ANALIZA Hrvatskoj ne treba jedan nacionalni, već pametni stadioni u Osijeku, Zagrebu, Rijeci i Splitu

Predlaže se rekonstrukcija riječke Kantride / Foto D. Škomrlj

Damir Juričić, Damir Medved i Vedran Kružić umjesto izgradnje nacionalnog stadiona, predlažu ulaganje novca u rekonstrukciju Poljuda ili riječke Kantride jer bi se tako, kažu, opravdalo ulaganje novca poreznih obveznika budući da bi se umjesto jedne, realizirale četiri kapitalne investicije

RIJEKA Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić požurio se, odmah nakon uspjeha hrvatskih nogometaša, najaviti izgradnju nacionalnog stadiona u glavnom gradu. Iako je »na prvu« najavio da će to biti na Kajzerici ili nekoj drugoj lokaciji južno od Save te da će se stadion graditi prema poznatom projektu »Plavi vulkan« arhitekta Hrvoja Njirića iz 2008. godine koji nikada nije realiziran, prošloga tjedna promijenio je priču i najavio novu lokaciju – u Blatu, pored dječje bolnice. »Lokacija stadiona bit će južno od Save, kao što sam i rekao«, kazao je zagrebački gradonačelnik te najavio da će sve to riješiti izmjenama GUP-a u studenome. Najavio je da bi nacionalni stadion trebao biti gotov o 2021. godine te je naglasio da izgradnju neće davati privatnim investitorima.

Standard razvijenih

No, trojica riječkih stručnjaka – zamjenik predstojnika Centra za podršku pametnim i održivim gradovima Damir Juričić, glavni konzultant u Ericssonu Nikoli Tesli Damir Medved i ravnatelj Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije Vedran Kružić – smatraju da euforiju svakako treba iskoristiti, ali da se ne treba graditi nacionalni stadion, nego da treba graditi nacionalne – stadione. I pritom treba koristiti pristup pametnih gradova, odnosno graditi pametne stadione koji ne smiju biti samo mjesta na kojima se igra nogomet, već to trebaju biti mjesta koja stvaraju razne benefite u svakom smislu.

Nacionalni stadion

– Naša iskustva su pokazala da svaki sportski objekt mora imati određeni broj mjesta za posjetitelje kako bi se ulaganje u pametan stadion isplatilo i opravdalo svoje postojanje. Riječ je o kapacitetu od oko 20.000 posjetitelja. Treba dodati i da je platežna moć naših građana takva da su sav komfor i izbor koji bi oni imali na pametnom stadionu u ovom trenutku upitni. Zbog toga je dvojbena najava gradnje nacionalnog stadiona. Uvjereni smo da treba iskoristiti priliku i graditi nacionalne stadione u Osijeku, Zagrebu, Rijeci i Splitu, točnije treba novac uložiti u rekonstrukciju jednog Poljuda ili riječke Kantride koji su i danas fenomenalni sportski objekti. Tako bi se opravdalo ulaganje novca poreznih obveznika jer bi se umjesto jedne, realizirale četiri kapitalne investicije – uvjeren je Medved. On i njegovi kolege naglašavaju da bi se pri gradnji trebalo inzistirati na pametnim stadionima koji postaju standard u razvijenim zemljama.

Zamjenik predstojnika Centra za podršku pametnim i održivim gradovima Damir Juričić pojašnjava da postoje pozitivni primjeri kada je riječ o javnim projektima. On navodi gradnju gimnazije u Koprivnici, sportske dvorane u Varaždinu, obnovu škola u Varaždinskoj županiji… Dodaje da se dosta da iščitati i iz projekta gradnje dvorana za Svjetsko rukometno prvenstvo.– Pametna društva u ranoj fazi pripreme novog javnog projekta provode analizu naučenih lekcija iz provedenih domaćih i međunarodnih sličnih projekata. Sportske dvorane su već 10 godina u uporabi i informacije koje bi se prikupile u okviru te analize bile bi jako vrijedne u fazi definiranja ciljeva i načina ostvarivanja ciljeva nacionalnog nogometnog stadiona. Radi se o različitim modelima nabave, različitoj efikasnosti, različitoj kvaliteti pripreme te različitim komunikacijama s javnosti tako da bi ta iskustva mogla uštedjeti novac i trud kod projekta stadiona. Naučene lekcije ne bi trebalo doživjeti kao prijetnju, već kao priliku da se ne ponove iste greške – uvjeren je Juričić.

– Aktualna događanja u vezi s izgradnjom nacionalnog nogometnog stadiona mogla bi biti prilika za promjenu paradigme pripreme, provedbe i upravljanja javnim projektima. Pridjev »pametan« mogao bi biti poticaj za konstruktivnu javnu raspravu i uključivanje šire društvene zajednice u identifikaciju pojedinih parametara projekta. Pametna priprema projekta ne bi se trebala temeljiti na zatvorenom političkom odlučivanju, već na otvorenoj, uključivoj i sveobuhvatnoj participaciji različitih interesnih grupa građana, od stručnjaka za nogomet, političara, stručnjaka za izgradnju i održavanje, financijskih stručnjaka, poduzetnika pa do poreznih obveznika i korisnika budućih usluga. Pametni stadion trebao bi biti priuštiv, trebao bi zadovoljavati jasnu i artikuliranu društvenu potrebu, korištenje stadiona ne bi trebalo biti sporadično i ne bi trebao biti izgrađen isključivo u svrhu održavanja nogometnih utakmica, iako je to dominantna svrha. Trebao bi poslužiti kao mjesto promocije različitih hrvatskih proizvoda usklađenih s događajima na stadionu, pametni stadion monetizirat će u najvećoj mogućoj mjeri prisutnost i protok velikog broja ljudi, na takvom stadionu ljudi bi se trebali osjećati zadovoljno i sigurno. Preostaje nadati se da ideja o pametnoj pripremi projekta i izgradnji pametnog stadiona u Republici Hrvatskoj neće naići na odbijanje, već će se društvo, razvojem te ideje, uključiti u sve intenzivnije trendove materijalizacije ideje pametnih gradova – naglašava Juričić.

Novi parametri

On naglašava da su se u odnosu na prije 10 godina promijenili parametri na temelju kojih se donosi tako važna odluka.

Foto Sanjin Strukic/PIXSELL

– Ne ulazeći u građevinsko-tehnološke detalje, najznačajnije promjene nastale su na području komunikacijskih i informacijskih tehnologija koje su s vremenom postale cjenovno dostupnije, vrstama brojnije, primjenom jednostavnije te potražnjom za njihovim primjenama veće. Stasale su nove generacije sklone korištenju digitalne tehnologije kao i cijeli niz novih kanala i načina komunikacije. Zasigurno, te nove generacije promatrat će kvalitetu pruženih usluga na budućem stadionu upravo kroz mogućnost korištenja takvih novih tehnologija, naravno, ne dovodeći u pitanje osnovni razlog dolaska na stadion, a to je užitak gledanja nogometa i navijanja za svoj tim. Radi se o stadionskoj komunikacijskoj i nadzornoj infrastrukturi kojom je, uz korištenje suvremenih IK tehnologija, moguće povećati užitak gledanja nogometa, povećati energetsku učinkovitost, pridonijeti sigurnosti navijača na stadionu, povećati protočnost prometa u kretanju i mirovanju, povećati stupanj komercijalizacije i samim time smanjiti izdvajanja iz javnih izvora, uključiti veći broj građana u sportske aktivnosti doprinoseći njihovom zdravlju te, najposlije, pridonijeti monetizaciji već ostvarene nevjerojatne promocije Republike Hrvatske u svijetu daljnjim poticanjem i održavanjem interesa stranih građana za kupnjom različitih hrvatskih proizvoda i usluga – pojašnjava Juričić.

Ideja o pametnim stadionima proizlazi iz koncepcije pametnih i održivih gradova. – Okvir te ideje određen je osnovnim područjima života poput ekonomije, mobilnosti, okoliša, zdravog življenja i upravljanja. Za postizanje ciljeva svakog od navedenih područja života koristi se suvremena informacijska i komunikacijska tehnologija. Navedena područja određuju i obilježja pametnih stadiona – pojašnjava zamjenik predstojnika Centra za podršku pametnim i održivim gradovima Damir Juričić. On navodi nekoliko primjera pametnih stadiona.– Na stadionu Legije iz Varšave postoji brza WiFi mreža. Posredstvom mreže pružaju se integrirane usluge visoke kvalitete – videosnimke, vijesti i obavijesti, naručivanje hrane i pića i slično. Kreativni, inspirativni i uslužni vodiči koji posjetitelje vode u obilasku stadiona poznati su diljem svijeta. Stadion je postao mjesto prodaje cijelog niza malih domaćih proizvođača piva, a muzej nogometa posjećuje velik broj ljudi. Croke Park’s ‘u Dublinu je prvi »smart stadium« u svijetu s cijelim nizom CCTV kamera u svrhu mjerenja gustoće posjetitelja, senzora, monitora, mikrofona i zvučnika raspoređenih po cijelom stadionskom prostoru. Stadion je visoko energetski efikasan, čime se postižu zavidne uštede u potrošnji energije. U svrhu povećanja sigurnosti posjetitelja IK tehnologija služi za nadzor kretanja ljudi po stadionu. Redovito se prikupljaju i obrađuju podaci o vremenu i prognozi, nadzire se interni i eksterni promet pomoću IoT tehnologija u svrhu optimizacije kretanja, redukcije gužvi i ranog otkrivanja potencijalnih prepreka u prostoru – pojašnjava Juričić.

Ova trojica riječkih stručnjaka koja se bave razvojem pametnih gradova uvjereni su da je gradnja nacionalnih stadiona, a ne nacionalnog stadiona, jedinstvena prilika s obzirom na pozitivan kontekst koji je stvoren i koji je potreban. Oni se ne zamaraju hrvatskom realnošću koja nameće pitanje jesu li političke elite spremne za promjenu paradigme ponašanja kojima je normalno da se u nekom centru prihvati odluka i da se onda ona operacionalizira bez širega društvenog konteksta i prilike da se o kapitalnim projektima očituje velik broj stručnjaka, ali i što veći broj građana koji imaju pravo participirati u takvim pričama jer ih oni u konačnici financiraju.

Ravnatelj Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije Vedran Kružić pojašnjava da u Rijeci i Primorsko-goranskoj županiji čine sve da podignu novu industriju, a to je industrija pametnih gradova, na višu razinu. Upravo je gradnja novog nacionalnog nogometnog stadiona, odnosno nacionalnih stadiona, prilika za to.– Znanje za tako nešto imamo jer je Rijeka nositelj nacionalnog Centra kompetencija za razvoj pametnih gradova. A kroz ovakve projekte nešto što bi mnogi nazvali apstraktnim i utopijskim se operacionalizira i omogućava se tehnološka modernizacija društva. To je samo jedan aspekt. Drugi je da je gradnja pametnog stadiona prilika za brojne gospodarske subjekte i za promociju svih segmenata društvenog života – zaključio je Kružić.

Pametno društvo

– Projekte kalibra nacionalnog nogometnog stadiona ne isporučuju pojedinci. Takve projekte isporučuju društva. Pametna društva su prije svega kreativna i uključiva društva. Prihvaćaju različita mišljenja i više se oslanjaju na argumente, a manje na »vjerovanje« bez sustavne i sveobuhvatne analize. Ako se ovaj projekt doista bude pripremao na pametan način i ako se bude gradio u svrhu zadovoljavanja jasnih društvenih i gospodarskih interesa, ako se ne bude gradio kao spomenik određenim istaknutim javnim osobama nego kao spomenik društvenoj pameti, efikasnosti, dobrom planiranju, dobroj pripremi, uključenom građanstvu, gospodarskoj promociji i slično, tada je sve navedeno provedivo. Najposlije, držim da bi o tom projektu trebali odlučivati građani, a ne javni pojedinci. Lakoća izgradnje javnih građevina u svrhu političke promocije obrnuto je proporcionalna kulturi javne komunikacije. Što je kultura javnog komuniciranja na nižoj razini, to je vjerojatnost isporuke političkih projekata veća. Pod kulturom javnog komuniciranja ne podrazumijevam samo pristojnost u komunikaciji, već potencijal i sklonost uključivanja građana u javne rasprave o trošenju njihovog novca. Duboko sam uvjeren da je širenje kulture argumentiranog i tolerantnog komuniciranja najjače oružje protiv političkih investicija – kaže Juričić.Juričić, Medved i Kružić upozoravaju na praksu da javni naručitelji konvencionalne stadione isporučuju prema modelu za koji oni vjeruju da je najpogodniji za naručitelja i građane bez osobite prethodne analize stvarne opravdanosti primjene odabranog modela nabave.

Glavni konzultant u Ericssonu Nikoli Tesli Damir Medved naglašava da je manje poznato da je koncept pametnog stadiona bio dio priče o gradnji novog stadiona HNK Rijeke na Rujevici, a to iskustvo trebalo bi biti podloga za gradnju nove Kantride. – Razvoj ideje o izgradnji stadiona NK Rijeke na Kantridi kretao se upravo u smjeru izgradnje pametnog stadiona koji bi se temeljio na primjeni najsuvremenijih IK tehnologija, prediktivnih algoritama, senzora, kamera i mikrofona u svrhu povećanja uključenosti posjetitelja, naglašavanja doživljaja utakmica i ostalih manifestacija, povećanja sigurnosti kretanja posjetitelja na stadionu te pružanja najrazličitijih usluga pomoću aplikacija putem pametnih telefona. Na Rujevici se s implementacijom usluga stalo 2016. godine zbog ograničenih financijskih mogućnosti, ali pripreme su odrađene na način da se s tom pričom uvijek može nastaviti – kazao je Medved.

– Konvencionalan stadion vjerojatno će imati i kakve komponente energetske učinkovitosti poput solarnih panela ili sličnih komponenti obnovljivih izvora energije. Vrijednost projekta kod konvencionalnog pristupa uglavnom je vezana za kapitalne troškove, dok su ostali troškovi projekta u njegovom ukupnom životnom vijeku sekundarnog značaja. Za razliku od konvencionalnog, pametni stadion prije svega se razlikuje u pristupu pripremi projekta. U proceduri pripreme projekta nastojat će se okupiti različite interesne grupe najšire društvene zajednice u svrhu identifikacije stvarne društvene potrebe za isporukom takvog projekta, interesa za različitim spektrom usluga, potencijala komercijalizacije usluga te identifikacije preferiranih kanala komunikacije stadiona s korisnicima. Odabir modela nabave stadiona ne bi se trebao temeljiti na »vjerovanju«, već na temeljitoj kvantitativnoj i kvalitativnoj analizi različitih modela nabave uspoređujući ukupne životne troškove u svrhu procjene najveće vrijednosti za novac onih koji će taj projekt platiti – zaključio je Juričić.