Predstavnici Vlade su 'priprijetili' da Vlada u svakom trenutku može donijeti zakon po kojem će se staviti moratorij na naplatu duga siromašnim građanima. U tom slučaju, ne bi bilo oprosta duga, ali ni vjerovnici ne bi mogli ići u prisilnu naplatu kod socijalno ugroženih građana, niti bi se na njihov dug obračunavale kamate
ZAGREB Bankama je prihvatljiva Vladina namjera da se građanima lošeg imovinskog stanja oproste dugovi do deset tisuća kuna, dok su telekomunikacijske tvrtke pokazale negativan stav prema ideji da odustanu od naplate računa onima koji su završili u blokadi jer su nezaposleni, imaju male mirovine ili primaju socijalnu pomoć. Takav se zaključak nameće nakon prvog sastanka predstavnika Vlade s vodećim ljudima bankarskog sektora i telekomunikacijskih tvrtki na kojem se počelo tražiti rješenje za deblokadu računa građana koji ne mogu plaćati svoje obveze, a i inače im financije ne stoje najbolje.
Banke su odmah prihvatile tu ideju, njima je očito u interesu da skinu s dnevnog reda za njih male dugove. Došli su na sastanak čak i s rješenjima iz nekih drugih zemalja, primjerice Švedske ili Velike Britanije, pa i s memorandumom Europske komisije koje govore o rješavanju problema prezaduženosti građana kako ne bi došlo do još većih socijalnih raslojavanja. S druge strane, telekomunikacijske tvrtke pokazale su negativan stav i ustraju u tome da će oni naći načina da naplate svoje dugove, otkrivaju naši izvori iz Vlade.
Napeti razgovori
Od 534 milijuna kuna koliko duguje 145 tisuća građana u blokadi s dugom manjim od deset tisuća kuna, na telekomunikacijske kompanije odnosi se 141 milijun kuna, na banke 123 milijuna kuna, dok na državu otpada 104 milijuna kuna. Uz to, građani komunalnim poduzećima duguju 18 milijuna kuna. S obzirom da svima njima neće biti oprošten dug, banke, telekomunikacijske tvrtke, država i komunalna poduzeća morala bi se odreći, prema nekim procjenama najviše polovice tog duga, odnosno oko 250 milijuna kuna.
Računi u blokadi
Precizne kriterije trebala bi utvrditi potpredsjednica Milanka Opačić, odnosno njezino ministarstvo socijalne skrbi u sljedeća dva tjedna, nakon čega će biti nastavljeni razgovori oko ovog vladinog projekta.
Ovisno o dogovoru s privatnim tvrtkama, prvenstveno bankama i telekomunikacijskim kompanijama, krug onih koji bi trebali oprostiti dugove građanima čiji su računi u blokadi bi se širio primjerice na javna poduzeća i komunalne tvrtke.
– Ako se dogovorimo s privatnim tvrtkama, dogovor s onima koji su pod utjecajem lokalnih ili državnih vlasti sigurno će biti puno lakši, zaključuje naš sugovornik iz Vlade.
