Hrvatski premijer rekao je u ponedjeljak u Parizu, nakon sastanka s glavnim tajnikom i s Vijećem OECD-a, da se nada ulasku Hrvatske u Organizaciju za ekonomsku suradnju i razvoj 2026., čime će Zagreb ostvariti i svoj zadnji strateški cilj.

Tehnički proces “trebao bi biti okončan do kraja 2025. s ambicijom da se članstvo realizira 2026. Uz nas, Bugarska, Rumunjska, Brazil, Argentina i Peru žele ostvariti tu ambiciju”, kazao je Plenković novinarima nakon sastanaka u sjedištu OECD-a.

Glavni tajnik organizacije Mathias Cormann kazao je da Hrvatska još nema datum ulaska, ali da očekuje da će Zagreb završiti tehnički dio do kraja 2025.

“Iako nismo dali datum završetka procesa pristupanja i uvijek kažemo da je konačna odluka u vašim rukama, vjerujemo da će po sadašnjem napretku tehnički dio biti završen do kraja 2025.”, rekao je Cormann na sastanku Vijeća OECD-a, tijela koje čine predstavnici svih 38 zemalja članica, na kojem je sudjelovao i hrvatski premijer kao i ministri vanjskih poslova Gordan Grlić Radman i financija Marko Primorac.

Premijer Plenković rekao je Vijeću OECD-a da je priključivanje toj organizaciji, nakon pristupanja EU-u, eurozoni i šengenu, “konačni strateški cilj” Hrvatske.

Hrvatska je predala zahtjev za pristupanje OECD-u 2017., a pristupni pregovarački proces počeo je u srpnju 2022.

“To je finalni korak za zaokruživanje međunarodnog položaja Hrvatske, a reakcije niza veleposlanika bile su pune potpore i razumijevanja i jako dobrih ocjena za dosadašnje napore koje je Hrvatska učinila”, kazao je premijer nakon Vijeća OECD-a.

Godine 2025. očekuje se drugi ekonomski pregled RH, nakon prvog iz rujna ove godine. Dva ekonomska pregleda preduvjet su da bi zemlja mogla postati članicom.

“Zadovoljan sam što vam mogu reći da Hrvatska čini jako dobar napredak”, rekao je Cormann.

Uoči sastanaka, Plenković i Cormann potpisali su pismo o prihvaćanju članstva RH u Radnoj skupini OECD-a protiv podmićivanja u međunarodnim poslovnim transakcijama.

Tim se dokumentom Hrvatska obvezuje da će pristupiti Konvenciji za borbu protiv podmićivanja stranih javnih dužnosnika u međunarodnom poslovanju što prije, što je još jedan važan korak na putu prema članstvu u OECD-u.

Po ranijim izjavama zamjenika glavnog tajnika te organizacije, Hrvatska bi mogla pristupiti za tri do sedam godina.

Plenković je Cormmanu uručio i pismo o doprinosu Programu OECD-a za Ukrajinu u iznosu od 250.000 eura.

O sastanku s Macronom

Plenković se ujutro u ponedjeljak sastao i s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom.

“Razgovarali smo o europskim pitanjima, odnosima Hrvatske i Francuske, imamo strateško partnerstvo, referirali smo se i na dolazak višemamjenskih borbenih zrakoplova Rafalea i obuku naših pilota ovdje u Francuskoj, kao i na proces proširenja jugoistoka Europe”, kazao je premijer.

Ranije je nakon sastanka na X-u napisao da se s Macronom složio kako se zalažu za smirivanje krize na Bliskom istoku i zaštitu civila, uz jasnu osudu Hamasovog napada na Izrael.

„Uz jasnu osudu terorističkog napada Hamasa na Izrael, zalažemo se za smirivanje krize na Bliskom istoku i za zaštitu civila”, napisao je Plenković na X-u nakon sastanka u Elizejskoj palači.

Opća skupština UN-a usvojila je u petak rezoluciju kojom se poziva na “trenutačno, trajno i održivo humanitarno primirje” u Gazi, ali u dokumentu se imenom ne spominje Hamas pa je protiv rezolucije glasalo 14 zemalja, među njima i Hrvatska. Francuska je podržala rezoluciju.

Izrael je pojačao blokadu i bombardiranje Gaze nakon ubilačkog napada 7. listopada u kojem je Hamas u jednom danu pobio oko 1400 ljudi, a oteo 239. Hamasovo ministarstvo zdravstva objavilo je da je do sada u zračnim udarima poginulo preko 8000 Palestinaca.

Je li predsjednik bio konzultiran

Premijer Plenković pojasnio je glasanje o rezoluciji Opće skupštine UN-a, implicirajući u odgovoru novinarima da ipak nije konzultirao Pantovčak.

“Temeljna pozicija Hrvatske je sadržana u zaključima Europskog vijeća koji jasno navode osudu Hamasovog terorističkog napada, i humanitarnu pomoć, i sprečavanje regionalne eskalacije i poštivanje međunarodnog i humanitarnog prava od Izraela i sve moguće humanitarne koridore i pauze”, istaknuo je.

Upitao je kako je moguće da takva rezolucija uopće ne donosi osudu Hamasovog napada. “Nemamo što biti neutralni na toj temi, tu si ili za ili protiv. Ne možemo biti za rezoluciju koja ne kaže tko je to sve započeo”.

Glasanje za rezoluciju koja nekoliko tjedana nakon najvećeg dana pokolja Židova nakon holokausta u Drugoj svjetskom ratu neće spomenuti tko je to napravio bilo bi “neprincipijelno i nemoralno”.

Na pitanje je li predsjednik, koji prema ustavu sukreira vanjsku politiku, bio konzultiran o glasanju o rezoluciji Plenković je odgovorio protupitanjem: “Je li on nas konzultirao kad je zauzimao proruski stav? Nije. Je li nas konzultirao kada je zauzimao antiamerički stav? AntiNATO? Antieuropski? Kada je htio blokirati Švedsku i Finsku? Nije nas nikad konzultirao nego govori što hoće”.

Također je rekao da je insinuacija da smo Hrvatskoj stavili metu na čelo protivljenjem rezoluciji “potpuno besmislena”.

Vikend u Parizu

Premijer je također pojasnio i da je tijekom vikenda bio privatno u Parizu, na svoj vlastiti račun, kada ga je francuski predsjednik pozvao na finale svjetskog prvenstva u ragbiju gdje je među ostalima u publici bila i teniska zvijezda Novak Đoković.

“Kako je u petak popodne završavalo Europsko vijeće, odlučio sam provesti vikend s obitelji, Macron mi je rekao da bi mu bilo drago da dođem na utakmicu. Ja sam tamo bio u publici, u jednom trenutku je došao Novak Đoković, mi smo se pozdravili  – nit sam ja znao da će on biti na utakmici, niti je to bilo organizirano”, rekao je, odgovarajući na prozivanje predsjednika Zorana Milanovića da se sastaje s Đokovićem koji je rusofil.

“Inače su te Milanovićeve izjave potpuno deplasirane, ako je netko zadnji koji može koga prozivati za rusofilstvo onda je to on”, istaknuo je šef vlade.

“On nas sramoti već više od godinu i pol dana s izrazito antiukrajinskom i proruskom politikom, dovodi u poziciju da moramo objašnjavati stavove Hrvatske koji su čvrsti i principijelni”.

“Budući da je on koristio riječ budala, ja moram reći da su njegove debilne izjave sramota za Hrvatsku”, zaključio je premijer.