Predsjednik SNV-a Milorad Pupovac čestitao je Novu godinu zaželjevši “godinu mira tamo gdje mira nema, a tamo gdje ga još ima da ga se ne naruši nego sačuva”.

Foto galerija: Božićni domjenak SNV-a Foto: Davor Kovačević



“To je naša osnovna želja na početku ove godine”, poručio je Pupovac dodavši da se na tradicionalnom božićnom domjenku SNV-a preko tri desetljeća okupljaju ljudi različiti u vjerovanju, nacionalnosti, po političkim opredjeljenjima i dužnostima, različiti u  uvjerenjima, a ipak objedinjeni u ekumenskom duhu.




Domjenak je okupio goste iz društvenog i političkog života, među njima je bio i premijer Andrej Plenković te ministri Gordan Grlić Radman, Nina Obuljen Koržinek i Damir Habijan. U ime predsjednika Zorana Milanovića, u hotel Westin stigla je njegova savjetnica Melita Mulić.


“Mi iz SNV-a smatramo velikim uspjehom to što smo okupljanje na pravoslavni Badnjak pretvorili u javnu manifestaciju duha ekumenizma u najširem smislu njegova mogućeg poimanja”, naglasio je Pupovac, koji je govoreći o važnosti ekumenizma, dijaloga i suradnje odgovorio onima iz Hrvatske koji tvrde da se srpski kulturni centri u Hrvatskoj koriste kao obavještajne službe, kao i onima iz Srbije koji prozivaju Srbe s hrvatskim putovnicama da surađuju s hrvatskim obavještajnim službama.


“Siguran sam da se s individualnom i društvenom etikom možemo nositi i s nekima koji domove kulture, obrazovanja i susreta koje su Srbi kao novonastala manjina u suradnji s Vladom proteklih godina podigli, a oni ih proglašavaju srpskim obavještajnim centrima, i s nekima koji putne isprave na koje Srbi iz Hrvatske imaju pravo proglašavaju dokazom njihove obavještajne povezanosti s hrvatskom državom iz koje su potekli”, kazao je Pupovac.


Naglasak na potrazi za nestalima u Domovinskom ratu


Premijer Plenković istaknuo je da je božićno vrijeme najbolja prigoda da se pošalju poruke mira, solidarnosti, međusobnog uvažavanja i tolerancije.


“Ovo je prilika da ojačamo međusobno razumijevanje i poštovanje”, rekao je Plenković te dodao kako je to posebno važno zbog brojnih aktualnih ratova, kriza, te s njima povezanih energetskih, ekonomskih, financijskih i socijalnih problema.


U tom kontekstu, poručio je, poštivanje temeljnih ljudskih prava, a osobito zalaganje za poštivanje prava nacionalnih manjina, ostaje temeljna vrijednost iza koje stoji njegova vlada koja je pomagala u  rješavanju civilizacijskih pitanja poput vodne i komunalne infrastrukture, te elektrifikacije u rijetko naseljenim ruralnim područjima.


Osvrnuo se i na odnose Hrvatske i Srbije i kao neriješena pitanja izdvojio potragu za nestalima u Domovinskom ratu te pitanje procesuiranja ratnih zločina, rekavši da to utječe na ukupno ozračje u odnosima između dviju država.


Rekao je i kako je dobro što su imenovani koordinatori koji će pripremiti platformu i katalog tema  a najviše vezano uz sudbinu nestalih u Domovinskom ratu.


“Tu smo napravili velike iskorake”, rekao je premijer te poručio da će se taj posao nastaviti i dalje te očekuje aktivnu pomoć vlasti Srbije da se dođe do podataka o onima koje se traži.


Dodao je i kako je dijalog s predstavnicima Srba u Hrvatskom saboru i dalje odličan i sjajan,  zahvalivši im na podršci tijekom proteklih godina na velikim strateškim pitanjima, poput osude ruske agresije na Ukrajinu i spremnosti da se i Hrvatska uključi u EU vojnu misiju pomoći Ukrajini i NATO-ovu aktivnost potpore Ukrajini.


Na kraju premijer je poručio da Hrvatska u 2025. ulazi ekonomski u prilično dobroj poziciji, kao zemlja koja ima treći najveći gospodarski rast unutar EU.


Dogradonačelnik Luka Korlaet je podsjetio na suradnju Grada Zagreba sa Srpskom pravoslavnom crkvom, SNV-om i SKD-om “Prosvjeta” na raznim projektima – od obnove crkve Preobraženja Gospodnjeg preko uređenja memorijalnog platoa obitelji Zec na Sljemenu do obnovljenog Srpsko kulturnog centra u Preradovićevoj ulici.


Nagrade SNV-a


Na božićnom prijemu dodijeljene su i godišnje nagrade SNV-a.


Nagrada Svetozar Pribičević za unaprjeđenje hrvatsko-srpskih odnosa dodijeljena je Jasminki Petrović, srpskoj književnici za djecu i mlade, te Radivoju Raši Andriću, redatelju i scenaristu, a povezuju ih knjiga i film „Leto kada sam naučila da letim“ o “ratnim posljedicama u životima nekoć velike i vitalne hrvatsko-srpske porodice”.


Nagrada „Dr. Gojko Nikoliš“ za antifašizam dodijeljena je Olegu Mandiću, poznatom i kao posljednjem dječaku iz Auschwitza. Nagradu „Diana Budisavljević“ za pravednost i humanost dobio je Živojin Bođirković, vlasnik proizvodnje mesa u istočnoj Slavoniji odakle proizvodima podržava rad pravoslavne bogoslovije u manastiru Krka. Nagrada „Nikola Tesla“ za unaprjeđenje srpskih institucija dodijeljena je Branki Džambas, tajnici Srpskog kulturnog društva Prosvjeta. Uz dodjelu nagrada, održan je i obred lomljenja božićne pogače, no novčić za sreću ove godine nije nikomu pripao.


Prije lomljenja pogače, blagoslov su udijelili vladika Jovan Ćulibrk, slavonsko-pakrački episkop SPC-a, i vladika Kirilo Bojović, episkop SPC-a, administrator Mitropolije zagrebačko-ljubljanske.


“Drago mi je da su se s ove govornice danas čuli tonovi tolerancije i međusobnog uvažavanja te zahvaljujem Vladi RH na materijalnoj i drugoj pomoći Srpskoj pravoslavnoj crkvi i kroz SNV, a također, i Gradu Zagrebu”, poručio je Bojović te u tom smislu pozdravio i hrvatski zakonodavni okvir koji upravo ističe uvažavanje i toleranciju prema nacionalnim manjinama.