S obzirom na imidž Istre – većina ju Hrvatske naime doživljava kao regiju lidera u čitavom nizu djelatnosti, pa tako i onih povezanih hedonističkim principima života – biti njezinim županom morala bi biti iznimno ugodna funkcija.

Fantastično razvijeni turizam, poljoprivreda koja finalizira svoje proizvode na svjetskom nivou, prostor praktično bez značajnijih infrastrukturnih problema, čak je i demografija sasvim održiva.

Biti županom takvog prostora – ma čista ljepota života. No da tome nije baš tako na poprilično se turbulentan način mogao uvjeriti aktualni istarski župan Boris Miletić.

Na funkciju je došao doslovno nakon foto finiša, s prednošću od svega nekoliko glasova. Ma koliko tako nije djelovalo samo nekoliko mjeseci prije, u vrijeme parlamentarnih izbora, na lokalnima se IDS, stranka koju je vodio upravo Miletić, toliko uzdrmala nizom neočekivanih poraza, da se taj šok kod većine značajnih pripadnika još uvijek najmoćnije hrvatske regionalne stranke nije prebolio.

Miletić osvaja županijske izbore, ali napušta stranku da bi djelovanje nastavio kao neovisni političar. I kad se očekivao nastavak turbulencija, s obzirom na to da je konkurencija prijetila i izvanrednim izborima – mir. Koliko se mirom može nazvati vrijeme u kojem prijeteći strše pukotine nastale nakon silnog potresa u IDS-u.

Izazovno i odgovorno

Na polovini ste mandata, prošle su točno dvije godine od kako ste preuzeli funkciju župana. Iako velik broj politički ostrašćenih ljudi Istre tako nije mislio, dobro vam ide. Kako je biti županom nakon vođenja kompleksnog grada što Pula svakako jeste?

– Vrlo izazovno i odgovorno, a razlika je samo u nadležnostima Županije, odnosno Grada. Dužnost gradonačelnika koju sam obnašao 15 godina, i danas onu župana, od samog sam početka doživljavao kao poziv, ne kao posao i glavna misao vodilja bila je i ostala: kako Pulu i Istru učiniti još boljom, kako podići kvalitetu života svih naših ljudi.

Svaki čovjek, svako mjesto u Istri su mi jednako bitni. Puno smo na terenu i osluškujemo potrebe naših građana. Rekao bih da su najveće investicije i promjene vidljive u sektoru zdravstva, školstva i obrazovanja, socijale, energetske politike i razvoju sporta.

Bili ste glavnim krivcem za sve – posebno za velike probleme nastale u IDS-u, kao i za izborni gubitak Pule. Kako danas gledate na to vrijeme?

– Činjenica je da je lider uvijek najodgovorniji. No, kao što sam i tada rekao, tko radi može i pogriješiti. Ne griješi samo onaj koji ništa ne radi.

Dio svoje odgovornosti sam preuzeo te odstupio s mjesta predsjednika IDS-a. Da se izrazim nogometnim rječnikom, nakon što smo, sa mnom na čelu, dobili sedam utakmica zaredom s rezultatom 3 : 0, jednu utakmicu smo odigrali neriješeno – lokalni izbori 2021., ali svejedno sam osjetio moralnu odgovornost i kao odgovoran lider prepustio mjesto predsjednika stranke drugome.

Nakon više od 30 godina vladanja IDS-a razumljivo je da je kod djela građana došlo zasićenja i da su bili željni novih opcija, novih lica. A je li je svaka promjena nužno dobra? Kad je o politici riječ, o tome građani odlučuju na izborima.

Ostavimo li prošlost, kako vam uspijeva, usudili bismo se čak upotrijebiti riječ elegantno, voditi politički poprilično bogato strukturirani sastav županije? Na početku je djelovalo kako će svi biti protiv vas, danas je slika dijametralno drukčija?

– Za dobrobit građana, suradnja predstavničke i izvršne vlasti je nužna. Posebno u ovim nestabilnim vremenima rata i inflacije, građani od nas očekuju odgovornost i stabilnost. Modernim rječnikom rečeno, to je »must be«.

Provodim projekte i programe koje sam i u predizbornoj kampanji promovirao i, u konačnici, na temelju kojih sam izbore i dobio.

Kao župan koji spaja uvažavam različita mišljenja, nerijetko prihvaćam amandmane svih političkih opcija što se može i vidjeti iz svih dosadašnjih usvojenih proračuna i rebalansa.

Dobivamo zasluženo

Velik dio svog rada i postupanja IDS je gradio na žestokom oponiranju državnoj vlasti kad ju je predstavljao HDZ. Ni vi niste u tome bili iznimka. Kako danas surađujete s Plenkovićevom Vladom?

– Korektno, što smatram da je normalno i neophodno jer sve razine vlasti – državna, županijska i lokalna – moraju surađivati. Naravno da su rezultati bolji kad postoji sinergija svih triju razina vlasti. Bez obzira na politički predznak, institucije moraju surađivati, što sam pokazao i svojim primjerom kao župan surađujući sa svim čelnicima istarskih gradova i općina.

Jer stalno ponavljam da mi je osnovni cilj biti župan koji spaja, dakle onaj koji će u svakoj situaciji biti dio rješenja, a ne dio problema.

Iako središnju hrvatsku vlast rastaču brojne afere, Istra nije nikad bila blagonaklonija prema Vladi. Istina, takav je proces itekako dvosmjeran, malo koja je Vlada infrastrukturnim milijunima tetošila Istru kao što to čini aktualna?

– Istru nitko ne tetoši već Istra i njezini građani dobivaju ono što i zaslužuju s obzirom na to koliko novca iz naše regije ide u državnu blagajnu.

Vraća nam se dio onoga što se u Istri stvara i uplaćuje u državni proračun. Turizam je eklatantni primjer. Samo istarski turizam, koji godinama čini trećinu ukupnog hrvatskog turizma, sudjeluje s najmanje sedam posto u ukupnom BDP-u Hrvatske. Mislim da su to impresivne brojke, a neka svatko iz njih izvuče zaključke.

Dolaskom Schengena, IDS je zapravo realizirao veliki dio svojih osnovnih programskih postavki. Ako ništa drugo, nakon austrougarskih vremena Istra je opet u – jednoj državnoj zajednici? Kako doživljavate prve mjesece šengenskog razdoblja. Koliko je on pozitivnih procesa donio Istri?

– Istarska županija je među prvima snažno zagovarala ulazak u Europsku uniju te je od samog početka bila proeuropski orijentirana. Podsjetit ću vas da smo sredinom devedesetih, kao Istarska županija, ušli u obitelj europskih regija što su mnogi tada u ostatku naše zemlje doživljavali kao svojevrsnu nacionalnu izdaju.

Srećom, od početka ovog tisućljeća, sve hrvatske vlade bez obzira na politički predznak, vodile su i vode izrazito proeuropsku politiku što je i rezultiralo našim ulaskom u Europsku uniju i NATO savez. Stoga i na ulazak Hrvatske u Schengen gledamo kao na logičan završetak europskih integracija, a benefiti za sve naše građane su brojni.

Dosanjali smo san da naša Istra, koja se nalazi na području tri države, Hrvatske, Slovenije i Italije, bude konačno bez granica te da naši građani mogu još lakše putovati Europom. Ulazak u Schengen svakako olakšava dolazak, odnosno odlazak gostiju koji posjećuju našu regiju.

Dosegnuti limiti

Koliko god da je Istra visoko razvijena regija, njezina zapadna obala od Rovinja do Savudrije čak i u komparaciji s mediteranskim dijelovima Italije i Španjolske, na vidiku su novi, veliki infrastrukturni problemi. Silna izgradnja, deseci tisuća bazena, pale zvono alarma koji najavljuje nestašicu vode. Kakvi su planovi po tom pitanju. Kako do novih akumulacija, s čijim sredstvima?

– Ono što već neko vrijeme govorim je da smo dosegnuli svoje maksimalne kapacitete u smislu prihvata gostiju. Dalje od toga se ne može i ne smije jer moramo prvenstveno voditi računa o lokalnom stanovništvu, našim građanima.

Lanjsku nestašicu vode, kao posljedicu izuzetno sušne godine, vidim kao upozorenje i u smislu turizma, ali i klimatskih promjena.

Ove godine, srećom, situacija s vodom je stabilna. Dakle, moramo mijenjati paradigmu i to pod hitno. Budućnost turizma vidim u održivosti, rastu kvalitete, a ne kvantitete, cjelogodišnjem turizmu. Samo tako naša Istra opstat će kao poželjna turistička destinacija, ali i najljepše mjesto za život.

Tu je i pitanje moderne željeznice, upravo dolazak Schengena i nestanak granica, čime su se gužve na prometnicama još i povećale, priziva modernu i brzu prugu, vlakove koji bi velikom brzinom stizali u Austriju, Njemačku, Češku…

– Na tu smo temu prije dvije godine organizirali konferenciju u Labinu koju smo nazvali »Inicijativa za revitalizaciju željeznice u Istarskoj županiji«, a na kojoj su sudjelovali i državni tajnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, te predstavnici Uprave HŽ Infrastrukture.

Kako sam i tada istaknuo, revitalizacija željeznice je pitanje od iznimne važnosti kad govorimo o daljnjem razvoju prometne infrastrukture na Poluotoku te općenito daljnjem gospodarskom uzletu naše regije, ali i kad uzmemo u obzir da se radi o ekološki najprihvatljivijoj vrsti prijevoza.

Željeznica u Istri je danas neelektrificirana, spora, degradirana u svakom smislu… Prema najavama ministra Butkovića, u idućih 10 godina u hrvatsku željezničku infrastrukturu bit će uloženo 3,5 milijarde eura, a nadam se da će nakon novog dizel-električnog motornog vlaka, koji pušten u promet u ožujku na našem području, uslijediti i daljnja ulaganja u istarske vlakove i pruge.

Ravnomjeran razvoj

Iako to nije jako izraženo, postoji i određeno unutaristarsko nerazumijevanje. Rekli smo potez od Rovinja do Savudrije jako je bogat i razvijen. S druge strane unutrašnjost ima niži standard. Javlja se tako primjerice inicijative da bi se od vode koja dolazi sa sjevera Istre, bez koje dakako ne bi bilo te bogatog turizma, mora vraćati daleko više novca nego što je to danas slučaj. Hoće li u bliskoj budućnosti doći do značajnijeg trvenja na relaciji bogati zapad i jug protiv siromašnijeg sjevera te istoka Istre?

– Razlike postoje, ali nisu toliko drastične, dapače. Rezultat je toga što se u proteklih 30 godina ulagalo u sve dijelove Istre i sva područja.

Navest ću samo po koji primjer Županije: poticali smo razvoj agroturizama, OPG-a, ulagali u vinogradarstvo, maslinarstvo, revitalizaciju boškarina, kulturni turizam, cikloturizam u unutrašnjosti, jako puno programa. Nadalje, Županija ima i dva posebna programa: Program ravnomjernog razvitka, kojim sufinanciramo infrastrukturna ulaganja našim općinama te Program poticanja turističkih projekata i proizvoda na turistički manje razvijenim područjima.

Uostalom, smatram da svaki dio Istre ima svoje prednosti. Osobno, kada dođem u Lanišće osjetim nevjerojatan mir, kojeg danas u špici sezone u bilo kojoj gradskoj vrevi teško možete pronaći.

Kraj prebogat prirodnim ljepotama a – pust. Da, riječ je o Ćićariji, o Općini Lanišće u kojoj, istina, ističu dobru suradnju sa Županijom, ali i nevjerojatnu činjenicu da na tom golemom prostoru, sada i bez ikakvih graničnih prepreka, živi svega oko 250 stanovnika? Njihov standard nije nikako prosječni istarski standard.

– Ovisi kako gledate na to. U protekle dvije godine, od kako sam na čelu Županije, osjetno smo povećali financijsku i institucionalnu pomoć općini Lanišće, ali ne samo njima, već smo za manje razvijene istarske općine povećali financijska izdvajanja za više od 300 posto.

Izuzetno mi je drago što Općina Lanišće bilježi sve veći broj djece u vrtiću i osnovnoj školi, a pozitivne rezultate bilježi i Općina Lupoglav. Svjedočimo trendu da mladi ljudi ostaju u rodnom kraju, da perspektivu vide u poduzetništvu, poljoprivredi ili turizmu, a imamo i strane državljane koji se doseljavaju u naše ruralne krajeve.

Brojni se danas okreću konceptu »slow livinga«, dakle sporijem životnom stilu. Također, Istra je sve privlačnija i digitalnim nomadima jer nudi uistinu sve za sretan i ispunjen život.

Politička stvarnost

Politička karta Istre je izgubila velik dio IDS-a, ali u tu prazninu nitko novi nije ušao. IDS je i dalje, pa i u instituciji koju vi vodite, najjača politička snaga Istre. Ali sam više ne može. Postoji li na vidiku moguća koalicija nezavisnih lista koja bi bila IDS-u politički partner u osvajanju stabilne većine u županiji?

– Kao što znate u politici je sve moguće. No, ne bavim se time: niti svojom bivšom strankom, niti izborima, već isključivo Županijom.

Nemalo je onih koji najavljuju »svetogrđe« postizborno koaliranje IDS-a i HDZ-a. Dr. Irena Hrstić je desetljećima Istri mrski HDZ dovela na iznad dvadeset posto glasova. U odnosu na vrijeme prije desetak godina, skoro je to udvostručenje broja glasova.

– Današnji HDZ nije isti kao onaj prije 30 godina, a s kime bi IDS eventualno mogao koalirati, nije na meni govoriti. Podsjetit ću samo na Statut Istarske županije koji je 1990-ih godina bio suspendiran i za koji smo se nakon duge pravno-političke borbe izborili i danas s ponosom obilježavamo Dan Istarskog statuta 30. ožujka.

U njemu se ogledavaju sve one vrijednosti koje mi u Istri svakodnevno živimo, poput multikulturalnosti i dvojezičnosti, a nekima u ostatku Hrvatske tada nisu bile prihvatljive.

Isto tako, nemojmo zaboraviti da je u tim ratnim godinama, kada je trebalo braniti domovinu, Istra imala daleko najveći odaziv na mobilizaciju u državi, da bi nam onda prebacivali da nismo bili dovoljno »dobri« Hrvati pa su nam poručivali da kome se ovdje ne sviđa, neka ode u Italiju. Očito nisu dovoljno poznavali povijest Istre.

Kad se pretrese političku stvarnost Istre, kao da nedostaje politička struktura koja bi imala istarski predznak, no u jednoj, da je tako nazovemo, »povijesno-narodnoj« formi, struktura koja bi mogla koalirati praktično sa svima. Ne nedostaje li na istarskoj političkoj sceni novih ljudi? Kao da se više nikom neće u politiku?

– Ne bih se baš složio s vama. Uzmimo primjer mladih i novih lica među istarskim načelnicima koji vode općine Cerovlje, Brtoniglu, Karojbu, Gračišće, Oprtalj, Svetvinčenat i Medulin. Sve mlada i nova lica.

Nije lako funkcionirati kao nezavisni kandidat, ali to je s druge strane i lijepo jer se nikom ne mora podnositi račune, nema stranačke stege. Ušli ste u drugi dio mandata kad se već vrlo ozbiljno počinju sklapati stranačke križaljke, stvaraju se obrisi koalicije. Na koji način planirate osvojiti još jedan mandat na mjestu istarskog župana? Koga, kao osobu, vidite kao najvećeg suparnika?

– Uvijek podnosimo račune građanima. Kao što sam i ranije rekao, isključivo sam fokusiran na vođenje Županije. A kad govorimo o budućnosti, kao i do sada, javnost će pravovremeno saznati za moje daljnje političke korake, a sve nakon što donesem odluku u dogovoru sa svojom obitelji.

Stranci kod nas rade što se doma ne bi usudili

Kritički nastrojena oporba kao i veliki dio medija zamjerao je vama i IDS-u brzinsko mijenjanje urbanističkih planova te silni, često nekontrolirani zamah graditeljstva. Prema nekim računicama, samo zadnjih godina izgrađeno je objekata spremnih prihvatiti oko 100 tisuća ljudi, turista ponajviše?

– Najveći problem je u bespravnoj gradnji, dakle, naglašavam, onoj izvan građevinskog područja koja je proteklih godina uzela nevjerojatni zamah i danas se procjenjuje da u Istri imamo na desetke tisuća ilegalnih objekata! To je naša boljka.

Svjedočimo devastaciji našeg prostora, bespravnoj gradnji na poljoprivrednom i šumskom zemljištu pa, čak, i u zaštićenim područjima prirode i to ne rijetko od strane stranih državljana! Siguran sam da se to u svojim matičnim zemljama ne bi usudili.

Fond za sport

Razvijenost Županije morala bi biti podloga i za znatno snažnije sportske kolektive. Zbog čega dolazi do tog raskoraka? Zaslužuje li primjerice NK Istra kamp u Balama, kao i proračun koji bi je doveo do Europe? I ne samo nju – sjajna je rukometna tradicija istarskih klubova, tu su i biciklizam, boćanje…

– Drago mi je što Bale dobivaju nogometni kamp NK Istre, a istodobno mi je žao što on nije na Marsovom polju, što je bila inicijalna ideja i inicijativa za koju smo se dugi niz godina, dok samo bio u Gradu Puli, zalagali u smislu da država prepusti to zemljište s ciljem otvaranja nogometnog kampusa.

Proces dobivanja dijela Marsovog polja trajao je od 2010. do 2020. godine kada ga je država napokon prepustila gradu Puli uz obavezu da se u sljedećih pet godina realizira sportski projekt. Što se tiče sportske infrastrukture u Istri, ona je danas na zavidnom nivou što je rezultat brojnih kapitalnih ulaganja istarskih gradova i općina u proteklih 10 godina.

Istarska županija i svih 10 istarskih gradova u razdoblju 2020. do 2025. godine za sport izdvajaju više od 71,5 milijuna eura. Podsjetit ću i da je lani Županija pokrenula jednu novinu, Fond za sport, jedinstven takve vrste u Hrvatskoj.

Sredstva iz Fonda namijenjena su za edukaciju trenera, nagrade trenerima, sportske kampove i poticanje sportskih aktivnosti mladih izvan klubova. Lani smo zahvaljujući Fondu osigurali sredstva za financiranje edukacije za čak 97 trenerica i trenera s područja Istre i to u stopostotnom iznosu!

Dobra suradnja sa svima, bez obzira na politički predznak

Kako surađujete s drugim županijama, posebno s onim najbližima kao što je to Primorsko-goranska? Ne čini li vam se da dvije po mnogo čemu vrlo slične županije premalo surađuju, posebno u infrastrukturnim projektima?

– Odlično surađujem sa svim županima kroz Hrvatsku zajednicu županija koja je tijekom dva desetljeća postojanja postala nezaobilazni faktor kad govorimo o povezivanju i međusobnoj suradnji, ali i važna spona između regionalne i državne razine vlasti.

Posebno me raduje da među nama županima, bez obzira na politički predznak, vlada iskrena suradnja i međusobno uvažavanje te zajednički i iskreni rad na rješavanju mnogih izazova koji su nam svima slični. Zajedno smo sigurno jači. Što se tiče, susjedne Primorsko-goranske županije, normalno da smo s njom najbliži, uostalom i najsličniji.

Baš smo kolega Komadina i ja, lani u listopadu kad je Istarska županija bila u uzvratnom posjetu PGŽ-u, ustvrdili da imamo odličnu suradnju, no da bi mogla biti još intenzivnija i na tome radimo.

Poveznica, odnosno područja za suradnju je mnogo: od našeg mora, zaštite okoliša, poljoprivrede, energetike, pa sve do infrastrukture.

A sa slovenskim i talijanskim dijelom Istre? Što se zajedno s njima razvija za dobrobit Poluotoka?

– Sa slovenskim, a posebno s talijanskim regijama njegujemo dugogodišnju i vrlo uspješnu suradnju, ponajviše na EU projektima prekogranične suradnje.

Imamo primjer netom okončanog projekta FIRESPILL koji je okupio 14 partnera iz Hrvatske i Italije na temu suradnje žurnih službi kod hitnih intervencija na moru.

Posljednji primjer suradnje sa Slovenijom se odnosi na zbrinjavanje životno ugroženih pacijenata s područja sjeverozapadne Istre u njima najbližu bolnicu – Opću bolnicu u Izoli.

Sretan sam jer su svi naši napori urodili plodom i prošlog je tjedna potpisan Sporazum između Vlade Republike Slovenije i Vlade RH o prekograničnoj suradnji u pružanju hitne zdravstvene zaštite. Od sada će te troškove podmirivati HZZO, a do sada smo ih plaćali mi iz županijskog proračuna.