Sudjeluje u timskom radu, svatko daje svoj doprinos koliko može – Biljana Borzan / snimio D. KOVAČEVIĆ
Mi u EU parlamentu to dosta glasno guramo. I u Vijeću se stvorio jedan blok država koje forsiraju tu temu. No, Hrvatska se, po meni, držala nedovoljno aktivno. To što je premijer govorio, nije u suglasju s onim što se u praksi radi
Dok je sjedila u Hrvatskom saboru, malotko je Biljanu Borzan povezivao sa zaštitom potrošačkih prava. No, nekoliko godina nakon što je saborske klupe zamijenila onima u Strasbourgu, mnoge građane njezino ime asocirat će upravo na to. Nejednaka kvaliteta proizvoda, nejednaki tretman prilikom online kupnje, skuplja dostava paketa – samo su neke od potrošačkih tema oko kojih se angažirala SDP-ova eurozastupnica. No, ne treba smetnuti s uma da je ona ipak samo jedna u parlamentu od 751 člana. Kolika je, onda, doista njezina osobna zasluga za to što su se neke potrošačke nepravde u EU-u počele ispravljati?
– To je apsolutno timski rad. Svatko daje svoj doprinos koliko može. Naravno, kada ste izvjestitelj za nešto, onda pregovarate u ime parlamenta, dogovarate kompromise između političkih grupacija, pa je samim time i odgovornost najveća.
Skupa s kolegicom iz Češke Olgom Sehnalovom radite na prvom dokumentu EP-a koji će se baviti nejednakom kvalitetom proizvoda na zajedničkom tržištu. U kojoj je fazi njegova izrada?
– Uskoro ćemo predati nacrt koji ima određena ograničenja, primjerice, točno je određeno koliko smije imati riječi, tako da će to biti relativno kratko. Na to zastupnici daju amandmane. I ja sama ću dati amandmane na svoj tekst jer jednostavno neću moći u prvi nacrt staviti sve ono što smatram da je bitno. Taj nacrt služi kao kost na koju onda zastupnici, stavljajući amandmane, dodaju meso. Zasad smo u toj fazi. Tijekom ove faze razgovaramo sa svim mogućim dionicima, želimo čuti i potrošače i proizvođače, što misle i što smatraju važnim da bi bilo uvršteno u taj dokument.
Pod povećalom
Prije nekoliko dana izvijestili ste da su neke kompanije krenule u proces izjednačavanja kvalitete svojih proizvoda kako bi preduhitrile skore zakonske promjene. Među ostalim, napomenuli ste da će biti izjednačena kvaliteta Nutelle u svim zemljama jer je ranije bila veća samo u Njemačkoj. Jeste li, zapravo, zeznuli Nijemce?
– Nutella je bila najčešće istraživani proizvod u svim istraživanjima, ne samo u mom. Svaki od tih proizvoda je na neki način »žrtva« svoje popularnosti jer nitko od nas nije istraživao kakva je kvaliteta proizvoda koji se rijetko kupuje. Mi smo, primjerice, pitali građane koje proizvode žele testirati i tako su oni najpopularniji došli pod povećalo. Zato je Nutella ulazila u većinu istraživanja.
Međutim, nije li izjednačavanje na ovakav način upravo suprotno vašoj namjeri?
– Krajnji cilj istraživanja je da želimo jednakost i ravnopravnost svih građana EU-a na jedinstvenom europskom tržištu koje ne poznaje granice. Moj cilj je bio da se ta ravnopravnost ostvari. S Nutellom se dogodilo nešto što je pošteno do kraja, dobili smo svi jednak proizvod. Nažalost, ispalo je da je samo Njemačka imala kvalitetniju Nutellu, tu čak i nije bilo podjele na istok i zapad. Ne mogu sada biti nezadovoljna jer to nije otišlo u smjeru u kojem sam ja htjela. Imamo i suprotnih primjera, gdje je kvaliteta kod nas podignuta po uzoru na zapadnu. Ali, ponavljam, moj krajnji cilj je bio izjednačavanje kvalitete.
Pitanje kvalitete proizvoda premijer Plenković spomenuo je prošli tjedan u svom nastupu u Strasbourgu. Vi ste mu pisali na tu temu prije nekog vremena, očekujući da se Hrvatska više angažira u Vijeću EU oko tog pitanja. Što vam je premijer odgovorio?
– Kad je premijer gostovao u EP-u, javila sam se za riječ, ali nažalost nisam uspjela dobiti priliku za govor. A htjela sam ga upozoriti da smatram da je angažman Hrvatske oko ovog problema nedovoljan kada je Vijeće u pitanju. Mi u EU parlamentu to dosta glasno guramo. I u Vijeću se stvorio jedan blok država koje forsiraju tu temu koja je već tri puta bila na dnevnom redu Vijeća. No, Hrvatska se, po meni, držala nedovoljno aktivno. To što je premijer govorio, nije u suglasju s onim što se u praksi radi.
Tvrdite da Vlada deklarativno podržava da se taj problem riješi, ali ne čini ništa da bi se praktično to riješilo?
– Kad sam premijeru poslala rezultate mog istraživanja, u odgovoru koji sam dobila iz njegovog ureda zahvalili su mi, napisali da oni to podržavaju i mole me da ih izvještavam što se dalje po tom pitanju događa u parlamentu i Vijeću.
Pa u Vijeću sjedi predstavnik Vlade.
– Nema logike da ja Vladu izvještavam o tome što radi tijelo u kojem sjedi član Vlade. Budući da je ovo tema koja je građanima važna i koja pokazuje nepravdu funkcioniranja EU-a koju moramo ispraviti – a ispravit ćemo je samo ako jesmo u EU-u, jer da nismo, mogli bismo samo sanjati o rješenju tog problema – mislim da moramo nadići stranačke razlike i koordinirati se međusobno. Potpuno je besmisleno da pokušavam neformalnim kanalima saznati je li ta točka na dnevnom redu Vijeća i kakav će stav zauzeti naša Vlada.
Nedavno ste ušli u uži izbor za MEP Award, ali ne u kategoriji zaštite potrošača. Je li vam krivo što se vaš rad, koji se dobro prepoznaje u Hrvatskoj, ne prepoznaje u EU-u?
– Ne, nije. Radim puno i vezano za ravnopravnost spolova, međutim te se teme u medijima prate manje od potrošačkih. Nije mi krivo, dapače. Drago mi je da je, osim truda koji dajem za potrošače i koji je prepoznat, prepoznat i ovaj dio mog posla koji je, po mom mišljenju, bio malo neopravdano u sjeni.
Nema natjecanja
Očekujete li da budete na listi SDP-a za izbore za EP 2019. godine?
– Mislim da bi trud koji sam dosad uložila trebao rezultirati ponovnom kandidaturom, ali život mi je dosad previše puta pokazao da ja jedno planiram, a drugo mi se događa, tako da ne želim ništa planirati u detalje.
Onda je ovo jedno hipotetičko pitanje: gospodin Picula je 2014. godine imao preko 120 tisuća preferencijalnih glasova. S obzirom na to koliko građani prepoznaju vaš rad i koliko ste u medijima, mislite li da možete dobiti više preferencijalnih glasova od svog kolege Picule?
– Uopće o tome ne razmišljam, jer to nije natjecanje. Preferencijalni sustav glasovanja je dobar jer daje ljudima mogućnost da i u okviru same liste izaberu onoga za koga smatraju da je zaslužio najviše. Ali ne dopuštam da u meni stvara rivalitet prema mojim kolegama. Moji politički suparnici nisu u SDP-u, nego u drugim strankama, prvenstveno HDZ-u.
Članica ste predsjedništva SDP-a, stanje u stranci i rejting stranke nije dobar. Može li SDP-u zaprijetiti scenarij da na izborima za EU parlament ostane bez zastupnika?
– Ne. SDP je najjača opozicijska stranka, bez obzira što rezultati u anketama nisu onakvi kakve priželjkujemo. Ali ne mislim da nam prijeti slom.
Vi ste »veza« EU parlamenta s EU agencijom za lijekove (EMA). Italija se ne miri s time da Milano nije dobio EMA-u. A ispalo je da u Amsterdamu, koji je dobio Agenciju na izvlačenje jer je broj glasova bio jednak, zgrada neće biti na vrijeme gotova, i da im nude alternativu koja nije po propozicijama natječaja. Jesu li ti »izbori« bili nepošteni?
– Ako Amsterdam nije imao adekvatnu zgradu – a nije jer su oni to u krajnjoj liniji i sami u svojoj prezentaciji dali do znanja, znači oni nisu ništa skrivali – smatram da nije smio ući u najuži krug jer je to jedan od osnovnih kriterija. Međutim, što je, tu je. Mi smo, kao parlament, kroz zajedničku izjavu s Vijećem i Komisijom prepustili Vijeću odluku o sjedištu. Odluka je donesena, i ako sada krenemo u bilo kakva preispitivanja, postoji opasnost da se Agencija neće preseliti na vrijeme. Smatram da bi to bio najgori scenarij. Zato smo sada u jednoj pat-poziciji. Ako budemo preispitivali Amsterdam, dovodimo u pitanje pravovremeno preseljenje, a ostavimo li ovako kako je, mogao bi opet nastati problem jer će se Agencija morati preseliti u jednu zgradu, pa opet u drugu… Situacija je komplicirana i nezgodna, a sve se to moglo izbjeći da Amsterdam nije ušao u finale s Milanom.
Do kraja u priči
Plenkovićeva Vlada je onda bila u pravu što se naljutila i nije se htjela više igrati.
– Ne, to nema veze s tim. Mogli bi se ljutiti da su poput Slovaka napravili odličnu ponudu, kvalitetno lobirali, pa izgubili. Naša je Vlada u utrku ušla u zadnji čas, poslala neadekvatnu i nepotpunu prijavu i na kraju se povukla. Ako se ne natječeš, ne možeš ni očekivati da ćeš pobijediti. Morali su ostati do kraja u toj priči. Očigledno su Nizozemci jako dobro lobirali i potrudili se, za razliku od naše Vlade. Uspjeli su i tu negativnost koju su imali (nedovršena zgrada za sjedište, op.a.) staviti u drugi plan i privoljeti polovicu država da glasuju za njih.
Talijani, znači, nemaju šanse srušiti odluku o smještaju EMA-e u Amsterdam?
– Moj dojam je da su oni u Italiji u predizbornoj kampanji.
Mislite li da će nakon ožujka splasnuti entuzijazam za EMA-u u Italiji?
– Uvjerena sam u to, iako ih razumijem. Da je Zagreb na ovaj način izgubio, i sama bih pokušavala sve da se ta odluka ospori i da dokažemo da je Zagreb bio bolji od tog nekog drugog grada. Ali treba imati na umu da se jedino Talijani bune. Ni ostali u EP-u nisu sretni zbog situacije, ali smatraju da je sada neodgovorno rušiti odluku, da se ne bi dogodilo da se Agencija ne preseli na vrijeme.
