Iz Hrvatske udruge banaka nedavno su najavili smanjenje broja bankomata za čak 50 posto, odnosno moguće drastično rezanje bankomatske mreže, pogotovo u ruralnim područjima, zbog povećanih troškova sigurnosti, odnosno zahtjeva za uvođenjem tzv. ativne elektrokemijske zaštite, o čemu je naš list već pisao.

Međutim, nameće se pitanje, ako banke bitno smanje broj bankomata, je li pošteno potrošačima zaračunavati naknadu za podizanje gotovine na šalterima? Naime, kad ih se pita zašto zaračunavaju tu naknadu na šalterima ljudima koji podižu svoj novac, kažu da to klijenti uvijek mogu činiti na bankomatima kojih je »jako puno« itd.

No, ako ih uskoro baš i ne bude tako puno i ne budu svima dostupni, gdje da onda ljudi podižu novac bez naknade? Građanima bi se negdje morao osigurati put slobodan od ikakvih naknada do njihovog novca, jer u suprotnom, ako ih se tereti u svakom od tih kanala, to postaje poput nameta, svojevrsnog bankarskog poreza kojim terete tuđu gotovinu.

Banke su, naime, u smislu karike koja osigurava protok novca svojevrsni monopolisti jer ljudi plaće i mirovine uglavnom podižu s tekućeg ili žiroračuna. Treba reći da ne naplaćuju sve banke naknadu za podizanje novca na šalteru, a vjerojatno ni nemaju sve isti plan koliko će ukinuti bankomata, pa smo im postavili ta pitanja, uz dodatno, planiraju li u slučaju bitnog smanjenja bankomatske mreže ukinuti naknadu za podizanje gotovine na šalterima, ako je imaju.

Teza koja se neslužbeno može čuti je da, ako se pokoji bankomat i ukine, u poslovnici bankomat uvijek postoji, pa ako netko i bude morao potegnuti do poslovnice, tamo uvijek može novac dignuti besplatno – na bankomatu.

O mogućem ukidanju naknade, od onih koji je naplaćuju, ni slova. Situacija je, što se tiče tih kanala i naknada, općenito dosta šarolika: sve više podizanje gotovine postaje dio većeg paketa, poslovne politike, umjesto otvoren i prohodan kanal…

Usluge drugih

Neke banke »besplatnu« gotovinu vežu uz pakete usluga (koji opet nisu besplatni), a neke su se pobrinule da njihovi klijenti keš besplatno podižu i na bankomatima drugih banaka ili nekim dodatnim kanalima.

Uglavnom, kao što smo već i ranije pisali, naknadu za podizanje »keša« na šalteru u poslovnici naplaćuju dvije najveće banke, Zagrebačka te Privredna banka Zagreb, i to Zaba 3 kune po nalogu, kao i PBZ, s tim da kod obje postoje određeni rasponi, te brojna izuzeća (zaštićena primanja itd). U Zabi su, što se tiče naknada, dostavili tablicu s tarifama, a broj bankomata i dodatno komentirali:

– Banka kontinuirano prati potrebe klijenata, kao i održivost ulaganja u bankomatsku mrežu na svakoj pojedinoj lokaciji. Svakako značajan utjecaj na održivost bankomatske mreže u predstojećem razdoblju imat će i ulaganje u dodatne sustave tehničke zaštite, no banka će se pobrinuti da klijenti u svakom trenutku imaju neometan pristup bankarskim uslugama, kao i gotovini, tvrde u Zabi, ne precizirajući.

Addiko banka ne naplaćuje naknadu za podizanje gotovine u svojim poslovnicama za iznose do 300.000 kuna. Za iznose veće od toga, naplaćuje se naknada od 1 posto od iznosa isplaćene gotovine.

O eventualnim promjenama ovih naknada, kažu, pravovremeno će obavijestiti klijente i javnost. Što se tiče elektrokemijske zaštite, to će, misle u ovoj banci, dodatno povećati sigurnost građana, što podržavaju.

Ističu i da, osim na njihovim bankomatima, klijenti Addiko banke koji imaju ugovoren određeni paket tekućeg računa, mogu neograničeno bez naknade podizati gotovinu na bankomatima svih banaka u Hrvatskoj.

Erste bez naknade

– Odnedavno uplatu i isplatu gotovine u kunama klijenti Addiko banke mogu obaviti i na šalterima bilo koje poslovnice Fine bez naknade, poručuju. U Hrvatskoj poštanskoj banci tvrde da su oni najdostupnija banka u Hrvatskoj, pri čemu spominju, naravno, suradnju s Hrvatskom poštom.

– Za sada nemamo u planu smanjivati broj bankomata u našoj mreži, poručili su iz HPB-a. Erste banka ne naplaćuje naknadu za podizanje gotovine u poslovnicama banke, niti to zasad ima u planu.

Što se tiče broja bankomata, kažu da je, »s obzirom da su za ispunjenje zahtjeva za uvođenje elektrokemijske zaštite na bankomatima potrebna značajna ulaganja, što utječe i na rentabilnost bankomatske mreže, realno je očekivati da će se, ako na snazi ostanu trenutačni zahtjevi, u srednjoročnom razdoblju provesti određena optimizacija ukupnog broja bankomata«.

Pritom će, vele, nastojati da to bude u minimalnom opsegu. Izražavaju nadu da će se ipak moći primjenjivati i tzv. pasivni sustavi elektrokemijske zaštite, što je slučaj u brojnim zemljama EU-a. Sberbank namjerava zadržati postojeći broj bankomata, potvrdili su u ovoj banci.

Sberbank naplaćuje naknadu za podizanje gotovine na šalteru banke, koja iznosi 3 kune po nalogu za isplate u kunama. I oni navode niz izuzetaka.

Dodaju da njihovi klijenti gotovinu bez naknade mogu podizati i na prodajnim mjestima Tiska i Tisak medije te na bankomatima MBnet grupacije, dok korisnici paketa tekućeg računa mogu dva puta mjesečno bez naknade podizati gotovinu na bankomatima bilo koje banke u Hrvatskoj.

RBA i OTP na upit nisu odgovorili.

HNB: Pratimo situaciju

Ima li smisla da se naplaćuje naknada na šalteru, a smanjuje broj bankomata, te je li uopće legitimno na taj način »oporezivati« nečiji novac, pitali smo HNB.

– Hrvatska narodna banka pažljivo prati situaciju, a budući da se za sada radi samo o najavi HUB-a, ipak bismo pričekali daljnji razvoj situacije po tom pitanju, ogradili su se zasad u središnjoj banci.

HUB: Hrvatska ima najveći omjer bankomata po stanovniku u EU-u

Iz HUB-a su poručili da je u Hrvatskoj trenutačno na raspolaganju oko 5.500 tisuća bankomata, što je više u odnosu na države s većim brojem stanovnika poput Mađarske, Nizozemske, Slovačke, Danske, itd.

– Uspoređujući broj bankomata na 10.000 stanovnika, Hrvatska ima najveći omjer u Europskoj uniji (13,3), što ukazuje da su bankomati dostupni na velikom broju lokacija klijentima banaka u Hrvatskoj, ističu u HUB-u.

Podsjećaju da je posljednjim izmjenama Zakona o zaštiti novčarskih institucija propisano da se bankomati štite sustavom elektrokemijske zaštite što će, kažu, dodatno povećati sigurnost građana i što banke podržavaju.

Međutim, dodaju, s obzirom na brojnost bankomata u Hrvatskoj, investicije u aktivnu elektrokemijsku zaštitu bit će izrazito velike i zahtijevat će optimizaciju bankomatske mreže. Banke stoga predlažu tehničko rješenje pasivne elektrokemijske zaštite koja je, kažu, povoljnija, te se koristi u većini drugih europskih država jer ima prednosti u odnosu na aktivnu.

U HUB-u vele da su naknade za usluge poslovna odluka svake pojedine banke i ovise o tržišnim okolnostima, te zakonskom i regulatornom okviru.

Napominju i da se zakonska obveza uvođenja elektrokemijske zaštite odnosi na eksterne bankomate, što znači da će svi bankomati u poslovnicama banaka (interni bankomati) u jednakoj ili većoj količini zasigurno i dalje biti na raspolaganju klijentima za podizanje gotovine.