Petnaest ministara obrane država članica NATO-a potpisali su u četvrtak u Bruxellesu pismo namjere o zajedničkoj nabavi protuzračnih obrambenih sustava, a Hrvatska se zasad nije uključila jer već od ranije o tome bilateralno razgovara s Francuskom, izjavio je ministar obrane Mario Banožić.

Na inicijativu Njemačke, kojoj se pridružilo još 14 članica NATO-a, pokreće se opremanje protuzračne obrane sustavima poput Arrow 3 ili Patriot u okviru zajedničke tzv. Europske inicijative za zaštitu neba. Pismo namjere potpisano je na marginama sastanka obrane država članica NATO-a.

“S detaljima ne izlazimo u javnost”

Ministar Banožić je rekao da je i Hrvatska o tome razgovarala s Njemačkom, ali da je pridruživanje odgođeno jer Hrvatska već razgovora o sustavu protuzračne obrane kratkog dometa s Francuskom.

“Mi smo nakon pada drona u Zagrebu u ožujku ove godine, protuzračnu obranu postavili kao prioritet, prije svega sustave kratkog dometa i tu smo kroz bilateralne razgovore s Francuskom već osigurali materijalne resurse na razini jedne bitnice, a cilj nam je da za vrlo kratko vrijeme osiguramo pet bitnica”, rekao je Banožić novinarima nakon završetka sastanka ministara obrane NATO-a.

“S tim automatski otvaramo priču i o srednjem i dugom dometu i siguran sam da ćemo tu priču vrlo uspješne završiti.

Na to smo se i pozivali u razgovorima s Njemačkom i sada čekamo da vidimo što će točno biti nabavljeno od sustava i koliko ćemo se mi moći uklopiti s ovim našim kratkim i srednjim dometom”, dodao je Banožić.

Istaknuo je da je Hrvatska s Francuskom započela bilateralne razgovore još u ožujku, a da se o ovoj njemačkoj inicijativi razgovora posljednjih nekoliko tjedana.

Postoje samo tri opcije

Banožić nije htio iznositi pojedinosti koje sustave Hrvatska nabavlja.

“Rekao sam zemlju podrijetla, a s detaljima ne izlazimo u javnost”.

Dodaje da nije kasno za Hrvatsku da se uključi u njemačku inicijativu kada se vidi hoće li ti sustavi dugog dometa biti kompatibilni s dogovorenim sustavima kratkog i srednjeg dometa.

Banožić nije bio rječit, ali s obzirom da Hrvatska, prema njegovim riječima, nabavlja sustav “kratkog i srednjeg dometa”, postoje samo tri opcije: Crotale NG, Mistral i MICA

Zašto to ipak neće biti Crotale NG?

Crotale EDIR je protuzračna raketa kratkog dometa za sve vremenske uvjete, koja se može koristiti za presretanje niskoletećih protubrodskih raketa i zrakoplova. Razvio ga je Thomson CSF Matra i postoji u dvije verzije, mobilnoj kopnenoj verziji i verziji za lansiranje s broda.

Originalno je razvijen u Francuskoj za oružane snage Južne Afrike, međutim toliko je impresionirao francuske generale da je uveden u službu i u francuskoj vojsci i mornarici.

Modernizirana inačica, Crotale NG (nova generacija), ušla je u proizvodnju 1990. Ova inačica koristi novu raketu VT-1 s brzinom od 3,5 Macha, faktorom opterećenja do 35G, dometom od 11 km, bojnom glavom od 13 kg (zona ubojstva 8 m) i 6.000 m stropa.

Sustav uključuje S-pojasni pulsni Doppler radar (20 km), Ku-pojasni TWT radar za praćenje (30 km), termalnu kameru (19 km), dnevnu CCD kameru (15 km) i IR lokalizator.

Budući da Francuska ima samo ograničen broj ovih kopnenih sustava, a Emmanuel Macron već je određen broj baterija obećao Ukrajini za obranu gradova od ruskog raketiranja male su šanse da Hrvatska nabavlja upravo ovaj sustav.

Mistral: I s ramena i s vozila

Mistral je francuski infracrveni protuzračni obrambeni sustav kratkog dometa koji proizvodi MBDA France. Ovaj prijenosni projektil počeo se razvijati još 1974. godine, a njegova treća verzija razvijena je 2019. godine.

Mistral se može koristiti iz vozila, površinskih brodova i helikoptera, kao i u prijenosnoj konfiguraciji. Kada se koristi u ulozi MANPADS-a, projektil “Mistral” transportira se u transportno-lansirnom kontejneru zajedno s ispitivačem “prijatelj ili neprijatelj” (IFF), izvorom napajanja i tronošcem s uređajima za nišanjenje.

Njime će zatim upravljati par članova posade kao zapovjednik i strijelac. Postoje i lansirne jedinice koje omogućuju ispaljivanje projektila iz oklopnih vozila, brodova ili helikoptera.

Kako bi se izbjegli mamci iz helikoptera i aviona, Mistral ima proporcionalnu navigaciju koja koristi žiroskop kao referencu. Kako bi se dodatno poboljšala sposobnost, tragač Mistrala ima vrlo usko vidno polje za odbijanje mamaca i smetnji.

MICA: I s Rafalea i sa zemlje

Valja reći da iste projektile MICA koriste i borbeni avioni Rafale koji Hrvatska također nabavlja od Francuska pa, bi ovisno o cijeni, ova nabavka vjerojatno imala najviše smisla.

Tako bi i lovačka eskadrila i protuzračna obrana koristile iste projektile.

Postoje dvije varijante MICA: MICA RF ima aktivno radarsko navođenje, a MICA IR ima slikovno infracrveno navođenje. Oba tragača dizajnirana su za filtriranje protumjera-

Jedinica za upravljanje vektorom potiska ugrađena u raketni motor povećava agilnost projektila. Projektil je sposoban za zaključavanje nakon lansiranja, što znači da je sposoban gađati mete izvan dometa zahvata tragača pri lansiranju.

Postavljen na Rafale, MICA IR može osigurati infracrvenu sliku središnjem sustavu za obradu podataka, djelujući tako kao dodatni senzor.

MICA se također može koristiti kao projektil zemlja-zrak kratkog dometa. Dostupan je u zemaljskoj verziji, VL MICA, koja se ispaljuje iz sandučastog lansera postavljenog na kamionu, i mornaričkoj verziji, VL MICA-M, koja se ispaljuje iz brodskog vertikalnog lansirnog sustava.

Dok VL MICA ima reklamirani domet od 20 kilometara, aerodinamičke performanse značajno su degradirane na tim dometima. Do 7 kilometara MICA ima sposobnost manevriranja od 50 G, međutim za 12 kilometara to se smanjuje na 30 G jer se gubi energija.