U hrvatskoj akademskoj zajednici kaznene prijave za gospodarski kriminal ne smatraju preprekom za imenovanje u tijelo koje bi trebalo nadgledati financije sveučilišta.

U Koprivnici je 1. ožujka, naime, javlja Srednja.hr, konstituirano Sveučilišno vijeće Sveučilišta Sjever, kojega je član i Alen Host, bivši dekan Ekonomskog fakulteta u Rijeci, protiv kojega je samo koji tjedan prije policija podigla kaznenu prijavu zbog gospodarskog kriminala i financijskih malverzacija teških najmanje 384.000 eura.

Tko je sve u Sveučilišnom vijeću

Na čelu Sveučilišnog vijeća je savjetnik premijera Zvonimir Savić, a u vijeću su i bivši rektor Sveučilišta u Rijeci Pero Lučin, župan Varaždinske županije Anđelko Stričak, Krešo Zadro, Božidar Horvat, Stjepan Matković, Petar Mišević i SDP-ovac Mišel Jakšić.

Podsjetimo, policija istražuje bivšu upravu Ekonomskog fakulteta na čelu s Alenom Hostom.

Služba gospodarskog kriminaliteta i korupcije PU primorsko-goranske u koordinaciji sa Županijskim državnim odvjetništvom u Rijeci provela kriminalističko istraživanje nad desetero hrvatskih državljana zbog sumnje u počinjenje kaznenih djela iz domene gospodarskog kriminaliteta.

Istražitelji tvrde da je 48-godišnji hrvatski državljanin, kao odgovorna osoba visokoškolske ustanove s područja PGŽ-a, u razdoblju od 2018. do 2022. godine, počinio sedam kaznenih djela zlouporaba položaja i ovlasti i dva kaznena djela krivotvorenja isprava.

To je učinio neosnovanim i protupravnim isplatama novčanih sredstava s računa fakulteta te krivotvorenjem službene i poslovne dokumentacije, tvrde istražitelji.

Upleteno niz osoba s fakulteta

U sve je upleo niz osoba s fakulteta. Naime, istražitelji su za ista kaznena djela osumnjičili i šest hrvatskih državljanki te tri hrvatska državljana, starosti od 35 do 58 godina.

Njih se tereti da su u dogovoru s bivšim dekanom, a i prema njegovim nalozima, provodili protuzakonita postupanja na štetu ustanove u kojoj djeluju kao nastavno i tehničko osoblje.

Time su ustanovi, ali i Državnom proračunu Republike Hrvatske, prouzročili materijalnu štetu od najmanje 384.000 eura.

Riječ je o periodu u kojem je dekansku funkciju obnašao prof. dr. Host koji je bio dekan od 2016. do 2022. godine.

Po završetku istraživanja, svi osumnjičenici su kazneno prijavljeni nadležnom državnom odvjetništvu pod sumnjom u počinjenje navedenih kaznenih djela.

– Ne znam ništa više od onoga što sam pročitao u novinama. Hvala na razumijevanju! – poručio je u veljači za naš list bivši dekan Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Alen Host, nakon što se saznalo za kaznenu prijavu.

Riječka je policija nastavila istraživati malverzacije na Ekonomskom fakultetu, pa je krajem veljače podnijela novu kaznenu prijavu protiv četvero osumnjičenih, od kojih su troje djelatnici fakulteta, zbog sumnje da su na štetu Europskog fonda za regionalni razvoj i državnog proračuna pronevjerili 24.000 eura.

Vodi brigu o kvaliteti sveučilišta

Host je u dva je mandata obnašao dekansku funkciju, od 2016. do 2022. godine, a prije toga obnašao je i funkciju prodekana.

U vrijeme dok je bio dekan bio je i predsjednik Upravnog vijeća Instituta za turizam Zagreb, a 2016. godine kada je Vlada Republike Hrvatske donijela je odluke o raspuštanju Općinskog vijeća Matulja imenovan je za Vladinog povjerenika u toj jedinici lokalne samouprave.

U vremenu dok je bio dekan, od 2017. do 2020. godine, bio je i član Vijeća za gospodarska pitanja predsjednice Republike Hrvatske.

Od 2018. godine do danas predsjednik je Upravnog vijeća Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije te je član Akreditacijskog savjeta Agencije za znanost i visoko obrazovanje.

Na tu ga je funkciju izabralo Sveučilišta u Rijeci, a riječ je o tijelu visokoškolskog sustava koje vodi brigu o kvaliteti hrvatskih sveučilišta, fakulteta i veleučilišta.

Uloga u riječkom PIK-u

Bivši dekan Ekonomskog fakulteta u Rijeci Alen Host, koji se našao pod lupom policijskih istražitelja zbog sumnje na počinjenje više kaznenih djela iz domene gospodarskog kriminaliteta, od 2019. do 2022. godine obnašao je funkciju predsjednika Nadzornog odbora u riječkom PIK-u.

Njegovo imenovanje na ovu funkciju poklapa se s trenutkom kada su dvojac Gino Pastorčić i Igor Borovac preuzeli kontrolu nad ovom nekoć moćnom riječkom prehrambenom tvrtkom i kad se krenulo u prodaju velikog broja PIK-ovih nekretnina.

Prema dostupnim saznanjima, od početka 2019. godine odrađen je čitav niz transakcija s PIK-ovim nekretninama – od zamjene nekretnina s Gradom Rijekom, prodaja pekarskih pogona na Rabu, poslovnih prostora u Crikvenici, Rijeci, zemljišta u Malinskoj, kompleksa Mljekare na Škurinjama i u Poreču, a zakaparirane su i nekretnine Pekare na Vežici.

Ulogu Hosta i samog Nadzornog odbora valja promatrati kroz prizmu činjenice da je, prema tada važećim Statutu PIK-a iz 2016. godine, PIK-ovi “nadzornici” imali široku lepezu ovlasti, do razine da su sukreirali poslovnu politiku društva.

Ne manje važno, za svaku svoju odluku koja je premašivala vrijednost od 1 posto temeljenog kapitala društva odnosno tadašnjih 817.000 kuna uprava PIK-a odnosno Gino Pastorčić morao je dobiti suglasnost Nadzornog odbora, bilo da se radi o kupnji ili prodaji nekretnina, bilo za zaduživanje i upisa založnih prava.

“Bježanija” iz NO-a

Problem je nastao u trenutku kad je Hanfa u postupku nadzora po službenoj dužnosti Pastorčića i Borovca uhvatila s rukama u pekmezu te im svojim rješenjem iz travnja 2021. godine naložila obvezu objavljivanja javne ponude za preuzimanje PIK-a.

To je automatski nad ovom riječkom tvrtkom natkrililo prilično striktne i stroge odredbe Zakona o preuzimanju trgovačkih društava.

Tada je krenula “bježanija” iz Nadzornog odbora s obzirom da je te, 2021. godine, čak troje od pet članova dalo ostavke, među kojima i Host.

Kada smo svojevremeno kontaktirali Hosta, praktički jedini konkretan odgovor kojeg smo od njega dobili jest da je svoju ostavku podnio krajem 2021. godine i to iz, kako je naveo, “osobnih razloga”.

Htjeli smo tada od Hosta doznati i nešto više na temu suglasnosti koju NO PIK-a treba dati kada je u pitanju kupoprodaja imovine društva, uzimanje kredita i osiguranje založnim pravima, no sve što smo u kraćem telefonskom razgovoru na tu temu dobili, bilo je da je »nadzorni odbor postupao u skladu sa svojim ovlastima«.