Letjelica sovjetske proizvodnje koja je 10. ožujka pala na zagrebačkom Jarunu, u neposrednoj blizini Studentskog doma, nosila je aviobombu, ali ona u sebi nije imala tragove vojnih eksploziva. Do eksplozije je pri udaru u tlo došlo, ali zbog toga što je letjelica nosila improvizirano eksplozivno punjenje, vjerojatno nekonvencionalnu smjesu tvari koju nije moguće identificirati.

Svi zapisi iz crne kutije letjelice su u potpunosti uništeni, pa ostaje bez odgovora pitanje odakle je i zašto letjelica došla u Zagreb i pala na njega.

Ovo su osnovni zaključci objavljeni na današnjoj press konferenciji povodom završetka istrage. Na njoj su govorili Jurica Ilić, županijski državni odvjetnik u Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, brigadir Jadranko Karlušić, načelnik Sektora Kriminalističke vojne policije, brigadir Mario Počinok, glavni vojni zrakoplovni istražitelj, čelnik Povjerenstva za istragu pada bespilotne letjelice u Zagrebu, bojnik Mile Tomić, načelnik Odjela za nadzor ispravnosti i upravljanje klasom V u Logističkom operativnom središtu, Zapovjedništvo za potporu, OS RH, Ivana Bačić, dipl.ing., glavni vještak za požare i eksplozije, Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić.

Karlušić je potvrdio kako se radi o bespilotnoj letjelici Tupoljev Tu-141, te kako je događaj doveo do materijalne štete na ukupno 96 vozila. Materijalna šteta je 600 tisuća kuna.

Prema Počinokovim riječima, letjelica je u zračni prostor Hrvatske ušla u 22:57 sati. Imala je brzinu od 860 do 950 kilometara na sat, a letjela je na visini od 1.341 metar, uz konstantan kurs od 244 stupnja. Osam do deset kilometara od mjesta udara, letjelica je krenula slijetati, no kako je narušen automatski slijed kod aktiviranja glavnog padobrana, dron je slobodnim padom okomito udario u zemlju.

“Jednostavno je s visine 1.700 m iskliznula iz padobrana i okomito udarila u tlo”, rekao je Počinok.

“Nedvojbeno se radilo o aviobombi tipa OFAB 100-120, naoružanoj upaljačem AVU ET-350 F s ćirilinim natpisom”, dodao je.

Bačić je ustvrdila kako na uzorcima zemlje iz kratera nema značajnih zacrnjenja, dok se na krhotinama vide tragovi taljenja metala nastali tijekom eksplozije.

“Oštećenja na automobilima su manjeg intenziteta i uglavnom su nastali od raspršivanja zemlje. Osjetio se jak miris amonijaka. Nedvojbeno je da je kod pada letjelice došlo do eksplozije uslijed aktiviranja improviziranog eksplozivnog sredstva. No instrumentalnim tehnikama utvrđeno je da aviobomba nije nosila vojni eksploziv, poput TNT-a”, zaključila je.