Foto Darko Jelinek
Dobrosusjedstvu ne pridonose neprimjerene izjave visokih dužnosnika Srbije kojima zadiru u političke odnose u Hrvatskoj, kao ni navođenje lažnih podataka o žrtvama Drugog svjetskog rata
Predsjednik kluba zastupnika HDZ-a u Saboru Branko Bačić u razgovoru za naš list govori o aktualnim političkim temama, od Agrokora i graničnih problema sa Slovenijom pa do predstojećeg posjeta prvog čovjeka našeg istočnog susjeda.Kako komentirate skori posjet predsjednika Srbije Aleksandra Vučića Hrvatskoj?
– Dijalog sa susjednim državama, posebno sa Srbijom, iznimno je važan za stabilnost regije. Važan je i za rješavanje otvorenih pitanja Hrvatske i Srbije. Činjenica jest da odnosi u zadnje vrijeme nisu na razini koja omogućava rješavanje otvorenih pitanja poput sukcesije, nestalih, nadležnosti sudova, prava hrvatske manjine ili granica na Dunavu. Koliko će sastanak, koji se očekuje za desetak dana, pripomoći da se rješavanje tih pitanja podigne na višu razinu, vidjet ćemo. U zadnje vrijeme dobrosusjedskim odnosima nikako ne pridonose neprimjerene izjave pojedinih visokih dužnosnika Republike Srbije kojima se zadire u unutarnje političke odnose u Hrvatskoj, kao ni navođenje lažnih podataka o žrtvama drugog svjetskog rata. Predsjednica je očito procijenila da je ovo trenutak u kojem može doći do susreta s Vučićem. Hrvatska podržava europski put Srbije, ali je pritom potrebno da Srbija osigura i rješava navedena otvorena pitanja. Zato je važno da najavljeni sastanak svojom pripremom pripomogne rješavanju tih pitanja.
Koliko je istina u onome što javlja dio medija da je predsjednica solirala i da nije bilo neke velike koordinacije s Vladom vezano za Vučićev posjet?
– Potrebno je, a to se vidi i iz priopćenja MVP-a, unaprijed jasno definirati pitanja o kojima će se raspravljati te ubrzati rad mješovitih odbora osnovanih upravo za pojedina pitanja. Također bi bilo dobro od Vučića čuti što misli o nedavnim mitomanskim izjavama ministra Dačića i Vulina, jer one nipošto ne pridonose dijalogu.
Ne bi li pravi susret na vrhu između Hrvatske i Srbije bio Vučić Plenković jer je premijer prvi čovjek izvršne vlasti, a ne predsjednica?
– Važno je, u konačnici, da se razgovori nastave i da se pokušaju nadići problemi između dviju država. I to bih stavio u prvi plan.
Hrvatska ima otvorena pitanja i sa susjednom Slovenijom.
– Taj problem nije od jučer. On postoji od trenutka kada su obje države postale neovisne i ne bi smio opterećivati bilateralne odnose, a posebno ne negativno utjecati na građane – što se, nažalost, događa zbog jednostranih slovenskih postupaka. Činjenica jest da je Slovenija tijekom naših pretpristupnih pregovora blokirala određena poglavlja te praktično postavila ultimatum za rješavanje granice. Na taj način bili smo ucijenjeni i prihvatili da se granični spor riješi na Arbitražnom sudu. Ali onog trenutka kada je taj postupak kontaminiran i kompromitiran, jer se Slovenija pokušajem varanja ogriješila o međunarodno pravo, jednoglasnom odlukom Hrvatskog sabora smo iz tog postupka izašli. Time je taj postupak pred Arbitražnim sudom bio za nas zaključen i problem granice može se riješiti samo bilateralnim sporazumom, a ne novim slovenskim kršenjem međunarodnog prava. Jasno treba naglašavati da je isključiva krivnja na Sloveniji.
Činjenica je da je izvanredni povjerenik Ramljak bio poslovno povezan s nekim od tih podizvođača neposredno prije nego je došao na tu funkciju.
– Prije svega ne možemo govoriti o sukobu interesa jer izvanredni povjerenik nije državni dužnosnik. Druga stvar, ovdje se ne radi o novcu poreznih obveznika niti državnog proračuna, već isključivo o novcu kojim, sukladno Zakonu o izvanrednoj upravi, isključivo raspolažu vjerovnici. Odgovor na pitanje zašto je angažirana tvrtka Texomanagement treba uputiti tvrtki AlixPartners. Činjenica je da su htjeli kao podizvođača angažirati hrvatsku tvrtku i da u Hrvatskoj nema puno konzultantskih kuća koje su kompetentne za pružanje takve usluge, stoga izbor AlixPartners da angažira Texomanagement može biti razumljiv. No držim da to nije najsretnije rješenje te da bi se time mogao opteretiti daljnji rad izvanredne uprave.
Koliko je to moguće i kada bi se mogao očekivati neki napredak?
– Mi u Hrvatskoj u velikom dijelu možemo biti zadovoljni rješenjem Arbitražnog suda, tim više što je najveći dio sporova na kopnu riješen u korist Hrvatske. Od početka spora tražili smo da se granica između dviju država utvrdi granicom rubnih katastarskih općina – što su arbitri i prihvatili. Tu činjenicu posebno sagledavam i u kontekstu rješavanje spornih granica i s ostalim susjednim državama s kojima imamo neutvrđenu granicu. No, nismo zadovoljni načinom kako je određena morska granica u Savudrijskoj vali. Ali, s druge strane, i Slovenija je u morskom dijelu dobila puno manje nego što je očekivala. Tako da je bila prisiljena reterirati u odnosu na ambicije s kojima je ušla u taj proces. Držim da je dijalogom moguće pronaći kompromis kojemu u jednom dijelu podloga u znatnoj mjeri može biti rješenje iz arbitražne odluke.
Je li to moguće u nekom skorijem vremenu?
– Izbori u Sloveniji su jako blizu pa je pitanje je li sada za Sloveniju pogodan trenutak za pristupanje bilateralnom dogovoru. Ali uvijek su nekakvi izbori, bilo u Hrvatskoj, bilo u Sloveniji, pa se treba izdignuti i pristupiti zajedničkom rješavanju granice.
Ova 2018. bit će prva godina nakon dugo vremena u kojoj neće biti izbora. Otvara li to prostor Vladi za provođenje nužnih reformi?
– Prva godina Vlade Andreja Plenkovića je bila obilježena događajima koji su posljedica problema koji su se nagomilavali i stavljali pod tepih puno prije nego što je on preuzeo Vladu. Stoga je prva godina mandata bila obilježena aktivnostima usmjerenima na rješavanje tih izuzetno velikih izazova. Nakon što smo te probleme počeli rješavati, slažem se da je ovo godina reformi. Premijer je već najavio i reforme, i to zdravstva, mirovinskog sustava, obrazovnog sustava, pravosuđa i javne uprave. Potrebno je čim prije donijeti novi Ovršni zakon. Kasno bi bilo čekati kraj godine, kako čujemo u najavama.
Neodgovornost SDP-a u slučaju Agrokor
Kako komentirate velike isplate podizvođačima AlixPartnersa, Agrokorovog savjetnika za restrukturiranje, kao što je naprimjer Texo Management?
– Zakon o izvanrednoj upravi je dosad najbolja intervencija u gospodarstvo bilo koje dosadašnje Vlade. Njime je spriječen slom Agrokora, koji bi se inače prelio cijelo gospodarstvo, i gubitak desetine tisuća radnih mjesta. Nevjerojatno mi je s kojom je neodgovornošću spram radnika, malih dobavljača i njihovih obitelji, spram ljudskih sudbina, SDP tražio da se Agrokor baci u stečaj. Vladinom brzom i odvažnom odlukom omogućen je nastavak rasta gospodarstva i zaposlenosti – iako su čak i neke međunarodne financijske institucije najavljivale pad stopa rasta. Na kraju godine iste te institucije potvrdile su kako kriza u Agrokoru nije izazvala potrese u hrvatskom gospodarstvu i nije utjecala na rast BDP-a. »Lex Agrokor» omogućio je i povijesnu turističku sezonu. U tome vidim veliki doprinos Vlade koja je dala kvalitetan odgovor na izazov koji je kriza u Agrokoru predstavljala za stabilnost zemlje i nastavak pozitivnih ekonomskih trendova. Što se tiče savjetničkih naknada izdvajam da je izvanredna uprava uputila javni poziv svjetskim konzultantskim tvrtkama i da je prihvaćena najpovoljnija ponuda tvrtke AlixPartners, koja je kasnije za podizvođača uzela hrvatske konzultante. Cijene koje su postignute i kada je u pitanju AlixPartners i cijene po kojima ona angažira svoje podizvođače, u ovom slučaju hrvatske tvrtke, za naše su prilike i za nas izvan »korporativnog svijeta« doista velike, da ne kažem iznenađujuće. No, iz izjava analitičara, dobavljača pa i vjerovničkog vijeća, nisam stekao dojam da su previše zabrinuti visinom konzultantskih usluga, jer su one daleko manje nego što bi bile da su kao podizvođači angažirane strane tvrtke i visinom naknade za iste, već je njihova pozornost prije svega okrenuta radu izvanredne uprave i posvećenosti izradi nagodbe. Ovisno o krajnjem ishodu ocijenit će se rad izvanredne uprave, kao i odabir podizvođača koji je učinio AlixPartners.
Kako ste zadovoljni funkcioniranjem koalicije s HNS-om?
– Zadovoljan sam odnosima u koaliciji. Koaliranje s HNS-om nastalo je nakon raskida suradnje s MOST-om, a na platformi nužnosti političke stabilnosti u Hrvatskoj i nastavka pozitivnih ekonomskih trendova. Bez političke stabilnosti nema gospodarske stabilnosti, a time ni gospodarskog rasta niti razvoja. Upravo je ta stabilnost omogućila rast gospodarstva, rast zaposlenosti i istodobno smanjenje nezaposlenosti, rast izvoza, rekordnu turističku sezonu, ubrzano povlačenje sredstava iz EU fondova, povećanje i prosječne i minimalne plaće te posljedično povećanje potrošnje, proračunski suficit i smanjenje javnog duga, povećanje roditeljskih i rodiljnih naknada, proširenje opsega dječjih doplataka… Na kraju, spomenimo i podizanje kreditnog rejtinga, a kao opipljiv rezultat svjedočimo izdavanju državnih obveznica po dosad najpovoljnijim uvjetima koje će na godišnjoj razini uštedjeti gotovo 800 milijuna kuna. I tim putem nastavljamo. No usprkos toj zajedničkoj viziji razvoja Hrvatske, HDZ i HNS su i dalje svjetonazorski različite političke stranke.
Stanje u HDZ-u je jako dobro
Ima li razgovora o eventualnoj zajedničkoj listi za sljedeće parlamentarne izbore?
– Ne. O tome nismo razgovarali. HDZ je jaka politička stranka i uvjeren sam da će samostalno izaći na parlamentarne izbore, a da će o mogućim partnerima razgovarati tek nakon još jedne naše pobjede na izborima.
Kakvo je stanje u HDZ-u u Ličko senjskoj županiji?
– U Lici će Povjerenstvo u roku od šest mjeseci provesti mirne i demokratske izbore. HDZ u Lici je stabilan, to je naša jaka županija.
Bi li središnjici bilo prihvatljivo da Darko Milinović ponovo postane predsjednik tamošnjeg HDZ-a?
– On je član Predsjedništva HDZ-a i na njemu je odluka hoće li se ponovno kandidirati. Do izbora u ličko-senjskom HDZ-u ima dosta vremena da svi pojedinci razmisle hoće li njihova kandidatura pridonijeti zajedništvu i novim pobjedama. Tko će postati novi predsjednik Županijskog odbora HDZ-a, isključivo o ovisi o volji tamošnjih članova stranke.
Kada će biti izbori u HDZ-u?
– Ne vidim razloga zbog čega bi HDZ uopće razmišljao o unutarstranačkim izborima. Vlada je stabilna, rješavamo goruće probleme, pokrećemo reforme. Stanje u stranci je jako dobro. Sva središnja tijela funkcioniraju. Redovni izbori u HDZ-u trebali bi biti 2020. godine.
Zato sam vas ovo i pitao. Te će godine biti i redovni parlamentarni izbori. Ako bi ostao termin o kojem govorite, onda bismo imali unutarstranačke izbore možda i samo nekoliko mjeseci prije parlamentarnih.
– Uslijed izvanrednih izbora koje smo imali u rujnu 2016. rokovi koji su bili usklađeni između unutarstranačkih i parlamentarnih izbora su se poremetili. Svakako da ćemo u HDZ-u voditi računa o interesima stranke, ali prije svega Hrvatske. Svjesni smo da je teško prije ili u kampanji za parlamentarne provoditi unutarstranačke izbore. Toga smo svjesni i dotad ćemo na razini Predsjedništva donijeti stajalište u vezi termina unutarstranačkih izbora.
Skoro bi se mogao održati i izvještajni sabor na kojem bi se trebao donijeti novi statut stranke.
– Izvještajni će Sabor biti ove godine. O tome će odluku donijeti predsjedništvo stranke.
Dokle se stiglo s novim statutom?
– U tijeku su aktivnosti i vjerujem da bi do kraja travnja trebao biti napravljen nacrt izmjena statuta.
