U Hrvatskoj je u 2023. rođeno najmanje djece otkad postoje statistička mjerenja, 32.047 djece ili gotovo dvije tisuće manje nego 2022. godine kad ih je živorođeno 34.027 čime je nastavljen trend znatnog smanjenja broja živorođene djece, pokazuju privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku.

Za usporedbu, 2000. godine rođeno je 43.746 djece. No kako je lani bilo manje umrlih, to je donekle popravilo negativnu sliku prirodnog priraštaja.

Naime, u 2023. umrlo je oko 6000 ljudi manje nego godinu ranije, dok je primjerice u 2020. broj umrlih bio 57.023, a 2021. kad je pandemija koronavirusa biila na vrhuncu čak 62.712.

Objavljeni podaci su bili za očekivati svakome tko se iole bavi ovom problematikom i nažalost za očekivati je daljnji pad broja rođenih jer Hrvatska nema populacijsku politiku, a sve mjere koje su donesene su mjere socijalne politike, poput dječjeg doplatka i slično, pa prema tome u ono što se ne investira, nema ni rezultata, kaže uvaženi demograf akademik Anđelko Akrap istaknuvši da je to problem čitavog društva, a ne trenutne vlade, i to se, kaže, ponavlja iz godine u godinu, već 30 godina.

Prazni se prostor

Smanjenje broja novorođene djece u doglednoj će budućnosti imati teške posljedice za hrvatski obrazovni sustav, jer neće imati tko popuniti ni razrede ni dječje vrtiće.

Hrvatska može uvesti radnu snagu, kaže Akrap, ali ne može uvesti djecu, zbog čega prijeti urušavanje čitavog sustava, a već dosad imamo 150 zatvorenih područnih škola.

»Prazni se prostor, prije se iseljavanje odnosilo samo na sela, a sad se to odnosi i na gradove. Problem je što cijele obitelji s djecom sele u inozemstvo, ali i ljudi u najvitalnijoj dobi koji djecu rađaju u inozemstvu, upozorava Akrap.

U HrvatskoJ je 1950. godine rođeno 95.560 djece, 1975. godine 67.060, 1990. godine 55.409 a 2023. Jedva više od 32 tisuće. U zadnjih 10 godina, od 2013.

Hrvatska je izgubila više od 58 tisuća učenika osnovnih i srednjih škola. Akrap je podsjetio da je 1991. udio djece od 14 godina činio 20 posto populacije, a danas manje od 14 posto, što se smatra neodrživim za javni sustav obrazovanja.

Demograf Stjepan Šterc pak upozorava da se iseljavaju čitave obitelji s djecom, pri čemu školska djeca čine 20 posto svih iseljenih iz Hrvatske.

– Tijekom 60-ih iz Hrvatske se iselilo na tzv. privremeni rad u Njemačku 293.000 ljudi ili 6 posto ukupnog broja stanovnika tadašnje SRH koja je tada imala pozitivan prirodni prirast, a istovremeno je izvan Hrvatske rođeno 137 tisuća djece ili 37 posto ukupnog prirodnog prirasta Hrvatske. Dakle, tih 6 posto iseljenika rađalo je 37 posto našeg prirasta!, podsjeća Akrap.

Raste starost majke

Zbog budućeg urušavanja obrazovnog sustava potaknutog iseljavanjem mladih i djece, Hrvatska će polako ostajati i bez visokokvalificiranih radnika koje naše tržište rada ne uvozi jer za takve profesije Hrvatska nije primamljiva.

»Ostajemo bez nositelja razvoja jer gubimo vlastitu visokoobrazovanu radnu snagu i to nije ideološko potanje, nego ekonomsko, i trebalo bi biti nadstranačko, poručuje Akrap.

Dodaje da osim obrazovnog prijeti i urušavanje zdravstvenog sustava i sustava socijalne skrbi zbog sve starije populacije i činjenice da imamo gotovo 400 tisuća samačkih kućanstava.

Napominje da hrvatske političare to ne zanima, a posebno je zabrinjavajuće što ni lokalna zajednica ne uviđa problem iseljavanja jer »ne ulaže u ljude«.

Zahvaljujući lanjskom padu broja umrlih smanjen je negativni prirodni priraštaj stanovništva, odnosno razlika broja živorođene djece i broja umrlih s minus 23.096 na minus 19.272,

No, zbog znatno manjeg broja rođene djece trend smanjenja prirodnog priraštaja stanovništva i dalje je izrazito nepovoljan, rekla je u razgovoru za Hinu načelnica sektora za društvena istraživanja u DZS-u Dubravka Rogić-Hadžalić.

Prosječna starost majke pri prvom porođaju u blagom je porastu već dugi niz godina – 1968. iznosila je 22,8 godina, 2000. 25,6 dok je u 2022. iznosila 29,5 godina.

Podaci pokazuju da je gotovo devedeset posto žena koje su rodile u 2022. zaposleno ili su aktivno tražile posao, a gotovo polovica njih ima završenu višu ili visoku školu.

U zadnjih 30 godina Hrvatska je po gubitku stanovništva peta u Europskoj uniji, nakon Latvije, Litve, Bugarske i Rumunjske, pri čemi treba napomenuti da je hrvatsko stanovništvo među najstarijim nacijama svijeta, s prosječnom starosti od preko 44 godine.

Više sklopljenih brakova

Brakovi su svijetla točka vitalne statistike jer ih je u 2023. sklopljeno 19.467, odnosno gotovo 1400 više nego 2022. kad ih je sklopljeno 18.074.

Porast sklopljenih brakova također se povezuje s postcovid vremenom u kojemu su sklopili brak i oni koji su taj važni životni događaj morali odgoditi u vrijeme korona krize.

Privremeni podaci za 2023. pokazali su i da je u prošloj godini bilo manje razvedenih brakova pri čemu je broj razvoda pao na 4001 s čak 4808 razvedenih u 2022.

Detaljni i konačni podaci prirodnog kretanja stanovništva za 2022. pokazali su da je u toj godini rođeno 34.027 djece ili 7,2 posto manje nego godinu ranije pri čemu je svako četvrto rođeno izvan braka.