ZAGREB – Duge liste čekanja u hrvatskim bolnicama trebale bi se, prema prijedlogu reforme ministra Beroša, rješavati i angažiranjem bolničkih specijalista u domovima zdravlja. Tako bi kardiolog zaposlen u bolnici, na primjer, povremeno popodne radio UZV srca ili EKG u ambulanti obližnjeg doma zdravlja. Liječnicima je, poručio je ministar, obveza sudjelovati u liječenju hrvatskih pacijenata. No bolničkim liječnicima i dalje nije jasno namjerava li im Beroš doista uvesti takvu obvezu ili dati mogućnost da rade i u primarnoj zdravstvenoj zaštiti ako to žele. U oba scenarija, u neko sustavno uvođenje popodnevnih termina u domovima zdravlja ne vjeruju.

Sporan dvojni rad

– Ne znamo kako će to biti regulirano, niti kako će se bolničke liječnike na to prisiliti. Za početak to su druge radne jedinice, gdje biste morali ići raditi na temelju novog ugovora o radu jer ste zaposlenik bolnice. Drugo je pitanje hoće li to biti dekret, što bi izazvalo jako veliki otpor liječnika, ili bi takvi angažmani bili na dobrovoljnoj bazi. Ako su dobrovoljni, tada treba sklapati ugovor o djelu, što predstavlja dvojni rad, samo ovog puta za poslodavca u javnom zdravstvu, a ne privatnom. Upravo tu nešto smrdi, indirektno se može iščitati da bi se dvojni rad kod privatnika mogao uvjetovati radom u domu zdravlja, smatra Ivana Šmit, predsjednica HUBOL-a.

Uz novi Zakon o radu, prema kojem se za novog poslodavca može odrađivati puno više sati nego dosad, i to bez ikakvih ograničenja, ovakva bi opcija, kaže, bila moguća. Ministar Beroš je, podsjeća Šmit, jasno rekao da će liste čekanja biti uvjet za dobivanje dopuštenja za dodatni rad, pa liječnici na odjelima gdje su liste čekanja velike ne bi ni smjeli raditi izvan svog radnog mjesta u bolnici.

– Ministarstvo zdravstva odredit će što je prihvatljiva lista čekanja, a s druge strane, nemate kontrolu nad time što tko trpa na tu listu čekanja. Tako možete 100.000 ljudi uputiti na ultrazvuk srca, to nijedan liječnik ne može riješiti, veli čelnica HUBOL-a.

Vremensko-kadrovski normativi koje liječnik specijalist treba ispuniti već i sad postoje, ali se oni »debelo« krše jer liječnici odrađuju daleko više posla nego im je to propisano. Kad bi se pridržavali tih normativa koje je izdalo samo ministarstvo, podsjeća Šmit, radili bi puno manje, a liste čekanja bile bi puno veće. Popodnevni rad u domovima zdravlja generirao bi još više prekovremenih sati, a ni postojeći problem s prekovremenim radom liječnika nije riješen, dodaje.

Na pitanje o tome je li moguć angažman liječnika iz manjih bolnica, koje možda imaju i praznog hoda, odgovara rezolutno.

– Ma kakvi. Male bolnice imaju dosta pacijenata, ali je problem manjak liječnika, zbog čega je postojanje nekih bolnica po zakonu vrlo dvojbeno. Neke od njih trebale bi biti zatvorene zbog manjka liječnika. Treba vidjeti koliko liječnika kojih specijalizacija radi u OB-u Ogulin, zadovoljava li ona kriterije zvati se bolnicom, kako pokriva 24-satne smjene dežurstva, smije li se kod kod njih neki odjel uopće po pravilnicima zvati odjelom. Jer imate odjele s jednim specijalistom, a trebali bi za održavanje odjela imati najmanje dva specijalista. Takvih primjera ima još, navodi Šmit.

Moguće zlouporabe

Ako rad u domovima zdravlja bude dobrovoljan, liječnike specijaliste trebat će motivirati da se angažiraju, i to naravno financijski. Beroš je izbjegao odgovoriti je li ih spreman platiti kao i privatnici, no to bi mogao biti odlučujući faktor.

– Mene kao mamu djeteta od četiri godine ne može motivirati apsolutno ništa. Da imam nekakav budžet za popuniti, onda bih prije išla kod privatnika, gdje su cijene rada puno veće. Ako ću već žrtvovati svoje slobodno vrijeme koje trebam provesti sa svojim djetetom, onda bar da mi se to i financijski isplati, ističe Šmit. Svoje dijete, kad je u dežurstvu, praktički ne vidi po dva dana, a da joj još netko propiše da nakon toga mora odraditi preglede u domu zdravlja, taj bi vidio svoje, kaže.

Iz Hrvatske liječničke komore poručuju pak da bi im takav rad specijalista bio načelno prihvatljiv uz dva važna preduvjeta, a to su dragovoljnost i primjerena stimulacija. Liste čekanja, poručuju iz HLK, ne bi nikako smjele biti razlog uskraćivanja dopunskog rada liječnicima, jer oni za liste čekanja nisu nimalo odgovorni.

– Liječnik pojedinac nije zadužen za organizaciju rada u zdravstvenoj ustanovi niti za upravljanje listama čekanja, a upravo to su predložene kategorije prema kojima bi ministar uskratio odobrenje za dopunski rad. To može lagano dovesti do voluntarizma u odlučivanju i otvoriti vrata potencijalnim zlouporabama, upozoravaju iz HLK.

Dom zdravlja PGŽ-a već ima razvijenu specijalistiku

U Domu zdravlja Primorsko-goranske županije kažu kako za angažmanom bolničkih specijalista zasad nemaju potrebe.

– Mi imamo ugovorene svoje ordinacije, imamo dosta razvijenu specijalistiku izvan bolnice, od radiologije, fizikalne, oftalmologije, psihijatrije… mi to već sad radimo, i to poprilično dobro, kaže v. d. ravnatelja Alen Šimatić.

Kaže kako trenutno nema potrebe za nekom uslugom koja još nije ugovorena, a potencijalni angažman novih liječnika ovisio bi o vrstama djelatnosti koje bi se spuštale na primarnu razinu zdravstvene zaštite.