Hrvoje Čižmek predsjednik je Društva istraživača mora 20.000 milja, osnovanog 2005. godine i vlasnik tvrtke Janolus koja se također bavi biološkim istraživanjima mora.

Čižmek je diplomirao biologiju na PMF-u u Zagrebu. Trenutačno se bavi istraživanjima morskih staništa i vrsta od važnosti za Europsku uniju, te očuvanja istih. Osim toga, održava školu biologije mora za strane studente, točnije svojevrsnu praktičnu nastavu za strane studente prirodoslovnih smjerova. Ta praksa provodi se na Silbi gdje u njihovom istraživačko-volontersko-edukacijskom centru provode sve aktivnosti uključujući i metodologije istraživanja morskih staništa i vrsta. Dodatno, uključeni su u projekt ISLAND na otoku Lastovu gdje proučavaju fenomen internih valova, koji na tom otoku dosežu do preko 35 metara pod određenim uvjetima. Značaj tog projekta, osim same činjenice da je taj fenomen opisan na još samo tri otoka u svijetu, je u multidisciplinarnom pristupu u koji su uključeni i fizičari i kemičari i biolozi mora te institucije poput zagrebačkog PMF-a, Geomar instituta u Kielu, Rhode Island sveučilišta iz SAD-a, Instituta u Napulju, splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo, te kao vanjski član konzorcija, NASA.

Nesagledive posljedice

Uslijed klimatskih promjena i prekomjernog zagrijavanja Zemlje rastu i temperature mora, što je, kako upozoravaju znanstvenici, vrlo ozbiljno jer direktno utječe na biljni i životinjski svijet u morima i oceanima.

– Prosječno povišenje temperature mora, a tu govorimo o svim morima na svijetu je oko 1 stupanj Celzija. To se možda čini se jako malo, ali i to malo ima nesagledive posljedice na svjetsku klimu i onda posljedično na nas. More se i dalje polako, ali sigurno i nezaustavljivo zagrijava, a more je masivno i ponaša se kao teretni vlak – jako puno energije je potrebno da se pokrene, ali i jako puno energije je potrebno da se zaustavi. More će se zagrijavati i dalje, a zagrijava se jer je atmosfera topla i ta se energija prenosi u more, istaknuo je Čižmek.

Foto PRIVATNA ARHIVA

Zagrijava li se more previše brzo, pitanje je koje sve češće možemo čuti posljednjih godina.

– Zagrijavanje je tako kako je, ni prebrzo ni presporo, problem je što se uopće događa. Generalno se može reći da se more značajno zagrijava u posljednjih nekoliko desetaka godina, od 50-ih godina 20. stoljeća naovamo, dodaje Čižmek.

Podsjetimo, prije nekoliko tjedana uslijed visokih dnevnih temperatura, temperatura Jadranskog mora na pojedinim mjestima u Hrvatskoj iznosila je nevjerojatnih 29 stupnjeva. Tada je, međutim, Čižmek izjavio kako se Jadransko more neće zagrijati iznad 30 stupnjeva jer uvijek postoje vjetrovi koji će ga rashladiti.

– Generalno gledajući, pod trenutnim atmosferskim uvjetima Jadransko, ali i ostala mora mogu se zagrijati do oko 30 stupnjeva Celzija. Nakon toga, ogromnu količinu energije more troši na isparavanje te su daljnja zagrijavanja u trenutačnim uvjetima teoretski nemoguća, rekao je Čižmek.

Posljedice prekomjernog zagrijavanja mora i oceana mogu biti ozbiljne za biljni i životinjski svijet, u krajnjem slučaju i pogubne za određene vrste. Mnoge biljne i životinjske vrste prilagođene su stabilnim uvjetima života koji su karakteristični za svaki oceanski bazen. Nagle i dugotrajne promjene temperature mogu utjecati na brzinu rasta pojedinih organizama, na razmnožavanje, ponašanje i općenito smanjiti im uspješnost preživljavanja.

Ugroženi organizmi

– Posebno su ugrožene sjedilačke skupine organizama kao što su koralji ili spužve jer ne mogu migrirati na mjesta s povoljnijim uvjetima, u veće dubine ili sjevernija mora. S druge strane, pojačano zagrijavanje mora toplovodnim organizmima otvara nove prostore za život i oni mogu širiti svoj areal na štetu drugih organizama. Ovo naše jedno more, odnosno jedan ocean prekriva oko 72 posto površine planeta. Drugim riječima, kopno, odnosno ono što smatramo područjem prikladnim za ljudski život prekriva samo 28 posto planeta, a planet zovemo Zemlja. Možda bi bilo prikladnije zvati ga More ili Ocean. I ako zauzmemo takvo gledište, samo razmislite da se nezaustavljivo zagrijava 72 posto planeta. Hoće li to utjecati na klimu? Da, hoće i to jako, zapravo, ne znam jeste li primijetili, već utječe. Svjetski ocean regulira klimu na Zemlji! Zagrijavanje će imati direktan utjecaj na klimu, sve će češće dolaziti do ekstremnijih oluja, a one će biti sve jače, pojašnjava Čižmek.

Foto PRIVATNA ARHIVA

Upravo zbog sve toplijih mora, u ovom slučaju, Jadranskog, za očekivati je kako se mogu nastaniti i druge, nove biljne i životinjske vrste, dok bi pojedine mogle izumrijeti.

– Zbog zagrijavanja mora možemo očekivati više vrsta toplih mora, južnog Sredozemnog mora, ali i tropskih vrsta. Jadran je dosta specifičan, pogotovo njegov sjeverni dio, koji se još uvijek zbog jačih zimskih bura preko zime ohladi i do ispod 10 stupnjeva stupnjeva. To hlađenje onemogućava tropskim vrstama stalno naseljavanje u tim dijelovima jer toplovodne vrste su uglavnom ograničene na temperature koje su više od 13-14 stupnjeva Celzija. Ali to također znači da ako bure oslabe, a dotok toplog mora se poveća, strane toplovodne vrste bi se i tu mogle trajno nastaniti (usput rečeno, ovo se već događa, jačina i što je još važnije trajanje bure se smanjuje). Dolazak novih vrsta nije nužno loše, ali loše je ako one negativno djeluju na domaće vrste, onda ih zovemo invazivnim vrstama, ističe Čižmek te dodaje kako nove, invazivne vrste imaju negativne utjecaje na druge vrste i staništa, ponekad i u tolikoj mjeri da dolazi do istrebljenja domaćih vrsta.

Na koji način možemo utjecati kako bi, koliko je u našim mogućnostima, zaštitili more i njegove stanovnike, pitanje je koje se sve češće nameće u javnosti.

– Zanimljiva je uzrečica, »što možemo napraviti ne bismo li zaštitili more«. Zapravo mi, ljudi, trebamo shvatiti da ne treba štititi more, treba štititi nas, jer nije more/priroda/planet u problemu, mi smo u problemu. Zemlja će preživjeti, prilagoditi se, ali mi nećemo. Razmišljajmo na taj način i onda ćemo svi odjednom početi pronalaziti rješenja. Toj promjeni razmišljanja treba jaki impuls, a to će nažalost biti klimatske promjene. U međuvremenu, možemo primjerom pokazati, educirati i zagovarati očuvanje mora, svaki put treba razmisliti kad krenemo na more što ćemo mu napraviti i koje će to posljedice imati, zaključuje Čižmek.