U svojih gotovo pet godina mandata, Vili Beroš bio je ministar zdravstva s uvjerljivo najviše afera. Krenule su već na samom početku, u vrijeme pandemije koronavirusa, s platformom Cijepise.hr, koja se ubrzo nakon što je pokrenuta ispostavila posve nefunkcionalnom.

Ispalo je da se iza posla, dodijeljenog tvrtki Cuspis d.o.o. krije osobno poznanstvo ministra Beroša s vlasnikom tvrtke, Vinkom Kojundžićem.

Svega nekoliko mjeseci kasnije, javnost je brujala o dodjeli posla na uređenju web-portala koronavirus.hr bez natječaja, iako je bila riječ o ugovorenom iznosu koji je prelazio milijun kuna. Beroš se branio da je »apsolutno čist« i da nikome nije pomagao niti pogodovao.

Beroš je tada »preživio« prvo izglasavanje nepovjerenja u Hrvatskom saboru, od ukupno tri pokušaja njegovog opoziva u parlamentu, a afere su se u idućim godinama nastavile nizati.

Skupi uređaji

Državna je revizija otkrila da je krajem 2020. godine tvrtki Vinka Kojundžića Ministarstvo zdravstva isplatilo 2,75 milijuna kuna za rad na nadogradnji dva informatička sustava te da je tvrtka naplatila 6.750 radnih sati za posao obavljen u samo 12 dana.

Uslijedila je afera s uređajem za intraoperativno zračenje za KBC Sestre milosrdnice, odnosno Klinike za tumore, čiju je nabavku istraživao i USKOK zbog sumnje da je uređaj, kupljen za 11 milijuna kuna, ozbiljno preplaćen.

Ministar se pravdao da osim zelenog svjetla za kupnju uređaja nije imao utjecaja na specifikacije natječaja i utvrđivanje procijenjene vrijednosti te nabave.

Na funkciju ministra zdravstva ovaj je neurokirurg imenovan u siječnju 2020., nedugo pred početak pandemije koronavirusa, i to s mjesta pomoćnika dotadašnjeg ministra Milana Kujundžića, smijenjenog zbog afere s imovinskom karticom i neprijavljenom imovinom.

Premijer Andrej Plenković predstavio je Beroša kao osobu koja poznaje sustav i cijenjenog stručnjaka vrijednog povjerenja. Mandat je započeo u Nacionalnom stožeru civilne zaštite i u prvo se vrijeme bavio isključivo pandemijom.

No, i u tome je bilježio gafove, dajući u vrijeme prvih zabrana kretanja zeleno svjetlo za procesiju u rodnom Hvaru i popuštajući epidemiološke mjere pred izbore.

U svom resoru, koji je trebao reformirati i postaviti na zdrave financijske temelje, Beroš nije postigao mnogo: zdravstvo i danas opterećuju golemi dugovi, a osim podržavljenja bolnica u tom dijelu zdravstvenog sustava nisu se dogodile promjene koje bi bolnicama osigurale pozitivno poslovanje.

Upravo je na javnoj nabavi Beroš gradio jedan od glavnih stupova svoje reforme zdravstva, no nikad nije iznio konkretne podatke o tome je li, i koliko ušteda time postigao.

Narušen sustav

Kvaliteta i dostupnost zdravstvene zaštite danas su daleko od optimalne. U primarnoj zdravstvenoj zaštiti stanje je takvo da je doista pitanje tko će nas za pet godina pregledavati i ispisivati uputnice i recepte, u bolničkom sustavu liste čekanja i dalje su preduge, a onkološki bolesnici i dalje mjesecima čekaju na zračenje na zastarjeloj opremi, dok će se na nove uređaje u nekim bolnicama čekati i do kraja 2025.

Kako je Beroš riješio statusna pitanja zaposlenih, najbolje je pokazao posljednji štrajk, a oni koji su u njemu sudjelovali nisu jedini nezadovoljnici u sustavu. Za njegova mandata zemlju je napustilo više od 400 liječnika, a mnogi i dalje iskazuju namjeru odlaska iz Hrvatske, jer ukidanje tzv. robovlasničkih ugovora za mlade liječnike, što je bio jedan od Beroševih novijih poteza, kao ni značajan rast liječničkih plaća, očito nisu dovoljna motivacija za ostanak u sustavu koji guše korupcija i nered.

Vlasnik stanova, nekretnina na Hvaru i glisera

Uvidom u imovinsku karticu, sada bivšeg ministra i trenutno osumnjičenika PNUSKOK-a Vilija Beroša, vidljivo je da posjeduje nekoliko stanova, suvlasnik je nekretnina na Jelsi i glisera, vozi Audi A3 te je vlasnik sata Breitling vrijednog 4.645 eura.

Beroš je u imovinskoj kartici 30. siječnja naveo da prima plaću 2.650 eura neto. Na godišnjoj razini od drugog dohotka uprihodio je 1.058, a za medicinsko vještačenje 165 eura.

Zadužen je u PBZ-u gdje je sa suprugom 2019. godine uzeo dva kredita. Jedan u iznosu 40.347 eura s kamatom od 2,28 posto, a drugi 52.100 eura i kamatom 2,67 posto. Za prvi kredit mjesečno izdvaja 376, a za drugi 496 eura.

Samostalno otplaćuje leasing čiji je vjerovnik Porsche leasing, a početni iznos duga je 14.042 eura. Za njega mjesečno izdvaja 340 eura.

Beroševa supruga, koja radi u vrtiću, prima 1.243 eura neto plaće, kreditno je zadužena 4.700 eura u ZABA-i, za što mjesečno izdvaja 143 eura. Beroš i njegova obitelj za kredite i leasing mjesečno izdvoje 1.355 eura. Sa suprugom je vlasnik stana na zagrebačkom Rudešu od 140 četvornih metara, a procijenjena mu je vrijednost 212.356 eura.

Osobno je vlasnik stana u Zagrebu veličine 50 četvornih metara vrijednog 86.269 eura. Oba stana kupio je primitkom od nesamostalnog rada i zaduženjem kod banke. Beroš je u imovinskoj kartici naveo da ima 100-postotni udio u poslovnom subjektu ACTA MED. S obitelji ima ušteđevinu 23.000 eura, a osobno 500 eura. (Hina/O. Š.)