Hrvatski turizam unatoč ni najmanje optimističnim prognozama istaknutim usred »lock downa« izazvanog pandemijom koronavirusa što je trajao od ožujka do svibnja, ostvaruje u prvoj trećini kolovoza i više nego dobre rezultate. I dok se prema prognozama iz tri proljetna mjeseca predviđalo ostvarenje prometa na razini ne većoj od jedne trećine onog iz rekordne 2019. godine, danas se ističu realizacije koje ne nekim mjestima dosežu i više od dvije trećine lanjskog prometa.

Konkretno, kad je najturističkija regija u pitanju, a to je i u ovoj situaciji bez premca Istra, čelni čovjek njezinog TZ-a Denis Ivošević ističe kako kolovoz donosi 68 posto dolazaka i 69 posto noćenja u odnosu na lanjsku prvu trećinu istog mjeseca. Kako je istaknuo, prednjače Nijemci, slijede ih Slovenci, da bi iza njih bili i stanovnici ostalih država iz bližeg europskog susjedstva.

O istarskoj turističkoj realizaciji, a nastavi li se u ovako dobrom ritmu i konačne će brojke biti na zavidnoj postotnoj razini, razgovarali smo sa svojedobnim ministrom turizma u hrvatskoj Vladi, Vodnjancem koji je i sam involviran u turističko poslovanje, Antonom Klimanom.

– Turizam je gospodarska grana koja itekako ovisi o kontinuitetu. Ne nastaje preko noći. Na žalost, vrlo je osjetljiv tako da ga poremećaji poput pandemije koronavirusa što je pogodila čitav svijet može za vrlo kratko vrijeme jako oštetiti. Bojali smo se za ovogodišnju sezonu, isticali kako će biti jako dobro ostvari li se i trećina zadnjih godina uobičajenih rezultata, sada možemo s ponosom ustvrditi kako smo na dobrom putu ostvariti i do 70 posto od lanjskih brojki.

Istina, ovako se veliko zadovoljstvo prvenstveno odnosi na područja Istarske i Primorsko-goranske županije, dobri se rezultati bilježe najdalje do Zadra. Jako su u teškoj situaciji regije ovisne o dolasku zrakoplovnih gostiju, pa ni zračne luke Rijeka i Pula ne bilježe baš dobre rezultate.
Pitali smo bivšeg ministra turizma kako objašnjava ovako dobre rezultate, što je na njih utjecalo.

Razlozi za optimizam

– Razlog ovako dobrih rezultata leži prvenstveno u činjenici da smo tijekom »lock downa« pokazali koliko smo ozbiljna i odgovorna zemlja, koliko je naša medicinska struka kvalitetna, ali i to koliko su ljudi bili svjesni opasnosti što se pojavila pa su se u skladu s time i odgovorno ponijeli prema svim napucima struke, pojašnjava Kliman.

S razlogom, jer toga smo bili svjesni i sredinom svibnja, kad je došlo do popuštanja mjera. Na samom koncu svibnja, i posebno u lipnju, bilježe se dobri rezultati, baš kao što se to čini i u zoni broja ljudi koji su dnevno obolijevali od koronavirusa. S velikim porastom dolaska gostiju koji se bilježi u srpnju, dolazi i do povećanja broja zaraženih. U nekoliko navrata ta je brojka na dnevnoj razini čak znala prelaziti i stotinu zaraženih, što je za hrvatske brojke bio nezabilježen slučaj. Ipak, početak kolovoza unatoč svemu daje velike razloge za optimizam.

– Ponavljam, Hrvatska i njezine dobre brojke su u velikoj mjeri rezultat aktivnosti poduzetih s više razina. Epidemiologe i Stožer već smo isticali, a red je istaknuti i Vladu koja je brojnim zaštitnim mjerama ne samo spasila gospodarstvo, nego ujedno utjecala i na to da u zoni turizma na okupu ostane maksimalno kvalitetna ekipa, da se početak pune sezone dočeka s profesionalnom i uhodanom radnom snagom. Da nije bilo toga, uzalud bismo dočekivali milijune gostiju – s njima ne bi imao tko raditi i od sveg ne bi bilo ništa, ističe Kliman.

Kako je i sam saborski zastupnik HDZ-a iz Istre istaknuo, turistička privreda jako dobre rezultate bilježi zahvaljujući dobroj prometnoj, točnije cestovnoj povezanosti sa značajnim referentnim centrima središnje Europe. Imati dobru cestovnu infrastrukturu pokazalo se presudnim i za dolazak turista. Udaljene destinacije, one ovisne o zrakoplovima, poput Dubrovnika, nisu u ni najmanje dobroj situaciji. S druge strane, i sjajne nautičke brojke, posebno u domeni velikih jahti, rezultat su dobrih cestovnih veza. Ipak, na području Istarske i Primorsko-goranske županije, koje opet čine glavninu stranog turističkog prometa, prometna situacija moga bi i morala biti kud i kamo bolja.

Željezničke veze

– Kad je Istra u pitanju, bilo je došlo do velikog zastoja nastavka izgradnje Y i druge cijevi Tunela Učka. Srećom, dolazak na premijersko mjesto Andreja Plenkovića, kao i ministarsku funkciju Olega Butkovića, i tu nelogičnost brzo mijenja. Svjedočimo ubrzanoj izgradnji punog profila autoceste do tunela, a prema svim obavljenim predradnjama, nema nikakvog razloga da se 2024. godine ne otvori i druga cijev tunela Učka, zadovoljan je Kliman.

Ono što se nameće kao drugi dio prometne realnosti, kad »zataje« avioni, željeznički su pravci značajan modalitet dolaska turista.

– Željeznička veza između Praga i Rijeke pokazala je jako dobre rezultate, još nam je jednom dala do znanja kako se daleko više mora koristiti željezničke pravce, u svakom, ne samo turističkom smislu. Kad je istarski željeznički prometni pravac u pitanju, hitno se mora pristupiti njegovoj rekonstrukciji i spoju na slovenska čvorišta koja omogućavaju najbržu, najkvalitetniju vezu s Europom. Danas, kad je Hrvatska suverena članica Europske unije, nema baš ni jednog razloga ne koristiti željezničku mrežu susjedne Slovenije. Nema više nikakvih opasnosti od bilo kakvih prometnih poremećaja ako nemamo samo svoje željezničke pravce. I baš kao što je pravac Prag – Rijeka u Hrvatsku doveo na tisuće gostiju, nema razloga da se to ne učini i s istarskim središtima. Kako sam istaknuo, istarski cestovni pravac sa spojem na najvažnije prometne koridore ide svojim putem, ide prema realizaciji za nekoliko godina, na redu je – željeznica. Godina koja nas je u mnogo čemu pozitivno iznenadila i u tome je pokazala kolike su nam mogućnosti. Vrijeme je da željeznica prestane biti zapostavljena, na neki način čak isključena iz promišljanja turističkog razvoja Hrvatske, zaključio je Kliman.