Nedostatak liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti sve je veći problem s kojim se susreće sve više pacijenata, a neki poput Ivice Putareka iz Zagreba bez svojeg izabranog liječnika obiteljske medicine ostanu doslovno preko noći, i to bez ikakve prethodne obavijesti.

– U četvrtak sam zvao svoju liječnicu opće prakse za lijekove koji su mi pri kraju, ali nitko se nije javljao. Danas sam išao u Dom zdravlja željezničara da vidim zašto se nitko ne javlja na telefon, da bih od portira saznao da su ukinuli ordinacije opće prakse, među kojima je i ordinacija moje izabrane liječnice.

Nitko me nije obavijestio o tome kako bih izabrao drugu i na vrijeme dobio lijekove. Tu su bile tri ordinacije s liječnicima u dvije smjene, znači ostali smo bez šestero liječnika.

Od portira sam saznao da je svaki liječnik imao oko 2.000 pacijenata, to znači da je 12.000 pacijenata ostalo bez liječnika. Neki su vjerojatno pronašli novog liječnika, mi ostali nismo, a neki još uvijek ni ne znaju da se nemaju kome javiti.

Dom zdravlja željezničara je dom zdravlja u kojem se od osnivanja Glavnog kolodvora liječe željezničari, većinom penzioneri.

Kako ja sad hitro mogu pronaći novog liječnika jer mi trebaju lijekovi, pita se Putarek u svojem e-mailu koji je odaslao redakcijama, ističući pritom kako je 12.000 pacijenata zapravo cijeli jedan grad ljudi.

Poslovna odluka

Upućeni kažu da je u ovom slučaju riječ o poslovnoj odluci Doma zdravlja Centar koji je plaćao najam za ordinacije koje su djelovale u Domu zdravlja željezničara te da ova odluka nema veze sa sve većim problemom nedostatka liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Pritom se ističe da je riječ o urbanoj sredini gdje je moguće u malom radijusu izabrati novog liječnika obiteljske medicine.

No, da će ovakve situacije biti sve češće i u urbanim sredinama, i to zato što liječnici primarne zdravstvene zaštite odlaze u mirovinu i nema ih tko zamijeniti, još jednom potvrđuje i predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine dr. Nataša Ban Toskić.

– Godinama upozoravamo na prijeteću kadrovsku katastrofu u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. U samo nekoliko mjeseci od najavljene reforme u Zagrebu smo ostali bez deset ordinacija primarne zdravstvene zaštite, a slična je situacija i u ostalim županijama.

Požar gase mladi liječnici dok čekaju željenu specijalizaciju i tako provedu kraće vrijeme radeći u ordinacijama obiteljske medicine, no maknete li se iz gradova, i stanje je sve gore.

Trenutno imamo dosta kolega koji rade s punih 70 godina, a u odnosu na 2000. godinu ostali smo bez 200 ordinacija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Također, 771 liječnik obiteljske medicine od njih 2.100 stariji je od 60 godina, upozorava Ban Toskić. Paralelno sa smanjenjem broja liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, broj bolničkih liječnika porastao je za 50 posto, a broj liječnika u hitnoj medicini povećao se za tri puta.

Broj osiguranika

– Zašto je tome tako, zdravstvenu administraciju ne zanima te vlada višedesetljetno zanemarivanje primarne zdravstvene zaštite, a to je problem koji se neće moći riješiti preko noći, ako se ikad i pojavi dobra volja, poručuje Ban Toskić.

Na nedostatak liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti jučer je upozorio i primorsko-goranski župan Zlatko Komadina koji je na jučerašnjem kolegiju župana, na prijedlog Županijske skupštine, raspravljao o primarnoj zdravstvenoj zaštiti i Domu zdravlja PGŽ-a.

Zasad je u PGŽ-u velika većina liječnika obiteljske medicine zatražila produljenje rada od 65. do 67. godine, a PGŽ je putem Doma zdravlja uputio gotovo 50 mladih liječnika na specijalizacije, što ima negativne posljedice na poslovanje ustanove pa se minusi pokrivaju subvencijama iz proračuna PGŽ-a.

– U primarnoj zdravstvenoj zaštiti imamo jedan apsurd – imamo višak ordinacija, a manjak liječnika. Liječnici odlaze u mirovinu i zasad to rješavamo produženjem na njihov zahtjev, što i sami žele.

Svjesni toga uputili smo skoro 50 mladih liječnika na specijalizacije i odatle i latentni minusi u budžetu Doma zdravlja. Održat ćemo sustav zdravstvene zaštite, no pitanje je hoćemo li moći zadržati sve ordinacije u odnosu na sve manji broj pacijenata, što je zabilježeno i na otocima, i u Gorskom kotaru, i u Rijeci.

Ordinacija je više u odnosu na broj osiguranika, a optimalan broj je 1.700 pacijenata po liječniku, dok mi imamo ordinacije sa 700 pacijenata. No zasad držimo taj, uvjetno rečeno, nadstandard, upozorio je Komadina.