ZAGREB – Čelnici progresivne oporbe, SDP-a, Socijaldemokrata, Kluba zastupnika zeleno-lijevog bloka, IDS-a, Centra, HSS-a, Glasa, Fokusa i Radničke fronte na jučerašnjem su se sastanku usaglasili o pokretanju inicijative za promjenu Ustava, kako bi se u njega unijelo pravo na pobačaj.

Idućih će dana oni donijeti odluku o načinu, hoće li u saborsku proceduru uputiti prijedlog ovakve ustavne promjene ili će pokušati prikupiti potpise za raspisivanje referenduma s pitanjem o konstitucionalizaciji prava na pobačaj ili, pak, možda oboje. Kako bilo, nakon što je propala ideja Mosta o izmjeni Ustava, članka 17., na pomolu je još jedna ustavotvorna inicijativa. Ali izgleda da neće biti jedina. Sve nabrojene političke opcije mogle bi i s HDZ-om promijeniti Ustav, i to odredbe kojima se uređuje institut referenduma. HDZ-ov zastupnik Dražen Bošnjaković, predsjednik Odbora za Ustav, rekao nam je da njegova stranka nije odustala od te namjere.

Ključan je Ustav

Da je HDZ spreman krenuti u to, javnost je doznala krajem rujna prošle godine, iz usta Branka Bačića, predsjednika njihovog zastupničkog kluba. Bilo je to tijekom parlamentarne rasprave o prvom čitanju vladinog prijedloga zakona o referendumu.

Tim se dokumentom, koji u međuvremenu nije došao u Sabor u drugo čitanje, unose određene tehničke novosti u organizaciju referenduma, ali i u HDZ-u su svjesni da je ključno što o tome piše u Ustavu. Bačić je prije skoro osam mjeseci priznao da su, kad je riječ o referendumu, tri bitna elementa, broj potpisa koje je potrebno prikupiti, kvorum, koji sada nije propisan, i definiranje stvari o kojima se ne smije odlučivati putem referenduma. S obzirom na to da je ovo ustavna materija, Bačić je otkrio da je HDZ »otvoren za sve te mogućnosti«. Bilo je nakon tog njegovog istupa čak i nekih razgovora između dužnosnika HDZ-a i SDP-a o temi ustavnih promjena, ali bez pravog pomaka. Činilo se već da od svega neće biti ništa, da HDZ nije još spreman dirati u Ustav kako bi se primjerenije reguliralo provođenje referenduma, međutim, Bošnjaković tvrdi da to nije tako.

– Ne, nismo mi odustali. Proteklih mjeseci su prevladavale druge teme, ali vjerujem da ćemo u predstojećem razdoblju ići u te ustavne promjene, kazao nam je jučer Bošnjaković, koji bi kao predsjednik Odbora za Ustav vodio čitav postupak izmjene Ustava.

Računaju s ljevicom

Za sve o čemu je Bačić govorio u svojoj spomenutoj raspravi, SDP se dugo zalaže. Još 2013., dok su bili na vlasti, htjeli su staviti u Ustav da je preduvjet referenduma 200 tisuća potpisa, umjesto kao danas 10 posto od ukupnog biračkog tijela, da se ne može neposredno izjašnjavati o ljudskim pravima i slobodama, obrani i nacionalnoj sigurnosti i obvezama iz međunarodnih ugovora te da se Ustav može promijeniti samo podrškom polovine upisanih birača, a da za zakone cenzus bude manji. Dva glasa su tada nedostajala da bi ova promjena Ustava uspjela. SDP je i u oporbi, 2018., predložio identično, ali u HDZ-u ni u to vrijeme nisu bili zainteresirani za takvo što. Sada kažu da nemaju ranije rezerve i da računaju s ljevicom.

– Novi zakon o referendumu sigurno će predstavljati poboljšanje, ali značajnijeg iskoraka nema bez promjene Ustava. Kako je SDP i sam bio za to, možemo imati većinu potrebnu za ustavne promjene, zaključuje Bošnjaković.

Budući da vladajuća koalicija raspolaže sa 77 zastupnika, s progresivnom opozicijom imali bi dosta više od nužnog 101 glasa. Predsjednik SDP-a Peđa Grbin zato poziva HDZ da izađu s prijedlogom promjene Ustava.

– SDP od 2013. predlaže da se ovaj problem riješi. Naš je stav, dakle, sasvim jasan i loptica je kod HDZ-a. Vrijeme je da s riječi prijeđu na djela. Čekam da nas upoznaju sa svojim prijedlogom i do tada ću se suzdržati od daljnjih komentara, rekao nam je jučer Grbin.

Nema ništa od promjene izbornih jedinica

Premijer Andrej Plenković zbunio je u utorak novinare tvrdeći da ne zna ništa o najavi Branka Bačića da će HDZ promijeniti Zakon o izbornim jedinicama i time ispuniti preporuku Ustavnog suda iz 2010. Nakon što su objavljeni rezultati popisa stanovništva, postalo je jasno da su odstupanja u broju birača između pojedinih izbornih jedinica još veća nego kada je Ustavni sud upozorio da ih je potrebno prekrojiti.

U kratkom roku ćemo ponuditi rješenje. Ono može biti promjena izbornih jedinica tako da razlika u broju birača ne bude veća od pet posto, kako je to propisano zakonom, kao i to da zadržimo postojeće izborne jedinice, ali da se uspostavi jasan model po kojem bi se prije svakih izbora određivalo koliko se zastupnika bira u jedinici, a proporcionalno broju birača«, izjavio je Bačić 25. siječnja za naš list. No, u ova četiri mjeseca HDZ nije ponudio nikakvo rješenje. Novinari su u utorak pitali Plenkovića hoće li to biti do ljetne stanke u radu Sabora, a on je odgovorio da mu nije poznato da je Bačić išta govorio o izbornim jedinicama.

– Prvi put čujem za to. Nikad o tome nismo razgovarali ni unutar HDZ-a ni na razini koalicije, izjavio je predsjednik Vlade.