Pravilnik o kućnom redu

Bez suglasnosti susjeda nema više ni roleta na balkonima. Donosimo sve detalje novih pravila za stanare u zgradama

Iva Bucić

Foto M. MIJOŠEK

Foto M. MIJOŠEK

Uvode se i kazne za narušavanje kućnog reda



U skladu s novim Zakonom o upravljanju i održavanju zgrada, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine u javno je savjetovanje uputilo prijedlog Pravilnika o kućnom redu u zgradama kojim se propisuju opća pravila kućnog reda koja se odnose na korištenje zajedničkih prostora u zgradi, dopuštenu razinu buke, sprječavanje skupljanja otpada u posebnim dijelovima zgrade, navodi se satnica kućnog mira te odstupanja u iznimnim slučajevima, kao i obveze vlasnika stanova koji iznajmljuju svoje stanove.


Ubuduće, tako, neće biti smeća i obuće na hodnicima, niti bicikala i romobila na stubištima, a na balkonima će se zabraniti i »klofanje« posteljine i držanje posuda za cvijeće koje propuštaju vodu. Nema više, osim toga, ni pranja automobila na zajedničkom dvorištu.


Pravilnik, nadalje, nalaže da se kućni red i mir ne smije remetiti radnim danom od 15 do 17 i od 22 do 7 ujutro, a vikendom i blagdanom od 13 do 17 i od 22 do 9 sati.




Jednogodišnje proslave Pravilnik dozvoljava pod uvjetom da se najave dva dana unaprijed i da ne traju dulje od ponoći.


No, s obzirom na to da je do sada kućni red u zgradama uglavnom bio mrtvo slovo na papiru, najveća je novost svakako mogućnost sankcioniranja, i to kaznama u iznosu od 50 do 500 eura, koje će se uplaćivati na račun zajedničke pričuve.


Jasna pravila


Pravilnik o kućnom redu u zgradama, koji će u javnom savjetovanju biti do 20. travnja, propisuje da se cvijeće i drugo bilje i raslinje koje se nalazi na balkonu, terasi, lođi, vrtu odnosno u drugom posebnom ili zajedničkom dijelu zgrade mora držati u posudama koje zadržavaju vodu i koje su osigurane od pada, a na uličnim pročeljima balkona, lođa i terasa ne smiju se postavljati tende, roloi ili sjenila osim ako natpolovičnom većinom suvlasnika nije odlučeno o njihovom jednoobraznom izgledu za cijelu zgradu.


U kućnim vežama, prolazima, zajedničkim hodnicima, terasama, tavanima i stubištima kao i na okućnici zgrade, zabranjeno je ostavljati bicikle, skutere, motocikle, romobile, ormare, kuhinjske aparate, kutije, vreće, obuću, otpad te druge stvari koje mogu izazvati požar ili narušavati okolni izgled, no odlukom suvlasnika može se dozvoliti držanje bicikala i romobila u unutarnjim zajedničkim dijelovima zgrade, pod uvjetom da je korisnicima osiguran slobodan prolaz od najmanje 120 centimetara.


Dječja i invalidska kolica smjet će se držati u zajedničkim prostorijama, također pod uvjetom da ne ometaju slobodan prolaz. Pravilnikom se zabranjuje se kroz prozore, vrata, balkone i lođe prolijevati tekućine, isprašivati posteljinu, tepihe ili krpe te bacati predmete i opuške.


Nadalje, svaki suvlasnik obvezan je predstavniku suvlasnika dostaviti ime, prezime i kontakt svojih najmoprimaca.


U dokumentu se navodi i da su korisnici zgrade dužni održavati čistoću stubišta, hodnika i ostalih zajedničkih dijelova te ih čuvati od oštećenja, dužni su organizirati čišćenje snijega i leda s krovova i pločnika te spriječiti nastanak štete drugim korisnicima zgrade i trećim osobama u svezi sa snijegom i ledom na svim površinama koje se nalaze na građevinskoj čestici zgrade.


Kućne veže, stubišta, prolazi i zajednički hodnici moraju biti osvijetljeni, a svaki suvlasnik dužan je brinuti da ulazna vrata zgrade moraju biti stalno zatvorena i osigurana električnom bravom ili zaključana, za vrijeme padalina, vjetra i temperatura nižih od 0 stupnjeva Celzijusa, prozori i vrata zajedničkih dijelova zgrade trebaju biti zatvoreni.


Ima li zgrada zajedničko dvorište, ono se ne smije koristiti za trajni smještaj građevnog i drugog materijala, za parkiranje vozila na način da se onemogućava ulazak i izlazak drugih vozila, za samovoljno ograđivanje ili blokiranje zajedničkog dijela za osobno parkiranje vozila ili smještaj stvari, kao ni za pranje vozila.


Sporno isprašivanje


Tvrdnju da je do sada kućni red u zgradama uglavnom bio mrtvo slovo na papiru najbolje ilustriraju komentari iz javnog savjetovanja – građani, tako, predlažu da se sankcionira i ostavljanje automobila na pristupnim putevima, da se osim najmoprimaca predstavniku stanara prijavljuje i točan broj članova domaćinstva kako bi se pravednije obračunavale komunalije, da se zabrani punjenje električnih automobila i romobila u garažama koje imaju zajedničko brojilo, a predlaže se i zabrana držanja cvijeća na zajedničkim dijelovima zgrade te zabrana kuhanja i pečenja roštilja na balkonima i lođama te da se ograniči broj životinja u stanovima.


Od 24 predložena članka, građanima je, kako se čini, najteže pala zabrana isprašivanja posteljine, tepiha ili krpa kroz prozore, vrata, balkone i lođe.


»Na koji način stanari mogu isprašiti krpu kojom brišu prašinu u stanu iz higijenskih i zdravstvenih razloga, ako ne preko prozora? Isto se odnosi i na posteljinu. Molim da se riječi posteljinu i krpe izbriše iz ovog stavka ili predložite drugi način isprašivanja kako se ne bi ugrozilo zdravlje stanara«, stoji u jednom komentaru u javnom savjetovanju. Ista molba ponavlja se u još nekoliko komentara koje građani mogu ostavljati sve do 20. travnja.­


»Dio koji se odnosi na isprašivanje posteljine i krpa je životno neprovediv, i suprotan s redovnim održavanjem higijene i čistoće samog stana.


Treba definirati na način da je zabranjeno bacanje hrane, ali na način da se omogući normalan život i održavanje čistoće stana«, upozorava jedna građanka. »Ovo je očito pisao netko tko ne živi u stanu. Isprašivanje posteljine, krpa ili stolnjaka, pa to su osnove higijenskih uvjeta života u stanu«, zaključio je jedan komentator.


Kazne od 50 do 500 eura


Međuvlasničkim ugovorom moguće je propisati obvezu plaćanja naknade za povrede kućnog reda, a kazna se može odrediti u rasponu od 50 do 500 eura.


Svaki suvlasnik koji primijeti povredu kućnog reda može to dokumentirati i zatim inicirati prikupljanje potpisa ili izjašnjavanje elektroničkom poštom.


Nakon što većina donese odluku o nepridržavanju pravila kućnog reda, upravitelj zgrade prekršitelju upućuje opomenu.


Ako se radi o povredi kućnog reda trajnije naravi, u opomeni je potrebno odrediti rok za otklanjanje povrede, a u slučaju da upravitelj zgrade suvlasniku u razdoblju od dvije godine uputi tri opomene, uz treću i svaku sljedeću opomenu u tom razdoblju izdaje se i odluka o naknadi za nepridržavanje kućnog reda.