Sporna uredba

BIJEG JAHTI IZ HRVATSKE Boravišna pristojba za brod od dvadeset metara poskupljuje skoro – devet puta

Mladen Trinajstić

Kada nautičari za Uskrs dođu u Hrvatsku, lijepo će se iznenaditi / snimio   V. KARUZA

Kada nautičari za Uskrs dođu u Hrvatsku, lijepo će se iznenaditi / snimio V. KARUZA

Zbog enormnog poskupljenja boravišnih pristojbi nautičari su svoje brodove počeli seliti u talijanske, grčke i turske marine, a samo u jednoj dalmatinskoj luci zbog toga je prouzročen gubitak od 150 tisuća eura. Dodatno, Uredbom se ukida i mogućnost plaćanja godišnjeg paušala za korištenje marina



Razmatranje učinaka Uredbe o utvrđivanju boravišne pristojbe za 2018. godinu, u dijelu koji se tiče korisnika usluga hrvatskih marina, bila je glavna tema jučer u Marini Punat održane sjedinice Udruženja marina HGK-a – strukovne organizacije čiji članovi redom strahuju od negativnih učinaka tog u primjenu nedavno uvedenog akta. Kako je okupljene izvijestio predsjednik Udruženja Sean Lisjak, do sad od predstavnika nautičkih središta iskazivana bojazan o negativnim učincima po njima neupitno loše i nedovoljno dobro promišljene odluke – kojom je obveza s osnove naplate boravišne pristojbe za nautičare višestruko narasla – počele su se potvrđivati »na terenu« i to kroz već započela preseljenja plovila u marine nekih od Hrvatskoj konkurentskih mediteranskih zemalja.


»Nebu pod oblake«


– Prve prave učinke podizanja nautičarske boravišne pristojbe »nebu pod oblake« vidjet ćemo već nakon Uskrsa, za kad je najavljen dolazak dobrog djela korisnika naših uluga – napominje Lisjak, ocijenivši da većina vlasnika na Jadranu privezanih plovila još uvijek zapravo niti ne zna što naše Ministarstvo turizma od njih od ove godine po tom pitanju očekuje.


– Radi se o tome da su, unatoč našim pravovremenim i kontinuiranim upozorenjima na izvjesne negativne učinke te Uredbe, predstavnici nadležnih institucija ustrajali u uvođenju novog načina obračuna pristojbe koja, za razliku od stacionarnih, odnosno gostiju odsjelih u hotelima, kampovima i apartmanima, kojima je vrijednost te pristojbe narasla za razumnih 14 posto, nautičke odnosno goste u našim marinama opterećuje obvezom plaćanja pristojbi kojima su multiplicirani iznosi u odnosu na one koje su do sad plaćali. Već danas, s dolascima prvih gostiju, svjedočimo njihovoj zatečenosti enormnim povećanjem te obveze koja je, u odnosu na njene dosadašnje vrijednosti, skočila od 2,5 pa do nevjerojatnih 8,5 puta. K tome, lošim i potencijalno štetnim prepoznajemo i novouvedenu metodologiju obračuna te pristojbe kojom se kod obračuna u obzir uzima duljina plovila, ali i dokida mogućnost plaćanja godišnjeg paušala koji je nautičarima omogućavao komoditet uživanja u neograničenom broju dolazaka na njihova plovila, bez potrebe ponavljanja odrađivanja administrativnih obveza – kazao je Lisjak. Predstavljajući što i koliko nova Uredba mijenja na planu obračuna boravišne pristojbe, čelnik Udruge marina HGK-a je naveo da će za brod duljine dvadesetak metara njegov vlasnik, umjesto dosadašnje godišnje vrijednosti boravišne pristojbe u iznosu 1.700 kuna, sad morati izdvojiti čak 14.600 kuna. Onaj »najprosječniji« naš korisnik, s plovilom duljine od kojih 12 pa do 15 metara, pristojbu će pak plaćati u trostruko većem iznosu, nastavlja naš sugovornik.




– U ovom trenutku nitko od nas iz branše nema pravi odgovor na pitanja koja nam gosti sad s pravom počinju postavljati i bojimo se da će ovaj potpuno pogrešan, a u konačnici i nepotreban potez na koncu našem nautičkom turizmu donijeti višestruko veće štete od vrijednosti porasta prihoda s osnove naplate te pristojbe. A jednom kad odgovorni shvate da su pogriješili i da čine štetu, negativne učinke takvog poteza neće biti moguće ispraviti preko noći, nastavlja Lisjak, naglašavajući da je trend odlazaka klijenata iz hrvatskih marina već započeo te da je, samo u jednom dalmatinskom nautičarskom centru, tim izmjenama prouzročen gubitak klijenata i njihovih plovila procijenjen na na 150 tisuća eura.


Saniranje štete


– Drugim riječima, odljev gostiju put talijanskih, grčkih i turskih marina već je primjetan, a kad nadležni napokon shvate da su pogriješili, bojim se da će biti prekasno za saniranje šteta, bar u nekom kraćem razdoblju, zaključio je Lisjak.


S njegovim su se ocjenama i procjenama složili i svi ostali na Krku okupljeni predstavnici marina, uz ostale i direktorica Marine Punat Renata Marević koja je priznala da je upravo enormno poskupjela boravišna pristojba najčešća tema o kojoj s korisnicima usluga najstarijeg hrvatskog nautičarskog centra, silom prilika, ovih dana mora razgovarati.


Iako bi u normalnim okolnostima sve ukazivalo da je pred hrvatskim nautičkim središtima još jedna odlična sezona koju, doznali smo, hrvatske marine dočekuje potpuno spremne i obogaćene novim sadržajima i infrastruktirom u koju je protekle zime investirano više od 15 milijuna eura, u Puntu okupljeni članovi tog strukovnog udruženja zaključili su da će rezultati ove nautičarske godine, više no o lijepom vremenu, ekonomskim trenovima u Europi u svijetu, ali i njihovim ulaganjima, ipak najviše ovisiti o učincima prethodno spomenutog »noviteta« koji, zaključuju, nikako ne puni njihova sad već u potpunosti razvijena jedra. Na Krku okupljeni članovi Udruge marina HGK-a u završnici svog radnog druženja razmatrali su i niz prijedloga vezanih uz nastojanja unapređenja, ali i pojednostavljenja metodologije ocjenjivanja marina u provedbi akcije Turistički cvijet – Kvaliteta za Hrvatsku 2018.