 tisuća stanovnika, zasad su izuzeti iz obaveza plaćanja emisijskih naknada, kao i oni s manjim brodovima, no u EU-u razmatraju i uvođenje naknade za brodove veće od 400 bruto tona, što bi snažno pogodilo sve brodare s manjim brodovima u nacionalnoj plovidbi, u Hrvatskoj u prvom redu Jadroliniju. Zasad, novim naknadama, prema odgovoru iz Jadrolinije na naš upit, podliježu samo dva broda u floti – »Marko Polo« i »Dalmacija« – koji plove na međunarodnim linijama, a za koje u Jadroliniji tek utvrđuju kolike iznose će platiti.

– Jadrolinija je u obvezi implementacije EU ETS Direktive. Ona zahvaća sve brodove volumena većeg od 5.000 GT (bruto tona, op.a.) uz primjenu privremenog izuzeća do 1. siječnja 2030. za sva putovanja nacionalne plovidbe prema kriteriju takozvanih malih otoka (to su otoci s manje od 200.000 stalnih rezidenata i bez direktne željezničke i cestovne veze s kopnom, odnosno svi otoci Republike Hrvatske osim otoka Krka i Paga).

Tek je u tijeku zahtjevan proces verifikacije brodova koju izvršava inozemni verifikator te u ovom trenutku ne možemo govoriti o konkretnim i verificiranim iznosima buduće obveze EU ETS za period izvještavanja 2024. godine. Treba i napomenuti da cijena EUR/EUA svakodnevno varira uz tendenciju rasta sukladno prirodnoj zakonitosti ponude i potražnje na tržištu. Brodovi i putovanja koji su zahvaćeni ovom Direktivom jesu brodovi međunarodne plovidbe. Brod »Marko Polo« na linijama Split – Ancona i Zadar – Ancona te brod »Dalmacija« na liniji Dubrovnik – Bari. Očekuje se da će konačnu obvezu utvrditi inozemni verifikator do 31. ožujka 2025., odgovaraju iz Jadrolinije.