ZAGREB Veće kažnjavanje prijevremenog umirovljenja, ubrzavanje izjednačavanja dobi za odlazak u starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za žene i muškarce te potom i pomicanje dobne granice za umirovljenje, reformski su potezi koje namjerava provesti i aktualna Vlada. Velika je mogućnost i da će promjene koje će za koji tjedan predstaviti Vlada biti slične, ako ne i identične onom što je Europskoj komisiji krajem prošlog travnja poslala Vlada Tihomira Oreškovića. Jedina novina o kojoj se razmišlja je podizanje dobne granice za odlazak u starosnu mirovinu dugogodišnjeg osiguranika. Ta kategorija u domaći je mirovinski sustav uvedena prije tri godine, i nju pravo ima radnik kada navrši 60 godina života i 41 godinu mirovinskog staža. Aktualna vlada, razmišlja o tome da se dob za dugogodišnjeg osiguranika poveća za jednu godinu, na 61 godinu života.

Nacionalni plan

Vlada u sklopu europskog semestra priprema nacionalni plan reformi koji bi do konca travnja trebao biti upućen Komisiji. Bruxelles godinama od Hrvatske traži da pomakne dobnu granicu za odlazak u mirovinu te da snažnije penalizira prijevremeno umirovljenje, na što se radnici rijetko odlučuju svojom voljom već je to svojevrstan »alat« restrukturiranja poduzeća. Odnosno, ili ostaju bez posla pa s burze rada odlaze u mirovinu kada steknu prve uvjete ili se poslodavci viška radne snage rješavaju preko prijevremenog umirovljenja.

Vlada Zorana Milanovića prije tri godine značajno je promijenila mirovinski zakon, povećavajući i penalizaciju prijevremenog umirovljenja. Zakonska dob za odlazak u mirovinu, pak, povećana je sa 65 na 67 godina života, ali tek od 2038. godine. Naime, 2030. godine, ističe prijelazni period u kojem se dob žena za odlazak u mirovinu postupno povećava za tri mjeseca godišnje do zacrtanih 65 godina. Nakon toga, i ženama i muškarcima dob za starosnu mirovinu povećavala bi se za tri mjeseca godišnje kako bi se od 2038. godine u starosnu mirovinu moglo odlaziti sa 67 godina života i minimalno 15 godina staža bez obzira na spol. Komisija je tražila da se to ubrza, kao i da se poveća penalizacija prijevremenog umirovljenja, odnosno poveća umanjenje mirovine koje se, ovisno o mirovinskom stažu, kreće od 0,1 do 0,34 posto za svaki mjesec prijevremenog umirovljenja.

Blaga korekcija

Milanovićeva Vlada odbijala je oštrije zadiranje u mirovinski sustav iz godine u godinu argumentirajući specifičnosti domaćeg tržišta, od činjenice da postoji prijelazni period u kojem dob umirovljenja žena postupno doseže granicu od 65 godina pa bi ih se kaznilo ubrzanjem tog procesa. Jače penaliziranje prijevremenog umirovljenja, koje je najčešće povezano s gubitkom radnog mjesta, pak, samo bi povećalo siromaštvo među starijom populacijom. No, Vlada Tihomira Oreškovića bezpogovorno je poslušala Komisiju najavljujući restriktivniji mirovinski zakon.

Prema njihovim najavama u mirovinu bi se sa 67 godina života odlazilo od 2028. godine, dakle deset godina ranije u odnosu na sadašnje zakonsko rješenje. Izjednačavanje dobi žena i muškaraca za umirovljenje trebalo se ubrzati i okončati osam godina ranije – do 2024. godine. U prijevremenu mirovinu ne bi se moglo ići pet godina ranije, odnosno sa 60 godina života i 35 godina staža, već sa 62 godine. Pritom bi se primijenila linearna stopa kažnjavanja od 0,3 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja. Ništa od tih ideja nije provedeno jer je bivša Vlada pala. Aktualna je očito odlučila slijediti svoje prethodnike i ići na ruku zahtjevima EK, a prema sadašnjim informacijama prijedlozi bi mogli biti identični ili blago korigirani u odnosu na ono što je u sklopu Nacionalnog plana reformi lani obećano.