RIJEKA – Nakon što smo pisali da dio banaka povećava naknade građanima, pri čemu su spomenute OTP, PBZ, RBA, Erste i Addiko banka, saznali smo da i Hrvatska poštanska banka podiže neke naknade.

HPB nije odmah reagirao, ali jučer su, na ponovljeni upit, ipak odgovorili da uskoro i oni idu s poskupljenjem, i to naknade za vođenje tekućeg računa, s 10 na 12 kuna mjesečno.

– Odluka o promjeni naknade za vođenje tekućih računa donesena je kao rezultat tržišnog usklađivanja cijena s konkurencijom te će biti u primjeni od 11. travnja 2022., potvrdili su iz HPB-a, koji, međutim, bar ne naplaćuje naknadu za podizanje gotovine na šalteru banke, niti je, potvrdili su, povećavao naknade za podizanje gotovine na bankomatima drugih banaka.

I Zagrebačka banka na svojim web stranicama ima izvješenu novu tarifu u dijelu kartičnog poslovanja s građanima, pri čemu su dane samo neke nove naknade koje će vrijediti od 31. ožujka. Pitali smo opet Zabu da to komentira jer je teško uspoređivati ako nije navedeno i početno stanje, no odgovor od njih ni jučer nismo dobili.

Nakon svega, očit je novi val poskupljenja naknada u domaćim bankama, što ponegdje uključuju tekuće i žiro račune, a posebno baratanje gotovinom, na šalteru ili putem bankomata. Klijente banaka pritom nitko ništa ne pita, te im ne preostaje drugo nego trpjeti.

Pitali smo jučer Hrvatsku narodnu banku što misli poduzeti i do kada će tolerirati ovo »nadmetanje« provizijama, budući da je i EBA (Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo) najavila da će se s time obračunati jer cijela stvar ima obilježja proizvoljnosti i jednostranosti.

No, za HNB je to ipak prije svega stvar tržišta na koje oni – ne mogu utjecati. I jučer su nam tako odgovorili da je trend rasta naknada prisutan na razini cijelog EU-a te da su pokrenuta određena istraživanja kako bi se napravila usporedba naknada koje banke naplaćuju, pri čemu su obuhvaćene i naknade na hrvatskom tržištu.

– Rezultati te analize pokazat će je li potrebno revidirati postojeće regulatorne zahtjeve u ovom području, kažu u HNB-u. Još tumače i kako su banke imale puno troškova vezano uz digitalizaciju pa i u tome vide mogući razlog opetovanih poskupljenja. Kažu da su naknade transparentne, vidljive i na njihovom webu, dok je usluga podizanja gotovog novca s računa uređena EU-regulativom, a kod nas uvedena kroz Zakon o platnom prometu.

– S tim u vezi, naknade banaka za platne usluge formiraju se na tržišnim načelima ponude i potražnje, njihova visina predstavlja poslovnu odluku svake pojedine banke, a HNB nema ovlast određivanja i kontrole naknada za platne kao ni za ostale financijske usluge koje banke pružaju, decidirano poručuju iz HNB-a. Pritom napominju i »kako korisnik platnih usluga može slobodno na tržištu izabrati banku koja mu pruža uvjete i naknade koje mu najviše odgovaraju.«

Slično rješenje, podsjetimo, ponudio je nedavno i guverner Boris Vujčić kada su ga pitali o mogućim poskupljenjima zbog eura.

»Kupujte tamo gdje je jeftinije«, savjetovao je Vujčić. No, banku je ipak malo teže svaki čas mijenjati pri čemu jedna gleda drugu i tamo gdje može – cijene podigne. Konkurencija ih, dakle, kao što i same kažu, potiče da naknade dižu, a ne spuštaju.

Ipak, HNB poručuje i da je bitno osigurati dostupnost gotovog novca s računa svim potrošačima.

– Stoga HNB od banaka očekuje da potrošačima osiguraju besplatan kanal za podizanje gotovine. U RH je podizanje gotovine na vlastitim bankomatima banaka za sve potrošače besplatno kod svih banaka te očekujemo da tako i ostane s obzirom na to da je u našoj državi upravo bankomat dominantan kanal podizanja gotovog novca, navode u HNB-u.