RIJEKA – Hrvatska je naručila 5,6 milijuna doza cjepiva protiv koronavirusa, a cijepljenje će započeti Pfizerovim/BioNTechovim cjepivom, koje bi trebalo stići odmah nakon Nove godine u 125.000 doza kojima se može procijepiti 62.500 ljudi. Plan cijepljenja sadrži sve elemente osim datuma i količine distribuiranog cjepiva po pojedinim mjestima, jer se to još uvijek ne zna. Prioritetne skupine su zdravstveni djelatnici, korisnici i zaposlenici domova za starije te osobe s povećanim rizikom od težih oblika bolesti, a potom će se cijepiti i ostali.

Uobičajeni sustav cijepljenja u Hrvatskoj temelji se na mreži županijskih zavoda za javno zdravstvo, a njih je 21, s epidemiološkim službama koje su koordinatori liječnika cjepitelja na području svoje županije. Cjepitelji su liječnici obiteljske medicine kojih ima približno 2.100, liječnici školske medicine kojih ima približno 155 i epidemiolozi kojih ima nešto više od stotinu, kao i drugi liječnici i zdravstveni djelatnici koji sukladno zakonu mogu cijepiti pod nadzorom liječnika.

Posebni timovi

Kako ističu u HZJZ-u, na početku cijepljenja prioritetnih skupina, posebno s cjepivom koje zahtuijeva skladištenje na vrlo niskim temperaturama, cijepljenje će se provoditi kampanjski u zdravstvenim ustanovama i ustanovama socijalne skrbi. Ovisno o potrebama na županijskoj razini, uz uobičajeni sustav cijepljenja putem zavoda za javno zdravstvo, osnivat će se posebni mobilni timovi cjepitelja.

U Kliničkom bolničkom centru Rijeka provedena je anketa među zaposlenicima koji su ovim putem pokazali svoj interes za cijepljenjem. Obuhvaćeno je oko dvije trećine zaposlenika, a cijepiti ih se namjerava oko 60 posto.

– Temeljem upute koja je došla s nacionalne razine pokrenuli smo formiranje popisa djelatnika zainteresiranih za cijepljenje. Nismo uključili sve djelatnike, niti smo izolirali medicinsko osoblje, već smo uzeli medicinsko i nemedicinsko osoblje koje je u direktnom kontaktu s bolesnicima, a to je oko 2.000 zaposlenika KBC-a Rijeka. U prvom krugu želju za cijepljenjem iskazalo je 1.100 zaposlenika. U međuvremenu su mnogi kolege postavili određena pitanja za koja u trenutku prikupljanja broja zainteresiranih nismo imali jasne odgovore. Hrvatski zavod za javno zdravstvo i naši epidemiolozi dostavili su vrlo precizne odgovore na ta pitanja pa očekujem da taj broj od preko 50 posto zainteresiranih od ukupno anketiranih bude i veći u narednom krugu prijava, objašnjava ravnatelj KBC-a Rijeka prof. dr. Alen Ružić.

Važnost cijepljenja, posebice kad je riječ o zdravstvenim radnicima, naglašava i predstojnik Klinike za bolesti srca i krvnih žila u riječkoj bolnici prof. dr. Luka Zaputović. Na ovoj klinici liječe se kardiovaskularni bolesnici koji se ubrajuju među najrizičnije skupine kad je riječ posljedicama COVID-19.

Velike nade

– Polažem velike nade u dovoljnu procijepljenost. Nećemo pobijediti pandemiju bez dovoljno cijepljenih. Za to treba vremena kako bismo spremni dočekali sljedeću jesen. Dodatni problem jest što se znatan dio stanovnika ne želi cijepiti. Tu naravno ima i opravdanih razloga i slažem se da ljudi moraju imati kvalitetnu informaciju, a za to treba i vremena i truda. No ima i iracionalnih razloga, a nažalost, i kod malog postotka liječnika postoji skepsa prema cijepljenju. Mi medicinari moramo vjerovati u medicinsku znanost jer inače što smo mi ako se ne držimo znanosti. Protivnici cijepljenja regulatornim agencijama, kao što je američka FDA i europska EMA, sugeriraju profit, no treba znati da su to vrlo ozbiljne analize i vrhunski eksperti kojima treba vjerovati. Uostalom, i same kompanije, ako postoji bilo kakva nepravilnost kod cjepiva, mogu pretrpjeti ogromne štete. Ja osobno kod samog sebe analiziram koliki mi je rizik od nuspojava cjepiva u odnosu na rizik ako se razbolim od COVID-19. S obzirom na moj status imam šanse prema kojima bih mogao dobiti teški oblik koji bi mogao završiti fatalno. Prema tome, između teškog oblika COVID-a i blagih nuspojava cjepiva koje traju dan ili dva, ja svakako biram vakcinu, ističe Zaputović.

Na klinici čiji je predstojnik, interes za cijepljenjem iskazalo je 64 posto djelatnika Klinike za bolesti srca i krvnih žila.

– Da, 64 posto je dosta, ali 36 posto po meni je previše. Naime, to su većinom medicinari, a i naše nemedicinsko osoblje je dobro informirano te bi po meni taj postotak trebao biti 90 posto. Ipak, treba naglasiti da u ovih 36 posto ima onih koji su preboljeli virus, objašnjava Zaputović.

Treba razgovarati

Na području Primorsko-goranske županije zasad nema velikog interesa za cjepivom, barem sudeći prema informacijama s terena, odnosno iz domova zdravlja i ambulanti obiteljske medicine. Uglavnom se pacijenti tek informiraju, a rijetki se i predbilježe za cijepljenje i to uglavnom oni stariji od 65 godina. Mišljenje je liječnika obiteljske medicine kako su ljudi na oprezu, čekaju da vide kako će na cjepivo reagirati pacijenti koji su se već cijepili u drugim zemljama. Interesiraju se, zanimaju ih prvenstveno nuspojave, a posebice nakon što su se kod nekih procjepljenih osoba nuspojave pojavile, iako kod rijetkih i uglavnom u blažem obliku.

– Postoji interes, ali samo kao upit, rjeđe kao predbilježba za cijepljenje. Interesiraju se uglavnom osobe starije životne dobi, ali ih brinu nuspojave o kojima se priča posljednjih dana, posebice alergijske reakcije. Mislim da je HZZO dao kratak rok za prijave jer mi uz sav naš posao moramo naše pacijente educirati, informirati, dakle, edukativno djelovati. Telefoni su nam posljednjih mjeseci »užareni« i ne stignemo obavljati motivirajuće razgovore s pacijentima, to zahtijeva posebnu organizaciju posla, koja se uz sve što radimo ne stigne kvalitetno obaviti, kaže liječnica obiteljske medicine dr. Mirjana Krstić Arbanas iz bakarske ambulante. Smatra kako je još uvijek puno nepoznanica i upitnika jer primjerice jedna se bočica cjepiva mora u kratkom vremenu upotrijebiti za pet pacijenata, a to će, dodaje, u nekim slučajevima biti gotovo pa nemoguće.

Nešto veći interes zasada pokazuju Kostrenjani, pacijenti dr. Vedrane Sablić-Brazzoduro, čija je ordinacija, koja inače broji blizu dvije tisuće pacijenata, do danas zaprimila tridesetak predbilježbi za cijepljenje protiv koronavirusa. Imamo dosta umirovljenih liječnika, pa mislim da zato i imamo više predbilježbi od ostalih. Mislim kako ljudi još uvijek nisu dobro informirani, posebice oko nuspojava. Treba još uvijek više raditi na edukaciji, upoznati ljude sa svime što ih zanima, a oko čega se brinu, a tu prvenstveno mislim na nuspojave poput alergijskih reakcija, ističe dr. Sablić-Brazzoduro.

Jelenje čeka

Ordinacija obiteljske medicine dr. Nensi Bilanović-Ćoso iz Dražica do danas je primila svega desetak predbilježbi za cijepljenje protiv koronavirusa, također je riječ o pacijentima koji su stariji od 65 godina.

– Nema interesa, moram reći da sam ipak malo iznenađena jer je naše područje, Jelenje i okolica, posljednjih dana dosta pogođeno koronavirusom, imamo svakodnevni porast novozaraženih, pa sam očekivala veću zainteresiranost. Mislim da su ljudi pročitali ili čuli za ove nuspojave, koje su stvarno rijetke, ali se ipak boje, a ja nisam tu da ih na nešto nagovaram, nego da im pojasnim ako ih nešto zanima, da ih educiram, kaže dr. Bilanović-Ćoso.

Mali je interes za cijepljenje zasada zabilježen i u riječkoj ordinaciji opće medicine dr. Leonarda Bressana, gdje je do danas svega pet prijavljenih, također osoba starije životne dobi.

– Pacijenti nas zovu, ali se više interesiraju, tek ih se pet predbilježilo za cijepljenje. Europske regulativne agencije usporavaju donošenje odluke, oprezni su, posebno zbog ovih novih nuspojava što su se pojavile kod pacijenata u Engleskoj, ljudi to čuju, pročitaju, informiraju se pa su u dilemi, kaže dr. Bressan.