Koordinator ekonomsko-pravnog tima Udruge Franak Goran Aleksić izjavio je u subotu da je Ustavni sud u svoje dvije nove presude donio rješenja u korist potrošača koji su konvertirali kredite, a potvrdio je da Udruga ima pravni interes za sudsko utvrđivanje ništetnosti ugovora.

Riječ je o dvije tužbe Addiko i PBZ banke, koje je Ustavni sud odbacio i potvrdio da su redoviti sudovi, zaključno s Vrhovnim sudom RH, pravilno odlučili kada su potvrdili da potrošači imaju pravo utvrđivati ništetnost ugovornih odredaba iz temeljnog ugovora nakon provedene konverzije tijekom 2015. odnosno 2016. , naveo je.

“Radi se prvi put o potrošačima koji su konvertirali svoje kredite”, istaknuo je Aleksić na konferenciji za medije na kojoj je Udruga Franak upoznala javnost s najnovijim odlukama Ustavnog suda, koje su važne za potrošače s konvertiranim kreditima.

Na konferenciji su govorili odvjetnik Igor Metelko, voditeljica ureda Udruge Franak Sandra Žiga te koordinator ekonomsko-pravnog tima Goran Aleksić.

Aleksić je dodao i da je u jednom od ta dva slučaju, potrošaču dosuđena isplata obeštećenja za preplaćene kamate u iznosu od 13 tisuća eura.

Ispunjene i zadnje pretpostavke

Ustvrdio je da su tim dvama rješenjima Ustavnog suda ispunjene i zadnje potrebne pretpostavke kako bi Vrhovni sud mogao meritorno odlučiti o tome imaju li potrošači s konvertiranim kreditima, osim na utvrđenje ništetnosti, također pravo i na obeštećenje na temelju izuzeća ništetne promjenjive kamatne stope i ništetne valutne klauzule u švicarskim francima u temeljnom CHF ugovoru, ako konverzijom obeštećenje nije postignuto.

“Mnogobrojnim vještačenjima koja su već provedena na prvome stupnju u više desetaka predmeta utvrđeno je baš u svakom pojedinačnom postupku da konverzijom obeštećenje nije postignuto”, istaknuo je na konferenciji za medije.

Drugim riječima, kako smatra, to znači da ništetnost nikada ne prestaje, da ju nije moguće konvalidirati odnosno popraviti, i svatko se na ništetnost ima pravo pozivati vječno.

“Dakle, nema te nagodbe, tog aneksa ugovora koji bi uklonio ništetnost koja je nastala na početku ugovornog odnosa”, rekao je Aleksić.

Dodao je da unatoč tome, Vrhovni sud još uvijek nije odlučio do dana današnjeg o pravima potrošača na puno obeštećenje.

“Očekujemo da se konačno suci na Vrhovnom sudu zbroje, prebroje, oko prava potrošača, i to na temelju Ustava, zakona i prava EU-a, a ne na nepostojeća prava banaka”, izjavio je Aleksić.

Izrazio je nadu da će suci, kada se u rujnu vrate s godišnjih odmora, prionuti poslu i razriješiti preostale dvije pravne dileme.

Jedna je pitanje prava na obeštećenje nakon konverzije na temelju izuzeća ništetnih odredaba u temeljnom ugovoru, a druga je pitanje ništetnosti cijelog ugovora s ništetnom promjenjivom kamatnom stopom (ništetnom cijenom kredita) i ništetnom valutnom klauzulom (ništetnim glavnim predmetom ugovora).

Veliki broj konvertiranih potrošača tužio banke

Odvjetnik Igor Metelko naveo je da je do sada veliki broj konvertiranih potrošača tužio banke.

“Pretpostavljamo da se ta brojka kreće oko 40 tisuća, čemu se treba pribrojiti oko 20 tisuća tužbi potrošača nekonvertiranih kredita”, rekao je Metelko.

Dodao je i da ti predmeti za sada stoje, jer sami suci ne žele donositi odluke i čekaju usklađenje pravnih stajališta Vrhovnog suda.

“Već je trebala biti donesena odluka u prosincu prošle godine, donesena su tri pravna shvaćanja, a nijedno na kraju nije zaživjelo, što samo svjedoči o tome koliko je ovo veliko pravno pitanje, ogroman je novac u pitanju. No, apeliramo na suce Vrhovnog suda da se drže prava, a ne da razmišljaju tko će koliko dobiti, a tko će koliko izgubiti”, rekao je Metelko.