RIJEKA – Zbog utjecaja pandemije na gospodarstvo i mogući utjecaj na poslovanje banaka, Hrvatska narodna banka je još u ožujku prošle godine poslovnim bankama u Hrvatskoj zabranila isplatu dividendi u toj godini, a što se praktički odnosilo na dobit zarađenu u 2019. Stoga su banke, potvrdili su nam u Hrvatskoj udruzi banaka, »privremeno zadržale neto dobit ostvarenu iz poslovanja u 2019. godini kako bi se održala financijska stabilnost i dodatna likvidnost u sustavu«.

Sada HNB od poslovnih banaka traži da ni u cijeloj 2021. ne isplaćuju dividende, što bi se onda naravno odnosilo na dobit koju su uspjele zaraditi u ovoj, pandemijskoj godini. Predviđa to nacrt odluke o privremenom ograničenju raspodjele koji je središnja banka 30. prosinca uputila u javno savjetovanje. Tom bi se dakle odlukom kreditnim institucijama do 31. prosinca 2021. ograničilo provođenje raspodjela, »što uključuje isplatu dividenda, otkup vlastitih dionica, stvaranje obveze isplate varijabilnih primitaka i druge oblike raspodjela, u svrhu povećanja otpornosti kreditnih institucija i održavanja stabilnosti financijskog sustava u cjelini«. HNB se poziva na i dalje visoke neizvjesnosti, te spominje izvanredne zdravstvene i gospodarske okolnosti.

Konačna odluka još nije donesena, odnosno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću otvoreno je do 10. siječnja, no s obzirom da je u pozadini svega preporuka Europske središnje banke, koja se u svojoj zadnjoj odluci također bavi neisplatom dividendi, za očekivati je da će i domaći bankarski sustav krenuti tim putem, kao što se uostalom slijedi i odluka Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) o produljenju moratorija na kredite, a bez da se oni tretiraju kao nenaplativi. Upravo su moratoriji vjerojatno jedan od značajnijih razloga zašto se i poslovanju u 2021. pristupa iznimno oprezno.

Hrvatska narodna banka, snimio Darko Jelinek

Naime, iako se procjenjuje da je najveći udar krize prošao, samo u portfeljima banaka u Hrvatskoj nalazi se oko 36 milijardi kuna kredita koji su pod moratorijima. To znači da se ti krediti ne otplaćuju, ali se ne tretiraju kao nenaplativi. U HNB-u procjenjuju da će iz moratorija kao nenaplativa izaći barem trećina tih kredita, no budući da banke još nemaju obvezu prikazivati ih kao nenaplative, riječ je o, uvjetno rečeno, »prikrivenim« potencijalnim lošim kreditima. Njihov se otpis, na razini industrije, ali i cijele Europe, očito odgađa, te je moguće da to »uljepšava« financijski rezultat.

Mrkva i batina

No, regulator je, čini se, toga poprilično svjestan, pa dok s jedne strane vodi politiku mrkve, s druge se to kompenzira batinom, i tako prolazi vrijeme, a mnogi se pitaju do kada je to održivo. Iako je dakle 2020. bila godina teške krize i recesije, pa se u Hrvatskoj predviđa pad BDP-a od oko 9 posto, te iako su kamate na povijesno najnižim razinama, banke su i tijekom te godine uspjele zgrnuti značajnu količinu dobiti, pa su tako npr. u Hrvatskoj u prvih devet mjeseci na razini sektora ostvarile dobit prije oporezivanja od 3 milijarde kuna (pojedinačno, naravno, kako koja). Razlozi su naravno prije svega u poslovanju koje se oslanja i na rast kredita i depozita, a pogotovo na kamatne prihode po »starim« kreditnim partijama, koji su očito još uvijek dovoljno visoki da poslovanje izvuku u pozitivu. Međutim, pitanje je što bi bilo da nije bilo »pandemijskih« mjera u vidu moratorija i odgode otplate, ali uz – blagoslov regulatora. Zbog svega toga očito se procjenjuje da još nije vrijeme za isplatu dividendi.

Dobit u 2020., a zasad se barata s podacima na razini devet mjeseci, značajno je naravno niža no u uspješnoj, predpandemijskoj 2019., koja je općenito bila dobra godina, a za banke u RH iznimno dobra. U cijeloj 2019. ostvarile su neto dobit od čak 5,81 milijardi kuna. No, to je ta dobit čiju je isplatu u vidu dividendi HNB stopirao kako bi služila kao rezerva u teškoj 2020. Dobit pak iz 2020. morat će se očito »još malo dokazivati«, odnosno neće tako skoro biti isplaćena. Na adrese sedam većih banaka, te njihovu udrugu – Hrvatsku udrugu banaka, uputili smo pitanja jesu li ispoštovale odluku HNB-a o neisplati dividendi tijekom 2020., potom što misle o najavi da se dividende neće smjeti isplaćivati ni u 2021., te očekuju li u 2021. oporavak ili recesiju, s obzirom i na moratorije koji su u određenoj mjeri »prikriveni« nenaplativi krediti. Poslovne banke uputile su zajednički odgovor, odnosno odgovorio je HUB, na razini industrije.

– HNB je prilagodio niz regulatornih propisa i superviziju poslovanja kreditnih institucija u skladu sa smjernicama EBA-e i ECB-a. Banke u Hrvatskoj djeluju u skladu s važećim zakonodavnim okvirom i regulatornim propisima. Shodno tome, u intenzivnoj koordinaciji s HNB-om provode se razne mjere u cilju pružanja podrške gospodarstvu i građanima. Također, banke su privremeno zadržale neto dobit ostvarenu iz poslovanja u 2019. kako bi se održala financijska stabilnost i dodatna likvidnost u sustavu, kažu u HUB-u. Vezano za prijedlog o neisplati dividendi i u 2021., čini se da na relaciji »domaći regulator – banke« ipak postoje disonantni tonovi.

Kamen spoticanja

Naime, HNB-ova odluka jest u skladu sa zadnjom preporukom Europske središnje banke od 15. prosinca 2020., međutim – još je stroža. Naime, dok ECB propisuje 30. rujna kao datum do kojeg se nalaže »postupanje s izuzetnom razboritošću prilikom donošenja odluka o isplati dividendi«, hrvatski regulator je prijedlog neisplate produljio i za iduća tri mjeseca, odnosno do kraja 2021. Iz odgovora HUB-a može se zaključiti da bi upravo ta tri »dodatna« mjeseca mogla biti kamen spoticanja.

– HUB pozdravlja aktivnu suradnju i konstruktivnu politiku koju HNB provodi od početka krizne situacije uzrokovane pandemijom koronavirusa, ali i razornim potresima u Hrvatskoj. Bankarski sustav u Hrvatskoj je visoko kapitaliziran te ima izrazito važnu ulogu u održavanju kreditne aktivnosti i likvidnosti gospodarstva. Kako bi banke mogle nastaviti pružati podršku cjelokupnom društvu, nužno je održati bankarsku industriju atraktivnom za ulaganja s obzirom na to da su investitori također dio rješenja u ovoj krizi, poručuju u HUB-u, pa nastavljaju:

snimio Vedran Karuza

– ECB je u prosincu 2020. izdao preporuku poslovnim bankama da se isplata dividendi odgodi do kraja rujna 2021., a u specifičnim slučajevima i prije navedenog datuma. Neophodno je da regulatorna politika bude usklađena na razini Europske unije kako banke iz pojedinih država ne bi bile dovedene u konkurentski nepovoljan položaj na tržištu kapitala te time izgubile mogućnost adekvatno podržavati gospodarstvo. HNB je u ovom trenutku predložio hrvatskim bankama da nastave sa zadržavanjem dobiti do kraja 2021. godine, a HUB će u otvorenom dijalogu ukazati na sve relevantne činjenice koje je potrebno uzeti u obzir. Nastavak suradnje i odgovorne politike HNB-a, kao i Vlade Republike Hrvatske, omogućit će očuvanje financijske stabilnosti i postaviti temelje za pretpostavljeni gospodarski oporavak u 2021. godini, zaključuju u HUB-u.

Jasno je dakle da upozoravaju da bi ih nešto dulji period neisplate dividendi u odnosu na ECB-ovu preporuku mogao dovesti u nepovoljan položaj u odnosu na banke iz drugih EU zemalja, a vezuju to i uz »podršku gospodarstvu«. Spominjanje pak »otvorenog dijaloga« (što uostalom i jest smisao otvorenog savjetovanja), ukazuje da se banke ovdje neće baš samo tako pomiriti s činjenicom da cijele 2021. (a ne »samo« do rujna) neće moći isplatiti ni novčića dividende, pa zvao se on kuna ili euro. Sada je pitanje hoće li HNB ustrajati na ta tri dodatna mjeseca ili »pokleknuti« pred argumentima banaka, koje su (za dividende) iznimno zainteresirana javnost.