Boris Vujčić / Snimio Sergej DRECHSLER
Guverner HNB-a je rekao da će kamate još ići gore, a za naknade je poručio neka pitaju poslovne bankare. Nakon što su inflaciju napuhali profiti poduzeća, sada bi njen glavni pokretač mogle biti plaće
OPATIJA Europa po svemu sudeći neće ući u recesiju, prvi kvartal je u pozitivi. Donedavno su se svi bojali recesije, no to je sada prestala biti glavna briga. U Hrvatskoj nismo ni očekivali recesiju, a sada je ostvarenje za prvi kvartal i nešto bolje od očekivanog. Očekujemo dakle rast BDP-a u Hrvatskoj u prvom kvartalu od 0,7 posto, što bi godišnju stopu rasta BDP-a održalo na relativno dobrih 2,2 posto u ovoj godini, rekao je guverner Hrvatske narodne banke
Boris Vujčić na Regionalnom financijskom formu koji je danas počeo u Opatiji, u organizaciji tjednika Lidera. HNB je ovime dakle podignuo prognozu za 2023., s obzirom da su ranije očekivali 1,5 posto rasta u 2023. Vujčić je rekao da je rast dosta otporan, no ono što većina poduzeća navodi kao glavna ograničenja su problemi s opskrbnim lancima, te nedostatak materijala i opreme, kao i nedostatak radne snage, što im je, kaže, jedan od najvećih problema. Uvjeti financiranja i dalje su, navodi, dobri. Rekao je da su se cijene energenata počele smanjivati, pa je inflacija počela padati, no temeljna inflacija i dalje raste, pa središnjim bankama predstoji nastavak borbe protiv inflacije.
Foto galerija: Financijski forum u Opatiji Foto: Sergej Drechsler
– Ne može se reći da smo kao središnje banke obavili svoj posao. Imat ćemo još posla s obuzdavanjem inflacije, ocijenio je. Ponovno je govorio i o inflacijskom deflatoru, koji je pokazao da najveći pritisak na inflaciju vrše profiti poduzeća i profitne marže koje su se u 2022. zadržale ili još i porasle. Kaže da će u 2023. na rast inflacije dodatno doprinijeti i rast bruto plaća, čiji realni rast na godišnjoj razini već vidimo, unatoč rastu cijena.
– Ciklus zaoštravanja monetarne politike nije završio. I dalje imamo inflacijske pritiske koji su snažni. Imamo brz prijenos zaoštravanja monetarne politike na uvjete financiranja, i na kredite poduzećima i građanima. Ulaskom u eurozonu praktički smo i mi sada na razini kamata eurozone. Porast kamatnih stopa nije ujednačen među članicama eurozone, prijenos je brži tamo gdje je veći udio kredita s promjenjivom stopom, što kod nas nije slučaj, kod nas su većinom fiksne, pa to ipak ide sporije, pojasnio je guverner. Rekao je da je od druge polovice 2022. očito da banke pooštravaju i standarde odobravanja kredita, te je počelo usporavanje kreditne aktivnosti. Tržište javnog duga je pak ostalo stabilno unatoč zadnjim turbulencijama na bankovnom tržištu i problemima s nekim bankama.
Regulacija agencija
– Najveći izazov u ovom trenutku za monetarnu politiku je ispravno kalibrirati duljinu i intenzitet zaoštravanja u uvjetima neizvjesnosti. Ta je neizvjesnost sada niža, no borba s inflacijom još nije gotova, te je izgledno dodatno zaoštravanje. U ECB-u ćemo morati od sastanka do sastanka gledati nove podatke i ocijeniti do kada ciklus zatezanja mora trajati, i dokle ga onda na toj razini držati, sve dok nismo sigurni da su pritisci na inflaciju popustili, zaključio je Vujčić. Na pitanje novinara što je s regulacijom agencija za naplatu potraživanja kojima banke prodaju kredite, kaže da je proces reguliranja tog područja u tijeku, te će se do kraja ove godine transponirati smjernica EU koja se bavi reguliranjem agencija. Na daljnje pitanje, kakav je njegov stav, te nije li poražavajuće da su inflaciju prije svega napuhali profiti, Vujčić je rekao da je on samo pokazao što pridonosi stopi inflacije, no to ne znači da će tako biti i u ovoj godini, jer su u prvom kvartalu snažno porasle plaće i sada bi mogle one imati snažniji utjecaj na inflaciju. Na pitanje, koriste li tvrtke priču o inflaciji da povećaju zarade, kazao je da “misli da tvrtke uvijek pokušavaju povećati zarade, to je logika kojom djeluju, a to rade u okvirima koji im to omogućavaju: koliko mogu – toliko rade”. Na pitanje nije li onda pošteno da kad su već povećale profite, onda idu i plaće gore, pa makar pogurale inflaciju, Vujčić je ponovio da se to i događa, odnosno da već imamo na godišnjoj razini rast realnih plaća, pa onda opet one mogu smanjiti profitne margine. Na pitanje novinara o stalnom rastu kamata, ali i naknada na vođenje tekućih računa koje banke svako toliko također podižu, rekao je da možemo očekivati daljnji prijenos monetarne politike na rast kamatnih stopa.
Pohvala fiskusu
– Što se tiče naknada, to je pitanje za poslovne bankare, ja zaista ne znam koliko oni misle dizati naknadu za vođenje računa, odrezao je Vujčić. Na inzistiranje o tome kako je moguće da se bez limita dižu naknade na de facto obvezni proizvod, što je tekući račun koji svi građani moraju koristiti ako žele podići plaću, podsjetio je da ipak postoje određene kategorije zaštićenih računa gdje su naknade minimalne i limitirane. Na pitanje da ide izborna godina, te boji li se da će fiskalna politika potrošnjom proinflatorno djelovati, Vujčić je pohvalio fiskalnu politiku.
– Ono što imamo sada su dobri podaci za fiskus. Imamo situaciju da smo javni dug sa 87 posto smanjili na 68 posto BDP-a, i očekujem da bismo trebali u 2023. i 2024. vidjeti nastavak smanjenja udjela javnog duga u BDP-u. Ako se to nastavi, to će biti dobro, no treba imati na umu da za većinu potpora tijekom Covida-19 i energetske krize više nema razloga i država polako treba izlaziti iz njih, zaključio je guverner Vujčić.
