Ilustracija Foto Tomislav Miletic/PIXSELL
Porastao je i ukupni dug građana u blokadi. Vlada je potporama za očuvanje radnih mjesta sačuvala zaposlenost, lani su od sredine travnja do sredine listopada bile zaustavljene i ovrhe, no sve to za dio građana nije bilo dovoljno
povezane vijesti
Broj građana koji su pod ovrhom i čiji su računi blokirani raste od kraja prošle godine, kao i iznos njihovih dugova zbog kojih su se našli u tom nezavidnom položaju i može se zaključiti da je po tom pitanju pandemija koronavirusa mnogima učinila život znatno težim.
Vlada je potporama za očuvanje radnih mjesta sačuvala zaposlenost, od sredine travnja do sredine listopada prošle godine zaustavljene su i ovrhe, no sve to za dio građana nije bilo dovoljno i na kraju srpnja ove godine u blokadi je 11.024 građana više nego na kraju prosinca prošle godine.
U samo sedam mjeseci broj blokiranih građana povećan je za 4,8 posto. Porastao je i njihov ukupni dug zbog kojeg su završili pod ovrhom. Glavnica duga građana sada je 17,92 milijarde kuna i veća je za čak 960 milijuna kuna nego što je bila krajem prošle godine.
Ogromne kamate
Prema podacima što ih je jučer objavila Financijska agencija (Fina) u blokadi je bilo 242.686 građana, a porastao je i njihov ukupni dug zbog kojeg su završili pod ovrhom. Glavnica duga građana sada je 17,92 milijarde kuna i veća je za čak 960 milijuna kuna nego što je bila krajem prošle godine.
Ogromne kamate koje su se nakupile na taj dug porasle su sa 6,3 milijarde kuna na 6,78 milijardi kuna. Ukupni dug blokiranih građana na kraju prošlog mjeseca, uključujući i glavnicu i kamate, bio je gotovo 24,63 milijarde kuna i povećao se za čak 1,38 milijardi u odnosu na kraj prošle godine. To je rast duga od gotovo šest posto.
Samo u mjesec dana ukupni dug blokiranih građana porastao je za čak 563 milijuna kuna, a glavnica duga je samo u mjesec dana narasla za oko 350 milijuna kuna. Dokaz je to da nikakve mjere koje je Vlada donosila i kojima je nastojala odblokirati račune dijela građana određenom postotku hrvatskog stanovništva ne mogu pomoći, jer njihovi prihodi očito nisu dostatni za pokrivanje troškova koje imaju.
Iako su 2018. godine donesene zakonske izmjene kojima se obustavljaju ovrhe starije od tri godine, u kojima pola godine nije bilo naplate, pa su država i lokalne vlasti opraštali svoje dugove, kroz jednostavni postupak stečaja potrošača omogućeno je da se, ako nemaju vrijednu imovinu dužnicima otpiše dug, brojka blokiranih bi se do kraja godine opet mogla popeti na oko 250 tisuća ako nastavi rasti ovim tempom.
U svom izvješću Fina navodi i to da se najveći dio duga, 5,5 milijardi kuna, i to bez kamata, odnosio na dug potrošača prema bankama kao vjerovnicima, a prema svim financijskim institucijama, dug je iznosio 6,4 milijarde kuna.
Tvrtke likvidnije
I dok se broj građana koji su završili u blokadi od kraja prošle godine povećava, broj poslovnih subjekta koji su u srpnju bili pod ovrhom pao je i u odnosu na kraj prošle godine i u odnosu na prethodni mjesec.
Krajem lipnja pod ovrhom je bilo 15.025 poslovnih subjekata, što je za 352 ili 2,3 posto manje u odnosu na lipanj, a 406 ili 2,6 posto manje u odnosu na prosinac 2020. godine. Smanjilo se i njihovo ukupno dugovanje.
Glavnica njihova duga iznosila je 4,4 milijarde kuna, što je za 11,8 milijuna kuna ili 0,3 posto manje u odnosu na lipanj, a dug je za 510,7 milijuna kuna manji nego što je bio u prosincu prošle godine.
Ukupni je dug poslovnih subjekata krajem srpnja ove godine bio 5,6 milijardi kuna, što je gotovo pet puta manje od onoga što su na isti datum dugovali građani koji su bili pod ovrhom. I među poslovnim subjektima više od polovine, odnosno 7.916 su bile fizičke osobe, odnosno obrtnici, dok ostatak otpada na pravne osobe. Ipak, trgovačka društva sakupila su veći dio duga, odnosno na njih otpada 3,9 milijardi kuna ukupnog duga, dok preostalih 1,6 milijardi kuna duguju obrtnici.
Iako je i broj blokiranih građana i tvrtki i iznos njihovog duga daleko ispod rekordnih brojki, kad su i jedni u drugi dugovali po više od 40 milijardi kuna, znakovito je da se posljednjih desetak godina problem blokiranih poduzeća i njihova duga smanjio što kroz stečaje, što kroz predstečajne nagodbe ili gašenje tvrtki koje su postojale samo na papiru, dok se broj blokiranih građana i dalje drži na više od 200 tisuća, unatoč tome što je nekoliko proteklih Vlada nastojalo različitim mjera smanjiti te brojke.
Za te ljude nijedno rješenje nijedne vlade nije bilo dostatno da se izvuku iz problema.