Banijci su na drugu obljetnicu razornog potresa koji je odnio sedam života i uništio na tisuće kuća, ostali sami. Naime, danas se u centru Petrinje u kojoj su zapaljene svijeće za žrtve potresa, dok se od 11,30 sprema prosvjed mještana, neće pojaviti nitko od ključnih ljudi iz državnog vrha.

Državni vrh se, čini se, ozbiljno prepao ponavljanja lanjske situacije na isti datum, kad je premijer Andrej Plenković dočekan zvižducima, a u jednoj je trenutku prema njemu poletjela i gruda snijega.

N1 javlja kako, po svim dostupnim informacijama, Plenkovića danas neće biti na Baniji. Neće doći ni drugi istaknuti dužnosnici koji vode “nestvarno sporu obnovu”, kako je situaciju opisao sam premijer – ministar Ivan Paladina, čelnik Stožera za sanaciju potresa Tomo Medved, niti državni tajnik Gordan Hanžek. Neće biti ni predsjednika Zorana Milanovića.

Iz Vlade je najavljen tek dolazak državnih tajnika iz drugog reda, koji bi trebali poslužiti kao gromobran za nezadovoljstvo, iako po zapovjednoj liniji nemaju veliku odgovornost za stanje.

Nestvarno spora obnova

Stanovnici iz razrušenih domova nezadovoljni su jer ih većina u kontejnerima i dalje čeka povratak u obnovljene kuće, no završetak obnove kuća se još ne nazire, pred njom su i dalje brojne birokratske vjetrenjače. Vladajući su također nezadovoljni jer željena konstrukcijska obnova kuća i izgradnja zamjenskih kuća i stambenih zgrada nije ostvarila očekivani zamah, unatoč izmjenama Zakona o obnovi iz listopada 2021., u što su se polagale velike nade.

Nedavna Plenkovićeva izjava da obnova Banije “ide nestvarno sporo” potaknula je nagađanja o ostavci ministra Paladina, koji je na tu dužnost stupio u ožujku, nakon ostavke bivšeg ministra Darka Horvata.

Prije dvije godine, u utorak 29. prosinca, u 12 sati i 19 minuta okolicu Petrinje pogodio je razoran potres magnitude 6.2, koji je slijedio još niz potresa. Potres je uzeo živote sedmero ljudi, ostavljajući za sobom tužne prizore razrušenih kuća, gospodarskih objekata i javnih zgrada u Petrinji, Sisku, Glini i okolnim mjestima.

Stanovnicima koji su u trenu ostali bez kuća istog dana pohrlili su u pomoć brojni građani iz čitave Hrvatske, koji su prikupljali i donirali hranu, pripremali obroke, raščišćavali ruševine…

Građani su sami automobilima donosili pomoć u hrani i ostalim potrepštinama, na potresom pogođenom području viđene su brojni volonteri i skupine mlađih ljudi s lopatama koji su pomagali lokalnom stanovništvu u raščišćavanju terena.

Sagrađeno tek šest kuća

Dvije godine kasnije posljedice potresa vidljive su u velikom broju neobnovljenih kuća po brojnim selima te u Glini i Petrinji, gdje obnova gradske jezgre nije krenula, već se očekuje početkom sljedeće godine postavljanje skela i radove na prvoj od 26 zgrada.

Na području Gline razmješteno je 700 kontejnera u kojima ljudi iz zgrada sa crvenim i žutim naljepnicama čekaju konstrukcijsku obnovu ili zamjensku gradnju, a među njima ima ih i koji nemaju svoje nekretnine, pa čekaju neki drugi oblik odgovarajućeg smještaja.

Na petrinjskom području, koje je od zadnjeg popisa izgubilo 5000 stanovnika, u kontejnerskim naseljima i kontejnerima uz kuće također je veliki broj stradalnika. Trenutno ih je na području čitavog grada oko 1600 te 212 u tri kontejnerska naselja.

Tek su rijetki imali sreće vratiti se u svoje domove, jer je dosad na području čitave županije pod palicom države sagrađeno tek šest zamjenskih kuća, a 109 ih se gradi. U izgradnji je i 16 višestambenih zgrada u sklopu operativnog programa konkurentnosti i kohezije.
U konstrukcijskoj organiziranoj obnovi nije obnovljen ni jedan objekt, a Središnji državni ured koji je nadležan za tu županiju završio je postupak javne nabave za 50 konstrukcijskih obnova.

Prema izjavama s terena, većina objekata obnovljena je zahvaljujući donacijama.