Ministarstvo rada

Aladrović: ZOR-om želimo urediti i platformski rad te smanjiti nelojalnu konkurenciju

Hina

Foto Davor Kovačević

Foto Davor Kovačević

Želimo prije svega smanjiti sve prekarne oblike rada, i neprijavljeni rad koji se pojavljuje na platformama, rekao je Aladrović gostujući u Dnevniku NoveTV



Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović izjavio je u utorak kako će novi Zakon o radu (ZOR) uređivati i platformski rad kod kojeg žele smanjiti prekarne oblike rada i nelojalnu konkurenciju.


Želimo prije svega smanjiti sve prekarne oblike rada, i neprijavljeni rad koji se pojavljuje na platformama, rekao je Aladrović gostujući u Dnevniku NoveTV.


Dodao je da u platformskom radu u Hrvatskoj, prema procjenama, trenutno radi oko 30 do 40 tisuća radnika, uglavnom mlađih generacija.




Na tvrdnju novinara kako nitko u EU nije uspio regulirati platformski rad, Aladrović kaže kako će to Hrvatskoj uspjeti, i to kao drugoj nakon Irske.


“Mi očekujemo da ćemo biti druga EU zemlja koja je u tome uspjela, Irska je bila prva. Na razini EU se podižu različite vrste tužbi, različita je pravna praksa po pitanju platformskog rada. Smatramo da ga kroz ZOR možemo kvalitetno urediti kako bismo suzbili kasnije parničenje ili djelovanje sudstva u samom segmentu rada”, kazao je Aladrović.


Na pitanje hoće li se to morati regulirati i na razini EU, ministar je odgovorio da je siguran u to, ali i dodao kako nas to ne sprečava da i sami uredimo taj način rada.


“Kod platformskog rada je prisutna i nelojalna konkurencija. Zato to želimo usustaviti kroz ugovore o radu, omogućiti platformski rad svima koji to žele”, dodao je.


Novim zakonom želi se regulirati i rad od kuće, a jedan od dijelova je da poslodavac plaća režije zaposlenom.


S time u vezi, Aladrović je rekao kako žele “usustaviti benefite rada na daljinu” te povećati razinu zaštite za poslodavca i radnike, kao i urediti plaćanje određenih troškova radnicima koji rade od kuće.


“Prije covid krize imali smo oko tri posto radnika od kuće. Procjena je bilo na razini EU da 37 posto radnika može obavljati posao od kuće. Želimo benefite usustaviti – da poslodavac i radnik imaju veću razinu zaštite, ali i da se određeni troškovi plaćaju”, kazao je.


Na pitanje tko će to nadzirati, Aladrović je odgovorio da je Državni inspektorat nadležan za inspekciju rada.


“Bit će dvostrani odnos poslodavca i radnika, i ne očekujemo da će u kontroli ili bilo kojem drugom dijelu biti većih problema”, kazao je Aladrović.


Naglasio je kako je jedan od temeljnih ciljeva novog ZOR-a da smanje prekarni rad.


“U Hrvatskoj imamo oko 25 posto ugovora na određeno vrijeme, tu smo nažalost lideri u EU. Želimo smanjiti taj broj, učiniti rad izvjesnim. Problem je i u tome što imamo veliku frekvenciju kratkih ugovora. Želimo ograničiti maksimalan broj ugovora, ograničiti vrijeme trajanja tih ugovora, kod sklapanja ugovora poslodavac će morati pojasniti zašto sklapa ugovor na određeno, povezane tvrtke ćemo uključiti u taj lanac i neće biti moguće prebacivati radnike”, naglasio je Aladrović.


Na tvrdnju kako su mnogi sindikalni čelnici mišljenja da prava iz kolektivnih ugovora mogu ostvarivati samo članovi sindikata, Aladrović kaže kako je i to nešto što će se naći na stolu u samom ZOR-u ili u nekom drugom propisu.


“Razgovaramo sa sindikatima i poslodavcima po tom pitanju. Nismo ga u samom prijedlogu usustavili. Bitno je da ne mogu biti različita materijalna prava, kasnije ćemo dogovoriti kako će izgledati ti modeli”, istaknuo je Aladrović.


Dodao je kako radna skupina ZOR-a još radi, te da su sve teme otvorene za razgovor.


Po pitanju mirovinskog sustava, odnosno jesmo li spremni duže raditi ili ćemo masovno uvoziti stranu radnu snagu, ministar je odgovorio da je rješenje – u obje navedene stvari.


“Moramo biti svjesni da duži ostanak u svijetu rada je naša realnost, pogotovo u onim djelatnostima u kojima je to moguće. Postoje djelatnosti u kojima se može raditi duže, propagirat ćemo to kao i do sada. Bitno je da to bude izbor, da ne bude obligatorna obveza odlaziti u mirovinu sa 65 godina. I uvoz radne snage je realnost koja se događa za sve one djelatnosti za koje na svom tržištu rada nemamo dovoljno zaposlenika”, zaključio je Aladrović.