Ušli smo u glavni dio turističke sezone s kojom dolazi i ogromna potrošnja stranih turista zbog čega mnogi strahuju da bi nam se mogao ponoviti lanjski kolovoz kada je došlo do jednokratnog naglog skoka stope inflacije. Na to su prekjučer upozorili ministar financija Marko Primorac i premijer Andrej Plenković koji je stoga pozvao na »umjerenost« u određivanju cijena usluga, s obzirom na to da rast cijena usluga i dalje najviše pogoni inflaciju u Hrvatskoj, a upravo su cijene usluga, ponajprije ugostiteljstva i smještaja, i pridonijele neočekivanom skoku inflacije lanjskog kolovoza.

Na premijerov apel da oni koji pružaju usluge budu realni i racionalni pri određivanju cijena, Udruga Glas poduzetnika odgovara nizom prijedloga i sugestija upućenih Vladi.

Učinak tržišta

– Mi bismo pozvali državu da smanji PDV, da poveća prag za ulazak u sustav PDV-a, da nas oslobodi poreza na reinvestiranu dobit, da se ulaganja u start-upove tretiraju kao porezne olakšice. Također bismo predložili Vladi da bude umjerena u trošenju novca jer 25 posto svega što mi poduzetnici naplatimo ide u državni proračun, poručio je član Izvršnog odbora Udruge Glas poduzetnika Dražen Oreščanin.

Iako ni u Glasu poduzetnika ne isključuju mogućnost da bi se u osmom mjesecu mogao dogoditi nagli, ali kratkotrajni skok stope inflacije, ipak smatraju da su cijene u ugostiteljstvu i turizmu, odnosno sektoru usluga, dosegle plafon, a tu je i tržište, odnosno konkurencija koja bi trebala korigirati cijene na niže, barem u teoriji. U UGP-u pri tom navode da na slobodnom tržištu cijene određuju potražnja i ponuda, ali i troškovi poduzetnika; trošak radne snage zbog nedostatka i uvoza radnika, najam prostora, troškovi energije i nabava hrane i pića kojima cijene i dalje rastu, a prema zadnjim podacima Državnog zavoda za statistiku u lipnju su porasle za 2,1 posto. Također, u pogledu rasta inflacije usluga, Hrvatska ima jednu specifičnost, a to su regionalne razlike u cijenama zbog razlike u troškovima poduzetnika, pa kava na Stradunu ne može koštati kao kava u nekom mjestu koje nije toliko turistički atraktivno, navode u UGP-u.

Restorani rekorderi

Jedan od razloga zašto u ljeto dolazi do rasta inflacije je i činjenica da pojedini poduzetnici cijene usluga podignu tik pred sezonu, navodi predsjednik UGP-a Hrvoje Bujas.

– Imali smo uvođenje eura pa uvoznu inflaciju pa energetsku krizu i to je sve podizalo cijene koje ipak idu prema smirivanju. Doći će do stabilizacije cijena, tržište će učiniti svoje, ali još ne ove godine nego iduće. A što se tiče cijena u ugostiteljstvu i turizmu, ako želimo da radnici u ugostiteljstvu imaju 2.000 eura plaće, onda će kava u kafiću koštati između 4 i 5 eura, kaže Bujas.

Na tragu Bujasove izjave je i komentar inflacije Hrvatske narodne banke u kojemu se navodi da je unatoč primjetnom usporavanju inflacije cijena usluga, ona i dalje znatno viša od ostalih komponenata inflacije te nastavlja najviše pridonositi ukupnoj inflaciji.

– Ustrajnost inflacije cijena usluga djelomično je posljedica njihove osjetljivosti na porast plaća u uvjetima snažne potražnje za ugostiteljskim i smještajnim uslugama, pojašnjavaju u HNB-u.

Rekorderi poskupljenja su kao i prošlih nekoliko godina restorani, kada je stopa inflacije prošlo ljeto skočila na 7,8 posto, cijene u restoranima su rasle dvostruko brže od inflacije, odnosno 15,7 posto. No, kao razloge stalnog dizanja cijena restorani najprije navode višegodišnju stopu PDV-a od 25 posto, a zbog pandemije COVID-19 dvije godine nisu normalno radili. Nakon toga su im se vratili gosti koji mjesecima nisu pitali za cijene, a restorani radili odlično usprkos podizanju cijena kako bi nadoknadili gubitke iz »lockdowna«. Onda bi uslijedile sezone, a restorani su odgovarali na povećanu potražnju, odnosno ponovno dizali cijene zbog stranih gostiju. Pri tom valja podsjetiti da su hotelijerstvo i ugostiteljstvo pretrpjeli jedan od najvećih udaraca tijekom pandemije, od čega se neki još oporavljaju, pa je i to jedan od razloga rasta cijena usluga.

Ipak, rast cijena usluga usporava treći mjesec zaredom, u svibnju se spustio na 6,1 posto s travanjskih 6,3 posto, a u lipnju na 5,5 posto.

Tko pretjera, morat će malo spuštati

Stabilizaciju cijena turističkog smještaja ove godine očekuje i predsjednik Udruženja putničkih agencija HGK-a Boris Žgomba. Kaže da iznajmljivači ove sezone nisu spuštali cijene iz razloga što su ih zadnje tri godine snažno podizali kako bi nadoknadili gubitke iz pandemije.

– O cijeni ne odlučujemo mi, niti Vlada, niti ja, nego tržište i odnos ponude i potražnje. Godine 2021. bio je velik odnos na strani potražnje, 2023. se balansirao, a ove godine očekujemo stabilizaciju. Oni koji su malo pretjerali morat će malo spustiti cijene, kaže Žgomba.

Podsjeća da imamo skoro milijun ležaja u privatnim kućama i apartmanima i godišnji porast od 40.000 novih ležaja, dok potražnja ipak nije tolika pa će goste dobiti onaj tko bude efikasniji i brži. Navodi i da ljudi koji se bave iznajmljivanjem nisu stručnjaci zbog čega dolazi do pretjerivanja, a to pak doprinosi neredu na tržištu.