Snimio VEDRAN KARUZA
Ali ne osjećam se pozvanim predložiti po kojoj bi se ženi trebala nazvati saborska dvorana, to prepuštam kolegicama“, rekao je Bauk tijekom slobodnih govora
povezane vijesti
Zastupnik SDP-a Arsen Bauk upozorio je u četvrtak da nijedna dvorana za sastanke u zgradi Hrvatskog sabora ne nosi ime po nekoj ženi, jedini je izuzetak novinarska soba nazvana po Mariji Jurić Zagorki, što je primjer “mačizacije” Sabora.
Bauk je pozvao da Sabor pokaže svoj stav o ravnopravnosti muškaraca i žena. „Nijedna dvorana za sastanke, kao mjesta gdje zasjedaju radna tijela, ne nosi ime po nekoj od žena, ali ne osjećam se pozvanim predložiti po kojoj bi se ženi trebala nazvati saborska dvorana, to prepuštam kolegicama“, rekao je Bauk tijekom slobodnih govora.
Jedina iznimka je dvorana Marije Jurić Zagorke, međutim riječ je o novinarskoj sobi u kojoj se ne donose političke odluke.
„Nema boljeg primjer koji opisuje trenutnu situaciju što se tiče položaja žena. Tamo gdje se odlučuje, tamo su muškarci, a tamo gdje se radi, tamo su žene“, kazao je SDP-ov zastupnik.
Za rješenje problema nisu potrebni novci nego samo dobra volja. „Ovo je primjer ‘mačizacije’, svjesne ili nesvjesne, unutar Sabora. Krajnje je vrijeme da se to krene mijenjati“, poručio je.
Bauk se osvrnuo i na natpis na postolju ispod biste Ante Starčevića ispred ulaza u sabornicu. Natpis glasi: „Muž koji zaslužuje biti zastupnikom naroda mora poznati želje i težnje svojih izbornika i po njih cijeloga naroda“
Bauk ne smatra da bi taj citat trebalo ukloniti već pored njega treba dodati još jedan natpis koji bi naglasio da je Starčevićev citat izrečen u 19. stoljeću, a tada su u Saboru bili samo muškarci. No, Hrvatski sabor stoji na stajalištu da su u politici muškarci i žene ravnopravni, trebalo bi napisati.
„U suprotnom, ne preostaje nam drugo nego da, recimo, svakog prvog petka u mjesecu molimo pored biste da se to promijeni“, kaže Bauk.
Zastupnica Zeleno-lijevog bloka Urša Raukar Gamulin pozvala je Vladu da samostalnim umjetnicima podigne koeficijent za izračun doprinosa koji im uplaćuje država s 0,8 na 1,8, kao poticaj umjetničkom i kulturnom stvaralaštvu.
„Naravno da treba povesti računa o svim samostalnim umjetnicima, uključujući i oni koji si sami uplaćuju doprinose, ali to ne može biti argument da se dijelu njih već 13 godina ne povisuje koeficijent“, rekla je.
Zbog mizernog koeficijenta samostalni će umjetnici imati mizerne mirovine, upozorila je Raukar Gamulin.