Bijeda minimalne plaće: Ako netko radi puno radno vrijeme ne može biti prisiljen birati hoće li se grijati ili jesti

Foto S. DRECHSLER

Prema podatcima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj, zakonski najniža utvrđena minimalna plaća, u odnosu na nacionalnu medijalnu plaću, je u Španjolskoj, Češkoj i Estoniji. »U 17 država članica EU-a zakonska minimalna plaća ispod je razine od 60 posto medijalne plaće, od kojih je čak u deset na razini od 50 posto ili manje od nacionalne medijalne plaće«

SSH: Radnici na minimalncima u riziku od siromaštvaZAGREB – Minimalna plaća u 17 država članica EU-a ispod je razine od 60 posto medijalne plaće u tim državama, čime su ti radnici u riziku od siromaštva, priopćili su u srijedu iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH).

»Milijuni radnika diljem Europe danas ne mogu priuštiti dostojanstven standard života unatoč tome što su zaposleni na puno radno vrijeme«, ističu iz SSSH-a, pozivajući se na navode Europske konfederacije sindikata (ETUC).

ETUC je skrenuo pozornost na ove podatke tijekom konzultacija koje je pokrenula Europska komisija (EK), o tome kako ostvariti obećanje predsjednice EK Ursule von der Leyen i osigurati da radnici u EU-u imaju minimalne plaće od kojih mogu živjeti.

Prema podatcima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj, zakonski najniža utvrđena minimalna plaća, u odnosu na nacionalnu medijalnu plaću, je u Španjolskoj, Češkoj i Estoniji.

»U 17 država članica EU-a zakonska minimalna plaća ispod je razine od 60 posto medijalne plaće, od kojih je čak u deset na razini od 50 posto ili manje od nacionalne medijalne plaće«, stoji u priopćenju.

Sindikati podsjećaju da je minimalna plaća zakonom regulirana u 22 države članice EU-a i da u većini njih ona ne prelazi minimalnu razinu od 60 posto medijalne plaće kao prag rizika od siromaštva.

Zamjenica glavnog tajnika ETUC-a Esther Lynch kazala je da je smisao minimalne plaće utvrditi razdjelnicu između dostojanstva i siromaštva.

»Činjenica da se većina zakonski utvrđenih minimalnih plaća u Europskoj uniji svjesno utvrđuje ispod praga siromaštva je skandalozna. Ako netko radi s punim radnim vremenom, onda ne bi trebao biti prisiljen birati hoće li se grijati ili jesti«, kazala je, dodaje se u priopćenju.

Navodi i kako Europska komisija mora imati jasan stav da pravedna minimalna plaća ne smije biti niža od 60 posto nacionalne medijalne plaće, što je prag rizika od siromaštva.

No, Lynch ističe i kako postoji potreba da se testira adekvatnost toga praga u odnosu na stvarne cijene (i potrošačku košaricu) u dogovoru između sindikata i poslodavaca na nacionalnoj razini kako bi minimalne plaće postale plaće od kojih se može živjeti.

»To mora biti popraćeno mjerama promicanja kolektivnog pregovaranja, što je najbolji način okončanja plaća koje radnike drže u siromaštvu«, dodala je.U Hrvatskoj, koja nije ušla u analizu OECD-a, zakonski utvrđena minimalna plaća od 1. siječnja 2020. iznosi 3250 kuna neto, što je, prema procjenama 55 posto medijalne plaće u Hrvatskoj.

»Nužno je ojačati i unaprijediti sustav kolektivnog pregovaranja kako bi radnici za svoj rad dobili pravednu plaću.

Naime, ugovaranje plaća treba prepustiti sindikatima i poslodavcima odnosno njihovim udrugama koji najbolje znaju vrijednost rada u sektoru odnosno na razini poslodavca«, izjavio je predsjednik SSSH Mladen Novosel, prenosi se u priopćenju.

Dodaje da je zakonska minimalna plaća zaštita, u pravilu, onih koji nemaju kolektivni ugovor te smatra da Hrvatskoj treba cjelovita politika plaća jer nejednakost šteti ekonomiji.