Foro D: Kovačević
Nova će vlada, ako i kad se oformi, pokušati preokrenuti liberalne društvene i kulturne trendove te svjetonazorski i duhovno pokušati Hrvatsku vratiti nazad
Iako su pregovori HDZ-a i Mosta još na početku i ne idu skroz glatko, ono što zanima javnost nisu samo ekonomska nego i svjetonazorska, ideološka pitanja. Slijedi li nam uz novu vladu i konzervativna revolucija ili obnova, kako to tko već hoće nazvati? Hoće li Most neutralizirati ili spriječiti zatiranje ljudskih i građanskih prava tog tipa i može li uopće jedna tanašna većina prouzročiti veću štetu i ugroziti osnove liberalizma i sekularizma u Hrvatskoj? Hoćemo li HDZ-ove namjere lako spriječiti?
Karamarko, Milijan Brkić, Željko Reiner i udvorice su još prošle, pa i početkom ove godine snatrili o dvotrećinskoj većini, uz koju bi Hrvatsku možda i bili pokušali preobraziti u nekakvu (polu)katoličku (polu)džamahiriju, ono što se sada kotrlja u Poljskoj. Sada je jasno da to kod nas neće ići niti brzo niti lako, a pitanje je i hoće li ikako.
Kad su najčudnovatijim obratom u povijesti postizbornog pregovaranja i uz iznuđeni cajtnot predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović, HDZ i Most priveli Tima Tihu Oreškovića kao mandatara na Pantovčak, čelnici HDZ-a su svojim biračima željeli obznaniti da su eto ipak pobijedili i polako počeli nagovješćivati prve korake svjetonazorske obnove.
U nastupnom predsjedničkom govoru u Hrvatskom saboru Željko Reiner najavio je da će predložiti da Hrvatski sabor promijeni ime u Hrvatski državni sabor. Tako se zvao 1942. kada ga je prvi i jedini put sazvao ustaški poglavnik, zločinac Ante Pavelić a članovi parlamenta, dakako, nisu bili izabrani.
Prema želji tada već bolesnog Franje Tuđmana tako se zvao poslije promjene Ustava 1997. pa do 2001., kada je Račanova lijeva koalicija mijenjala Ustav i vratila ime Hrvatski sabor. Reiner nije imao pojma da se ime parlamenta može mijenjati jedino promjenom Ustava. »Da, dobro ste čuli«, slavodobitno je pročitao Reiner – »Hrvatski državni sabor«. Svidjelo se to i predsjednici Grabar Kitarović: »Zašto ne?« i Karamarku koji je upitao: »Zašto bi ikome smetalo da se zove Hrvatski državni sabor?«. Rekao je da podržava cijeli Reinerov »izvanredan govor«. No, budući da će ljevica sigurno biti protiv takvog prijedloga, u sljedeće četiri godine takve promjene neće biti.
Za drugi je prijedlog glasnik opet bio Reiner pa je najavio da će Sabor ponovno biti pokrovitelj komemoracija koje se na Bleiburgu organiziraju u spomen stradalih na Križnom putu. To je ono što je HDZ najavljivao još i ranije i što je očekivano. Nakon što je Grabar Kitarović 2015. postala predsjednica, ona je postala pokroviteljica te svibanjske komemoracije.
To će se provesti a protiv takvog prijedloga o Bleiburgu Most nema ništa protiv. Ali, smatraju da nije vrijeme da se sada razmatraju takve svjetonazorske teme i ističu da s njima o tome čelnici HDZ-a nisu razgovarali. Prvo, ekonomija i »reforme«, uprava, itd. Mijenjati ime Sabora nema potrebe, smatra Nikola Grmoja, glasnogovornik Mosta.
Poslije uspostave koalicije HDZ-a i Mosta, medijski se eksponiraju teme o navodnoj potrebi izmjene zakona o abortusu i umjetno potpomognutoj oplodnji.
O ustavnosti abortusa
Ustavni sud raspravljat će o ustavnosti Zakona o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodu odlučivanja o rađanju djece iz 1978. godine. Zahtjev o ustavnosti abortusa, koji je još 1991. zatražio Hrvatski pokret za život, 24 godine ležao je u ladici a evo baš će sada Ustavni sud o njemu odlučivati. Sve su glasniji oni, a podupire ih Katolička crkva, koji tvrde da život počinje začećem. U članku 21. Ustava RH piše da »svako ljudsko biće ima pravo na život«, pa onda oni tvrde da je abortus protuustavan. Konzervativne stavove HDZ-a tumači Ante Čorušić, šef HDZ-ovog odbora za zdravstvo i mogući ministar zdravlja. Govori kako je on 30 posto žena odgovorio od pobačaja, nije baš za potpunu zabranu, ali bi mijenjao zakon tako da se abortus praktički onemogući. Lijepo. Nasilje nad ženama, nad slobodnom odlukom o rađanju djece i protivno svim međunarodnim konvencijama.
Čorušić je isto tako najavio da bi mogao ukinuti umjetno potpomognutu oplodnju s više zamrznutih embrija.
Govoreći na novoj katoličkoj televiziji Laudato, Željko Reiner iznio je da je njegov osobni stav da ljudski život traje od njegov prirodnog začeća pa do prirodne smrti.
Ne treba niti objašnjavati koliko se svim ovim najavama raduju visoki prelati Katoličke crkve. Poslije velikog obrata Mosta od SDP-a k HDZ-u, ne mogu se izmjeriti količine zadovoljstva i radosti pojedinih biskupa. Konačno tri-četiri glavna dužnosnika u Hrvatskoj koja su iznimno vezana uz Crkvu! Eto, napokon.
No, evo opet malo Nikole Grmoje. Most će se i dalje izbjegavati opredjeljivati o svjetonazorskim pitanjima pa će, kaže Grmoja, kad takvi zakoni budu u proceduri, pustiti svakom zastupniku Mosta pojedinačno da glasa po vlastitoj savjesti. Naravno, samim tim većine potrebne za donošenje zakona ne bi bilo. No, moguće je da je to samo Grmojin spin kako bi ojačao poziciju Mosta u pregovorima. Zastupnik Mosta Miro Bulj izričito se opredijelio protiv abortusa, osim u slučajevima kad je on prijeko potreban zbog bolesti.
Koliko god se 86,2 posto građana Hrvatske opredijelilo kao katolici, osjetna većina građana je protiv zabrane abortusa jer pripada europskom liberalnom krugu u kojem su ta pitanja riješena tako da se poštuju građanska prava i slobode.
Crkveni porez
Zanimljiv je Grmojin stav o plaćanju Crkve. On je u intervjuu televiziji N1 rekao da je za njega dobar njemački model financiranja jer se u njemu bira kome se novac daje, nekoj udruzi ili Crkvi. Tako smatra da bi bilo najbolje da se uvede crkveni porez, odnosno da Crkvu financiraju samo građani koji to žele. Naravno, to bi značilo da su ugovori Hrvatske i Svete stolice stavljeni ad acta, ali to se, barem za mandata vlade koja se priprema, sigurno neće dogoditi.
Kad govorimo o medijima, veliko je upozorenje ono što se trenutačno zbiva u Poljskoj gdje je nova prokatolička desničarska vlast sve ingerencije o javnim medijima dala ministarstvu financija. Nije izvjesno da će pritisak Europske komisije na Poljsku bilo što promijeniti. Ovakvi HDZ-Most-Bandić su možda najopasnija kombinacija za zatiranje novinarskih sloboda i slobode medija, općenito. U Tuđmanovo vrijeme devedesetih, koliko se zna, 126 novinara je praćeno i prisluškivano i sastavljeni su njihovi dosjei.
Konzervativna revolucija će propuhati i financiranje pojedinih udruga. Još prije koji mjesec Karamarko je najavio da treba uskratiti novac nekim udrugama. Bilo je to u povodu ideje da se rođenje svakog djeteta stimulira s 1.000 eura. Da se uzme udrugama kako bi pronašlo tih 300 milijuna kuna godišnje.
Uskrata novca udrugama stara je tuđmanistička ideja. A oni koji primaju donacije iz inozemstva su strani plaćenici i izdajnici. Putinovski jednostavno.
»Nećemo dopustiti onim koji se povezuju sa svima protivnicima hrvatske samostalnosti, ne samo povezuju nego im se nude, ne samo da im se nude nego im se prodaju za Judine škude, kao što se i sami hvale da dobivaju dotacije iz svih centara svijeta, a povezuju se od fundamentalističkih ekstremista, do kojekakvih lažnih propovjednika, pseudodemokratskih obmanjivača koji nam danas propovijedaju velike ideje o ljudskim pravima i slobodama medija.« Tako je govorio Franjo Tuđman u studenom 1996. godine na zagrebačkom aerodromu, pri povratku s liječenja u SAD-u.
I Grmoja iz Mosta kaže da se puno novca daje nekim udrugama čije djelovanje nije toliko važno za društvo. No, čelnici HDZ-a i Mosta vjerojatno neće procijeniti da nisu toliko važne za društvo toliko brojne i skupe veteransko-braniteljske udruge.
Već dugo se želi nametnuti teza da je »lijeva kulturna hegemonija« jedan od glavnih problema u Hrvatskoj. To, na primjer, piše Stjepo Bartulica, član Opus dei. Zbog tog jednog od glavnih problema, on požuruje novu koaliciju HDZ-Most da se počne jasno izjašnjavati o svjetonazorskim pitanjima.
Što se tiče ćirilice u Hrvatskoj i Vukovaru stav je, čini se, profiliran. Novi mandatar Orešković govori da će ćirilica doći u Vukovar, ali da za to još nije vrijeme jer su »rane još svježe«. Loš izgovor za nepoštivanje Ustavnog zakona, ali bolje i to od Karamarkovog stava koji baja o tome da je postavljanje ćiriličnih ploča u Vukovaru protuzakonito jer je potrebno da se s njihovim postavljanjem slože Hrvati. Kao da se manjinska prava brane nadglasavanjem (i uopće, na koji način?) a ne zakonom. Mostov Bulj je i tu jasan – ćirilica ne smije u Vukovar, a Božo Petrov je i tu rječito nemušt i nijem. »Stav o tome još nije dogovaran«, kaže on.
Vidjet ćemo kako će se stvari razvijati, no ne treba gajiti iluzije. Bez obzira na vrlo tanku saborsku većinu, nova će vlada ako i kad se oformi pokušati preokrenuti liberalne društvene i kulturne trendove i svjetonazorski i duhovno pokušati Hrvatsku vratiti nazad.
