Puni profil autocesta na dionicama Križišće – Žuta Lokva i Metković – Dubrovnik bit će izgrađen do 2030. godine, a možda i ranije, ako se na vrijeme raspišu natječaji i realizira reprogram kredita Hrvatskih autocesta (HAC), uz novi kredit za gradnju, potvrdio je Oleg Butković, ministar mora, prometa i infrastrukture na naš upit, nakon što je iz HAC-a prije nekoliko dana potvrđeno da pripremaju novi kreditni aranžman s hrvatskim poslovnim bankama koji bi omogućio prolongiranje otplate postojećih zaduženja do 2040. godine, uz istodobno osiguranje sredstava za gradnju preostalih dviju dionica u mreži autocesta. HAC bi do kraja ove godine trebao raspisati natječaj za gradnju autoceste u punom profilu do Žute Lokve, kao i do Dubrovnika, čija je procijenjena vrijednost oko dvije milijarde eura, od čega bi se dio osigurao sadašnjim kreditnim zaduženjem, a ostatak naknadno, vjerojatno dobrim dijelom iz fondova EU-a, kao dio Jadransko-jonskog koridora. Autocesta od Križišća do Žute Lokve stajat će oko 800 milijuna eura, a autocesta do Dubrovnika oko 1,2 milijarde eura, s obzirom na to da obje dionice prolaze izuzetno zahtjevnim terenom.

Strategije EU-a

Ministra smo pitali kada bi, osigura li HAC nove kredite, mogla krenuti izgradnja dviju autocesta.

– S obzirom na to da su same dionice u različitoj fazi pripremljenosti i da postupci javne nabave traju, a često ih prate i žalbeni postupci, teško je u ovom trenutku precizno reći kad bi točno sve moglo biti završeno. Jedna od mogućnosti financiranja izgradnje tih dviju dionica, Križišće – Žuta Lokva i Metković – Dubrovnik je kroz refinanciranje postojećeg kredita Hrvatskih autocesta uz novi kredit. Naime, Hrvatske autoceste se pripremaju na refinanciranje kreditne zaduženosti pa je trenutak i da se promišlja o mogućnosti izgradnje tih preostalih nedovršenih dionica na Jadransko-jonskom koridoru. Ukoliko bi se to uspjelo realizirati, natječaj bi se mogao raspisati brzo i krenuti u procedure, o kojima će onda i ovisiti hoće li to biti do 2030., do kada je bilo u planu završiti kompletnu autocestovnu mrežu u Hrvatskoj, ili bi to bilo i nešto ranije, rekao je Butković.

Iz HAC-a, na naš upit o reprogramu kredita i novim zaduženjima, kao i izgradnji auocesta prema Dubrovniku i na dionici Križišće – Žuta Lokva, odgovaraju kako je u ovoj godini planirano zaduženje u iznosu nešto većem od 2,1 milijardu eura.

– Hrvatske autoceste ove godine planiraju refinanciranje kreditnog zaduženja u iznosu od 1,572 milijarde eura, te ugovor o novom kreditu od 600 milijuna eura. Hrvatske autoceste u ovom trenutku zadužene su tri milijarde i 30 milijuna eura i prema postojećem otplatnom planu svi krediti bi se trebali otplatiti 2030. godine. Ovim refinanciranjem i novim zaduženjem produljuje se otplatni rok do 2040. godine sa svrhom završetka cjelokupne mreže autocesta u Hrvatskoj, odnosno izgradnje dionica autocesta A7 Križišće – Žuta Lokva i A1 Metković – Dubrovnik, dakle cilj je osigurati kapitalno ulaganje u razvoj mreže kroz izgradnju novih dionica te zaštitu postojeće mreže. U kontekstu dogradnje mreže autocesta, naročito je značajno da je dovršetak izgradnje autoceste A7 i A1 do Dubrovnika dio strategije EU-a za izgradnju Jadransko – jonskog koridora s ciljem postizanja bolje prometne povezanosti. Republika Hrvatska time će, osim povezivanja svih turističkih destinacija, dobiti i povezivanje svih luka na Jadranu, odgovaraju iz HAC-a.

Uska grla

Što se tiče izgradnje autoceste Križišće – Žuta Lokva, ona bi se, prema odgovoru iz HAC-a, odvijala po pojedinim fazama. Dionica je duga 56 kilometara, a fazna izgradnja će se odvijati uz prioritetno rješavanje uskih grla na tom području.

– Prema takvom modelu, provedena je javna nabava za izgradnju I. faze dionice Selce – Novi Vinodolski, odnosno obilaznice Novog Vinodolskog, duge oko sedam kilometara te je izvođač radova uveden u posao u ožujku 2022. godine. Obilaznica Novog Vinodolskog sastavni je dio buduće autoceste A7 Rupa – Rijeka – Žuta Lokva i pozicijom se poklapa s lijevim kolnikom autoceste A7. Osim izgradnje predmetne dionice, u tijeku je izrada projektne dokumentacije za dionicu Križišće – Selce, duljine oko 18 kilometara te se planira raspisivanje nadmetanja za radove do kraja 2023. godine. U prosincu 2022. godine pokrenuta je javna nabava za izradu projektne dokumentacije za dionicu Novi Vinodolski – Senj duljine 16 kilometara, poručuju iz HAC-a.

Zahtjevni objekti obilaznice Novog Vinodolskog

U sklopu izgradnje lijevog kolnika autoceste sa spojevima na postojeću cestovnu mrežu, odnosno obilaznice Novog Vinodolskog, planirana je izgradnja lijevog objekta vijadukta Ričina, iskop obje tunelske cijevi tunela Zagori, od kojih će lijeva cijev biti uređena i opremljena za potrebe odvijanja dvosmjernog prometa, a desna cijev servisna. Svi poprečni objekti na trasi: putni prolazi, prijelazi i propusti, izvode se u punoj širini, odnosno imaju raspon za puni profil buduće autoceste. Na početku dionice trasa se priključuje na postojeću cestovnu mrežu direktnom rampom čvorišta Selce i spojnom cestom čvorište Selce – D8 te spojnom cestom čvorište Selce – Županijska cesta Ž5062. Na trasi se nalaze dva zahtjevna objekta, tunel Zagori duljine 834 m te vijadukt Ričina duljine 1056,80 metara kojim se prelazi preko doline kroz koju Ričina utječe u more. Pred kraj obilaznice nalazi se i putni prijelaz kojim se prelazi županijska cesta Ž5094 te čvorište Novi Vinodolski kojim se trasa spojnom cestom ponovo priključuje na državnu cestu D8. Na spojevima na državnu cestu D8 projektirana su kružna raskrižja.