Bolnički dug za lijekove i medicinski potrošni materijal premašio je iznos od 600 milijuna eura, a svaki mjesec raste za dodatnih 30 milijuna eura, zbog čega veledrogerije očekuju hitne korake Vlade u smjeru osiguranja likvidnosti zdravstvenog sustava. Prema dogovoru iz rujna koji su predstavnici veledrogerija postigli s bivšim ministrom zdravstva Vilijem Berošem, do kraja 2024. godine rokovi plaćanja trebali su se svesti na maksimalnih 150 dana, dok su u ovom trenutku – tvrde iz veledrogerija – rokovi plaćanja nekih bolnica i po godinu dana. Tako se još jedna sanacija iz državnog proračuna nameće kao jedino rješenje ove situacije.

– Ukupni je dug bolnica prema veledrogerijama, prema podacima Udruženja trgovina na veliko farmaceutskim proizvodima i ortopedskim pomagalima HGK, premašio 600 milijuna eura, dok se rokovi plaćanja kreću i do godine dana, izjavila je jučer predsjednica tog udruženja pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Diana Percač. Dogovor iz rujna bio je, dodaje, da ova poslovna godina završi na 150 dana plaćanja bolničkih obveza prema veledrogerijama. Narednih godina rokovi plaćanja trebali bi se dodatno skratiti, a u dvije godine svesti na zakonom propisanu razinu od 60 dana.

Pucanje sustava

Dugovi su još uvijek izuzetno veliki, na razini su kao prije dvije godine kad je zdravstveni sustav pukao, podsjeća predstavnica veledrogerija. Zato u HGK-u čekaju da se dogovor iz rujna ispoštuje i da se rokovi plaćanja svedu na veledrogerijama prihvatljive rokove. »Nadam se da u doglednoj budućnosti to više neće biti tema naših razgovora, već da ćemo govoriti samo o unapređenju zdravstvenog sustava«, ističe Percač.

Veledrogerije su, podsjeća, jedan od temeljnih stupova zdravstvene zaštite, a njihova uloga dolazi do izražaja kod poremećaja u lancima dobave lijekova uslijed pandemije ili ratnih zbivanja. Veledrogerije osiguravaju zalihe i na taj način sprečavaju nestašice lijekova, naglašava Percač. Osim toga, predstavljaju sigurni lanac opskrbe jer smo svjedoci sve većeg broja krivotvorenih lijekova i nestandardiziranih medicinskih proizvoda u svijetu. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), čak 10 posto trgovine lijekovima i medicinskim proizvodima odnosi se na krivotvorene lijekove, dok je kod internetske prodaje čak 50 posto lijekova krivotvoreno. U takvoj situaciji, veledrogerije predstavljaju siguran način opskrbe i garantiraju kontinuiranu dostupnost i kvalitetu lijekova sukladno propisima EU-a, poručuju iz HGK.

Irena Hrstić, državna tajnica u Ministarstvu zdravstva i izgledna ministrica zdravstva najavila je na jučerašnjem skupu HGK »Zdravstvo&gospodarstvo – učinci reforme zdravstvenog sustava« uspostavu novog modela financiranja u zdravstvu koji će biti održiv.

Modeli ugovaranja

– Prioriteti u radu koji nas čekaju prije svega su vraćanje povjerenja građana u zdravstveni sustav i konsolidacija sustava. Provest ćemo revidiranje prihoda i intenzivnu kontrolu rashoda zdravstvenih ustanova te se posebno usmjeriti na smanjenje dospjelih dugova u zdravstvu. Cilj je kroz novi model financiranja zdravstvenih ustanova postići održivost sustava, bez potrebe za dodatnim financijskim sanacijama, kazala je Hrstić.

Ministarstvo zdravstva, inače, najavilo je nove modele ugovaranja sa zdravstvenim ustanovama od iduće godine i povećanje bolničkih limita, što bi bolnicama trebalo osigurati bolje temelje za pozitivno financijsko poslovanje. Bolnice su, prema podacima Udruge poslodavaca u zdravstvu (UPUZ) u prvih šest mjeseci ove godine ostvarile 105 posto lošiji rezultat poslovanja u odnosu na isto razdoblje prošle godine, što je dijelom rezultat povećanja plaća u zdravstvu. Poznato je da bolnice najveći dio svojih mjesečnih limita potroše na plaće, a HZZO im obavljene usluge plaća po ispodtržišnim cijenama, pa su prisiljene živjeti na dug. U UPUZ-u očekuju da se, uz povećanje bolničkih limita, odrede realne cijene zdravstvenih usluga koje zdravstvenim ustanovama za obavljene usluge plaća HZZO, čime bi se bolnicama omogućilo da konačno posluju u plusu.