Rak prostate najčešća je vrsta karcinoma i uzrok smrti u Hrvatskoj kod muškaraca. Iako prevencijom i modernom medicinom imamo sve preduvjete preokrenuti ovaj negativni trend, nažalost prema posljednjim pokazateljima, kod mnogih bolesnika bolest se dijagnosticira u uznapredovanoj fazi koja onemogućuje povoljne ishode liječenja.

Navedeno čini više nego dovoljan motiv ovoj Vladi i zdravstvenoj administraciji da mobilizira sve resurse i krene u ciljanu borbu protiv raka prostate pokretanjem Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka prostate što nas svrstava među prve države u Europi i svijetu koje provode ovaj program.

Ovaj značajan pothvat rezultat je Povjerenstva za izradu nacrta Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka prostate, osnovanog još u svibnju ove godine, pod vodstvom akademika Željka Kaštelana kojem se zahvaljujem kao i svim članovima Povjerenstva, koji su svojom posvećenosti i promišljenim radom pridonijeli dobrobiti zdravlju muške populacije.

Nacionalnom programu prethodi Poseban program za probir i rano otkrivanje raka prostate na području Grada Zagreba koji obuhvaća 10.000 muškaraca ciljane dobne skupine od 55 do 69 godina starosti, dobi u kojoj raste pojavnost raka prostate“, istaknuo je ministar zdravstva izv. prof. dr. sc. Vili Beroš, dr. med. povodom obilježavanja mjeseca borbe protiv raka prostate globalno poznatog pod nazivom „Movember“.

Nacionalni program ranog otkrivanja raka prostate pruža mogućnost pravodobnog postavljanja dijagnoze u ranoj fazi bolesti, kada je šansa za potpuno izlječenje ili značajno poboljšanje ishoda liječenja najveća, a u rad Povjerenstva uključeni su vodeći stručnjaci različitih specijalnosti od urologa, onkologa, radiologa, epidemiologa, patologa, liječnika obiteljske medicine, IT stručnjaka kao i predstavnika Ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Tim povodom predsjednik Povjerenstva akademik Kaštelan izjavio je: „Kada smo krenuli s radom Povjerenstva, naš primarni cilj bio je iznjedriti Nacionalni program ranog otkrivanja raka prostate koji sam sebi neće biti svrha.

Razmjenom znanja i iskustava iz prakse odlučili smo prethodno provesti Posebni program za probir i rano otkrivanje raka prostate kojem je cilj utvrditi odaziv populacije na testiranje, učestalost pozitivnih nalaza PSA, magnetske rezonancije i biopsije prostate te identificirati moguća „uska grla“ u zdravstvenom sustavu prije provođenja Nacionalnog programa“, objasnio je akademik Kaštelan dodajući da bi probir ispitanika u Posebnom programu započinjali liječnici obiteljske medicine svih Domova zdravlja u Gradu Zagrebu, a ispitanicima bi se određivala vrijednost PSA iz krvi te, ako bi ona bila povišena, provelo bi se još jedno kontrolno mjerenje te bi se ispitanicima s povišenim vrijednostima kontrolnog mjerenja PSA učinila pretraga multiparametrijske magnetske rezonancije prostate.

Nakon spomenute faze slijedili bi pregledi urologa u KBC-u Zagreb i KBC-u Sestre milosrdnice te bi pacijenti, ovisno o pregledu i nalazima, bili upućeni na biopsiju prostate i kasniji ponovni pregled.

U slučaju postavljanja dijagnoze raka prostate, odluka o daljnjem liječenju donosila bi se individualno za svakog bolesnika u sklopu multidisciplinarnog tima u KBC-u Zagreb i KBC-u Sestre milosrdnice.

„Europsko vijeće u prosincu 2022. godine u sklopu „Europe’s Beating Cancer Plan“ podržalo je uvođenje nacionalnih programa ranog otkrivanja raka prostate u zemljama EU.

Sama činjenica da pokrećemo Nacionalni program ranog otkrivanja raka prostate među prvima u Europi i svijetu, stavlja Hrvatsku na poziciju jednog od lidera u brizi za zdravlje svojih građana. U tom kontekstu, cilj nam je smanjiti smrtnost uzrokovanu rakom prostate, poboljšati ishode liječenja i kvalitetu života muškaraca u Hrvatskoj.

Ujedno, time ova Vlada potvrđuje našu reformsku usmjerenost prema pacijentima koji moraju biti i ostati u fokusu našeg zdravstvenog sustava. Pokazujemo u praksi puni smisao našeg gesla „Zdravlje je Prvo“ koje je utkano u svaku pokrenutu reformsku mjeru kako bismo postigli održivost zdravstvenog sustava za postojeće i naredne generacije koje nam dolaze“, zaključio je ministar zdravstva izv. prof. dr. sc. Vili Beroš, dr. med.