ZAGREB – U vrhu SDP-a razmišlja se o tome da se liste kandidata te stranke za izbore za Sabor iduće godine sastave na isti način kao što je bio slučaj sa sastavljanjem liste za Europski parlament, odnosno da šef stranke Davor Bernardić predloži po 14 imena za svaku izbornu jedinicu, a da se tek onda naknadno, tijekom procesa izjašnjavanja lokalnih organizacija te reakcija javnosti i anketa, vidi tko će od predloženih dobiti koje mjesto na listi. Na taj način zapravo nitko od potencijalnih kandidata ne bi imao osigurano mjesto na listi za Sabor, niti bi mogao biti siguran da će ponovno ući u Sabor, a moć predsjednika stranke bitno bi se ojačala.

Treba imati na umu da je Bernardić, provodeći takav model na nedavnim euro izborima, zapravo postigao odličan rezultat jer je na kraju bio predložio kompromisnu listu svojih pobornika i oponenata unutar stranke, što su birači nagradili, a poštivao je i zip-sistem s pola muškaraca i pola žena na listi, no sigurno je da se takav način sastavljanja liste sigurno neće svidjeti velikom broju sadašnjih SDP-ovih zastupnika koji do zadnjeg trenutka neće znati kakva ih sudbina čeka.

Popis imena

Podsjećanja radi, Predsjedništvo SDP-a bilo je još krajem siječnja ove godine utvrdilo popis imena za EP, no tek je krajem ožujka Glavni odbor donio i raspored tih imena, naravno na prijedlog predsjednika stranke Bernardića. Tada se među članovima Predsjedništva moglo čuti prevladavajuće mišljenje da bi se osim imena trebao dogovoriti i redoslijed kandidata na listi, pa je tako tada, primjerice, član Predsjedništva Ivo Jelušić komentirao kako »lista bez redoslijeda nije potpuna lista – treba ići s kompletnom listom ili uopće ne ići s listom«, no na kraju je bio usvojen upravo Bernardićev prijedlog, i on je s tom listom bio osvojio iznenađujuće dobra četiri mandata te se na kraju i cijela ranija pobuna protiv njega smirila.

Model da se prvo izađe sa imenima, a da se onda ona »krčkaju« dva mjeseca u javnosti, sveo se tada na to da je najprije prošle godine Glavnom odboru pristiglo 30-ak nominacija iz svih županijskih organizacija za kandidaturu na listi, a najviše ih je tada bila prikupila aktualna europarlamentarka Biljana Borzan, ukupno 17 nominacija, te su i lokalne organizacije predlagale svoja imena, zatim je Predsjedništvo potvrdilo Bernardićev prijedlog da se daju samo imena bez rasporeda, a na kraju je šef stranke dao svoj prijedlog redoslijeda.

Nakon objave tih lista nisu svi bili zadovoljni, pa je tako primjerice šef zagrebačkog SDP-a Gordan Maras izjavio kako se »liste ovako netransparentno nisu slagale ni u doba Milanovića«, a sve je završilo tako da on, iako šef najjače organizacije SDP-a u državi, zaista i nije ušao u EP sa mjesta koje je dobio na listi.

Nezadovoljstvo prijedlogom

I sada se može čuti nezadovoljstvo ovakvim neslužbenim prijedlogom, no nitko ga, logično, zasad ne želi javno komentirati u strahu da se na toj listi više neće naći.

»Ovo će biti prilika Bernardiću da se riješi svih kojih želi, i da na liste stavi neke svoje ljude s terena. To će biti čista lutrija, i teško da itko od sadašnjih zastupnika SDP-a u Saboru može biti siguran da će dobiti ponovno priliku da ostane i dalje u parlamentu«, komentirao je jedan član Predsjedništva.

Kad se pogleda sadašnji postotak SDP-a koji bi mogao osigurati oko 30-ak mjesta u Saboru izravno za SDP, a uz primjenu zip-sustava koji će sam po sebi morati donijeti mnogo novih imena ženskih kandidatkinja za Sabor, jasno je da mnogi od sadašnjih zastupnika neće moći ponovno ući u Sabor.

»Kriteriji će sigurno biti objektivni – dosadašnji rad u Saboru i podrška lokalnih organizacija na terenu, a vrijeme između objave imena i usvajanja liste sigurno će pokazati koga građani žele da ih zastupa u parlamentu«, govori pak pobornik takvog modela kandidiranja. No, priznaje da time Bernardić sigurno dobiva novu, veću moć u svojim rukama i vjerojatno za duže vrijeme može zacementirati svoju funkciju predsjednika stranke.