Iako su predsjednički izbori sasvim drugačija disciplina od parlamentarnih, i na njima su bitni izborni programi pojedinih kandidata. Ili bi barem trebalo biti. Naravno, ovdje su ipak u prvom planu osobnosti pojedinih kandidata, ali ipak bi se očekivalo da su važni i njihovi programi, odnosno ono što oni nude svojim biračima kako bi ih poslije mogli držati za riječ ako nisu ostvarili ono što su u kampanji obećali.

Najuspješniji trampist

Profesor Žarko Puhovski smatra da je »čitava stvar koncepcijski određena tako da biramo osobu koja je institucija, odnosno osobu da postane institucija«.

– Prema tome ti izbori ne mogu ne biti personalizirani. I parlamentarni izbori su personalizirani, a kamoli ovi. Oni su potpuno personalizirani po definiciji. Međutim, kod nas su, paradoksalno, depersonalizirani.

Jer kod nas se kada gledate kampanju radi o kampanji koja se vodi kod svih kandidata protiv Plenkovića koji uopće nije kandidat. Osim kod Primorca koji pokušava napadati aktualnog predsjednika. Što znači da se ponašaju svjetonazorski i stranački, a ne po političkoj logici, rekao je Puhovski.

On pojašnjava da, drugačije rečeno, kandidatura Ivane Kekin uzima glasove Milanoviću i djelomično Mariji Selak Raspudić, i time zapravo pomaže HDZ-u, »objektivno govoreći«.

– Istovremeno ona tretira HDZ kao neprijatelja i oni nju tretiraju kao neprijateljicu. Dakle, logika je potpuno besmislena. Ivana Kekin uopće ne napada predsjednika države, a protiv njega se kandidira.

Marija Selak Raspudić ne polemizira s desnima u čije područje ulazi nego s lijevima. Ovo lijevo pod navodnicima. Imamo dakle potpunu zbrku do koje je došlo zato što se dogodilo obrnuto od onog što je bilo na parlamentarnim izborima gdje se personaliziralo stranačku kampanju.

A sada se depersonalizira, prevodi na stranačke kategorije kampanju koja je trebala biti personalizirana. I time je došlo do potpune zbrke koja naravno odgovara onome koji je već na funkciji i ponovo se kandidira. A to je Milanović, smatra Puhovski. On naglašava da je »Milanović naš daleko najuspješniji trampist«.

– On je uveo taj trampistički prostakluk u javni govor. Pri čemu prostakluk ne znači skandaliziranje zbog ružnih riječi nego zbog riječi koje onemogućuju daljnju diskusiju. Dakle riječi koji su štambilji, žigovi.

I on kao takav ima preko deset posto podrške iz HDZ-ova biračko tijela. I dobru polovinu podrške većine desnih stranaka. A istovremeno neostaljinističku, statutarnu disciplinu SDP-ova i SDP-ovki iza njega.

I on naprosto ne može izgubiti. On je na svoju sreću, a na nesreću protukandidata, shvatio da je pametno sada ništa ne govoriti. I dobro mu ide. Čak i nakon ovog što je došao pod udar kampanje Ivane Kekin.

A budući da se pokazuje da HDZ ne može za Primorca mobilizirati biračko tijelo u potpunosti naprosto zato što je Primorac čovjek koji je na neki način izdajica stranke, koji je blijeda figura, koji ima sumnjivu biografiju.

Tu su stvari koje bi mogle smetati biračkom tijelu HDZ-a, kao što je na primjer pitanje njegovog braniteljskog statusa. To sada može značiti da postoji mala, ali ne sasvim zanemariva šansa da Milanović dobije u prvom krugu. Šansa je mala, ali raste. Prije tjedan dana je ne bi ni spominjao, rekao je Puhovski. Naglasio je da programi u ovoj kampanji nisu bitni.

Sramota kampanje

– Ovdje Milanović čak nije ni imao program. On se je bar u tom pogledu čisto postavio po modelu – ono što vidite to imate. I na žalost moja formulacija je uvijek ista. Smatram da je Milanović daleko najlošiji predsjednik kojeg smo ikad imali.

I da ne može izgubiti izbore. A istovremeno nitko, pa ni Primorac koji ga kritizira barem povremeno, nitko mu nije prigovorio flagrantne povrede Ustava u njegovom funkcioniranju kao predsjednika države.

I to je sramota ove kampanje. Primorac jest, ali samo usput. I to jedino Primorac. A imate osmero kandidata, odnosno sedam i Milanovića. A to je trebala biti tema kampanje – do kuda smije predsjednik ići.

Tako da kampanju zapravo onda vodi Plenković koji nastavlja te svoje priče o kršitelju Ustava. Ali to je postalo toliko rutinski i više ne pali kada se deset puta ponovi. Ponekad se čini kao da mu je žao što nije kandidat, smatra Puhovski.

Sam Milanović dakle nije biračima ni podnio svoj formalni program. Budući da se radi o čovjeku koji je u visokoj politici već skoro 20 godina to je i razumljivo. Birači su u tom razdoblju već mogli steći dojam za što se on zauzima.

On je ipak na službenoj stranici svoje predsjedničke kampanje iznio nekakve osnovne detalje. U dijelu koji se zove »Zaštita hrvatskog suvereniteta« Milanović govori o tome da je »Hrvatska suverena država i bezuvjetno zadržava pravo na svoj stav o svakom međunarodnom pitanju i bezuvjetno zadržava pravo da sama odlučuje o stvarima koje se tiču naših nacionalnih i državnih interesa«.

– Moramo misliti na sebe i gledati svoj interes jer jedino je nama istinski stalo do naše zemlje i do ljudi koji u njoj žive. Hrvatska je članica EU-a, Hrvatska je članica NATO-a – bila je i bit će. Naša savezništva su dobra i za Hrvatsku predstavljaju jedini ispravan put.

Ali, Hrvatska u tim savezima mora biti jednakopravna članica s obvezama i pravima kakva imaju i sve druge države članice, piše u onome što Milanović nudi svojim biračima.

Milanović poručuje u dijelu koji se zove »Briga za hrvatske ljude« da će u fokus njegovog interesa biti vladavina prava, jednakost svih građana, osobne i ekonomske slobode te briga o ugroženim skupinama i pojedincima u našem društvu koje su za njega »bile i ostaju ključne vrijednosti«.

– Hrvatska mora biti država koja poštuje svoje građane. Institucije države moraju otkrivati i kažnjavati kriminal i korupciju, a ne ih prikrivati u zaštiti vlasti. Bez poštene vlasti na svim razinama nema dobrobiti za građane.

Ljude iz Hrvatske tjeraju nepravda i nepoštenje, a samo poštovanje zakona i pravila te vrednovanje rada i znanja može zaustaviti iseljavanje, smatra Milanović. On ističe da je »Hrvatska postala zemlja velike socijalne nejednakosti u kojoj većina ljudi živi sve teže«.

Životni standard

– Hrvatski ljudi nemaju koristi od gospodarskog rasta i pozitivnih statističkih pokazatelja jer ekonomska i socijalna politika ne prepoznaje i ne rješava osnovne i stvarne probleme hrvatskog društva. Pozitivna statistika sama po sebi ne znači i kvalitetan život ljudi, od dobrog kreditnog rejtinga države hrvatski ljudi ne žive bolje.

Inflaciju pohlepe i poskupljenja, koja hrvatske građane pogađaju najviše od svih u EU-u, ne može obuzdati tržište, već odgovorna država. Dužnost je države prepoznati društvene skupine koje žive najteže i osigurati im uvjete za kvalitetniji život.

Umirovljenici su svakako najviše pogođeni inflacijom jer se godinama ne donose dugoročne odluke i mjere koje će stvarno i trajno poboljšati životni standard umirovljenika, a promjena formule za izračun mirovina jedna je od ključnih mjera koju treba provesti.

Umirovljenici ne smiju ovisiti o povremenoj socijalnoj pomoći države, to je ponižavajuće za njih i poražavajuće za Hrvatsku. Kao predsjednik Republike ustrajat ću na zahtjevu da se ispravi dugogodišnja nepravda prema hrvatskim umirovljenicima, obećao je Milanović. On je naglasio i da je »novac iz fondova EU-a po svemu i hrvatski novac, a ne neka milost koja nam se velikodušno ukazuje«.

– Hrvatska je za ulazak u EU dosta toga dala i puno se toga odrekla, pa joj fondovi pripadaju po pravdi i prirodi stvari. Ti fondovi moraju služiti isključivo za poboljšanje života hrvatskih ljudi i konkurentnosti hrvatske ekonomije.

Pri tome moramo biti svjesni, i to već sada, kako novac iz EU-a nećemo moći uzimati zauvijek. Svaki neiskorišteni euro propust je za koji treba odgovarati pred građanima, a za svaki nezakonito iskorišteni euro treba odgovarati pred zakonom, poručio je Milanović svojim biračima. On je veliki naglasak stavio na poglavlje koje se zove »Zaštita hrvatskih institucija«.

– Ustav jasno propisuje ovlasti predsjednika Republike, kao i nužnost suradnje predsjednika Republike i Vlade na području obrane, nacionalne sigurnosti i vanjske politike. Odluke koje se tiču obrane, nacionalne sigurnosti i vanjske politike nužno se moraju sukreirati i usuglašavati, ne mogu se donositi mimo predsjednika Republike.

Tražio sam suradnju i koordinaciju s Vladom gdje god je to Ustavom propisano. Tražit ću to i ubuduće, uključujući sastanke Vijeća za obranu i Vijeća za nacionalnu sigurnost, poručio je Milanović svojim biračima.

Jamac poretka

S druge pak strane njegov najjači protivnik, kandidat HDZ-a Dragan Primorac zaista se potrudio. Napisao je obiman program koji ima četiri glavne cjeline. Prva je »Republika« u kojoj govori o tome kako će vratiti dostojanstvo instituciji predsjednika Republike.

Drugi se dio zove »Domovina« i u njemu Primorac pojašnjava kako će »zaustaviti podjele hrvatskog naroda«. Treći dio zove se »Država« i u njemu se razrađuje tema kako Primorac namjerava »obnoviti međunarodni ugled Hrvatske«. U četvrtom dijelu koji se zove »Zemlja« Primorac pojašnjava kako će »poticati izgradnju održivog gospodarstva u Hrvatskoj«.

Govoreći o tome kako namjerava vratiti dostojanstvo instituciji predsjednika Republike Primorac obećava da će »biti predsjednik koji neće iznevjeriti zakletvu položenu pred Ustavom«.

– Bit ću jamac poretka koji proistječe iz Ustava. Istodobno bit ću i onaj koji će se zauzeti za zaštitu svakog vašeg prava. Republika Hrvatska bit će snažna onoliko koliko se njeni zakoni primjenjuju. I koliko njeni građani uživaju svoja prava i slobode.

Jer kao što i kaže latinski korijen riječi – Res Publica, republika je javna stvar ili stvar zajednice, poručuje Primorac. Kada govori o tome kako namjerava zaustaviti podjele hrvatskog naroda Primorac poručuje da »čvrsto vjeruje u snagu domoljublja koje izvire iz nacionalnog jedinstva i zajedništva usmjerenog prema izgradnji bolje i zajedničke budućnosti«.

– Podjele, sukobi i okretanje prošlosti ne vode nas naprijed, naprotiv, to je put prema slabljenju sigurnosti i dobrobiti našeg naroda.

Da bismo napredovali potrebna nam je Hrvatska u kojoj poštujemo svoje institucije, ustavni poredak i zakone, te aktivno doprinosimo očuvanju nacionalnog identiteta, njegovanju hrvatskog jezika, promicanju zajedničkog dobra i stvaranju društva utemeljenog na pravdi i međusobnom poštovanju, poručuje Primorac. U trećem dijelu Primorac namjerava obnoviti međunarodni ugled Hrvatske.

Kvaliteta života

– Punopravno članstvo u NATO-u potpuna integracija u EU, zaokružena ulaskom u euro područje i šengenski prostor, donijeli su Hrvatskoj dugoročnu stabilnost i poboljšali kvalitetu života naših građana.

Ipak, savezništvo nije nešto što možemo uzimati zdravo za gotovo, osobito u razdobljima globalne nesigurnosti. Hrvatska mora ostati predana aktivnom promicanju međunarodnog mira i sigurnosti. Stoga ću u vođenju vanjske politike uvijek otvoreno surađivati s Vladom, pri čemu će suvereni nacionalni interes uvijek biti moj najvažniji kompas, poručio je Primorac.

U četvrtom dijelu »Zemlja« Primorac poručuje da je njegov način izgradnju održivog gospodarstva podrazumijeva »zadržavanje najdarovitijih i i najboljih mladih ljudi unutar zemlje«.

– Želim osigurati da njihova znanja obogate svijet kvalitetnim proizvodima. Istodobno želim dovesti svijet u Hrvatsku. Već više od trideset godina kao liječnik i znanstvenik povezujem našu zemlju s najistaknutijim znanstvenicima, liječnicima i poduzetnicima iz svijeta, napisao je Primorac u svom programu.

Međutim, koliko su programi važni u ovoj kampanji pokazuje i činjenica da, bez obzira što ima puno obimniji i razrađeniji program od Milanovića, Primorac za njim u svim istraživanjima javnog mnijenja zaostaje najmanje desetak posto.

Neovisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić biračima je ponudila dokument koji se zove »Programske smjernice« u kojem navodi neke stvari koje namjerava ostvariti ako postane predsjednica. Tako je posebnu pažnju posvetila potrebi jačanja predsjedničkih ovlasti,

– Prvotno potrebno je razmotriti odredbe Ustava kojima se uređuje ovlast predsjednika da proglašava zakone koje donosi Sabor. Pritom, Ustav ne poznaje izričitu mogućnost da predsjednik odbije proglašenje zakona i time faktički ostvari pravo veta.

U dosadašnjoj praksi, hrvatski predsjednici pokazali su istančanu svijest o ovim ustavnopravnim činjenicama pa se nitko od njih nije poigravao Ustavom na taj način.

No kako to ustavno pravo nikad nije do kraja razjašnjenjeno, zalažem se za promjenu Ustava kojim bi se predsjedniku Republike povjerilo pravo veta na zakone uz povratnu kontrolu Sabora koji bi predsjednički veto mogao moći zaobići ako o tome odluče dvije trećine zastupnika, predlaže Selak Raspudić.

Kandidatkinja Možemo! Ivana Kekin u svojoj kampanji inzistira na promjenama u sustavu zdravstva na što je stavila najjači naglasak u svojim programskim odrednicama.

S druge strane, kandidat Mosta Miro Bulj smatra da predsjednik Republike ima sasvim dovoljne ovlasti, a naglasak stavlja na potrebu zaštite vanjskih granice za koje bi ako bi to bilo potrebno bez problema angažirao i pripadnike Oružanih snaga.