Obuhvaćeno 67 zemalja

AKCIJA INTERPOLA I EUROPOLA I U HRVATSKOJ Iz trgovina širom Europe i svijeta povučeno 3.620 tona neispravne hrane

Bojana Mrvoš Pavić

Tuna je  tretirana supstancama kojima se postiže da izgleda svježije (na slici tuna prije i poslije tretiranja) / Foto EUROPOL

Tuna je tretirana supstancama kojima se postiže da izgleda svježije (na slici tuna prije i poslije tretiranja) / Foto EUROPOL

Provedeno je više od 41.200 pretraga – u trgovinama, na tržnicama, zračnim i pomorskim lukama, otkriveno 50 kriminalnih mreža koje su manipulirale hranom te uhapšeno 749 ljudi. Zatvoreno je 66 tvornica, odnosno pogona u kojima se proizvodila ili pakirala hrana. U Hrvatskoj, kako neslužbeno doznajemo,  nije bilo povlačenja proizvoda s polica ili farmi



ZAGREB  Pokvareno meso, kemikalijama obojena tuna, lažne dojenačke formule, zagađeno brašno, metanol u alkoholnim pićima – samo je dio proizvoda zaplijenjenih u velikoj akciji Interpola i Europola u trgovinama širom Europe i svijeta, OPSON VII, koja je provođena od prosinca prošle do ožujka ove godine u 67 zemalja, uključujući i Hrvatsku.


Detaljni nalazi javnosti će biti otkriveni u nadolazećim mjesecima, no zasad je objavljeno kako je s polica trgovina povučeno ukupno 3.620 tona i 9,7 milijuna litara lažne, ili hrane koja ne udovoljava standardima, odnosno i vrlo opasne hrane odnosno pića. Akcija se odvijala od Australije i Indonezije, preko afričkih zemalja, američkog kontinenta, do država Europe, pa tako i Hrvatske.


Prema informacijama Europola i Interpola, provedeno je preko 41.200 pretraga – u trgovinama, na tržnicama, zračnim i pomorskim lukama, otkriveno gotovo 50 kriminalnih mreža koje su manipulirale hranom te uhapšeno 749 ljudi. Zatvoreno je ukupno 66 tvornica, odnosno pogona u kojima se proizvodila ili pakirala hrana.


Pokvarljiva roba




U Belgiji je, koliko je dosad poznato, zbog pokvarenog mesa zatvorena tamošnja najveća tvornica mesa i meso povučeno iz supermarketa. U mesu su pronađeni  mesni otpatci, odnosno ostaci trupa zaklanih životinja namijenjeni hranjenju životinja, koji su zabranjeni za ljudsku konzumaciju.


U Španjolskoj je uhićeno četvero ljudi i zatvoreno postrojenje koje je pakiralo krivotvorene dojenačke formule, namijenjene izvozu u Kinu. Zaplijenjeno je osam tona proizvoda te ustanovljeno da u njemu nije bilo nutrijenata koje dojenačke formule moraju imati.


U Francuskoj je pak zaplijenjeno preko 9,5 tona krijumčarene pokvarljive robe i 60 litara goriva i sirovina namijenjenih ilegalnom rudarenju zlata. U 11 država – Španjolskoj, Italiji, Portugalu, Francuskoj, Njemačkoj, Nizozemskoj, UK, Mađarskoj, Lihtenštajnu, Norveškoj i Švicarskoj – provedene su akcije razotkrivanja kriminalnih radnji vezanih uz meso tune te zaplijenjena ukupno 51 tona tune.


Ustanovljeno je da je tuna u nekim državama ilegalno tretirana supstancama kojima se postiže da meso izgleda svježije. Kako je priopćila Europska komisija, to može predstavljati ozbiljan rizik za javno zdravlje, uzimajući u obzir da modifikacija početne boje može pokrivati kvarenje, što dopušta razvoj bioloških amina (histamina), odgovornih za tzv. Scombroid sindrom kod ljudi.


Obojena tuna zapravo može sadržavati visoke doze histamina, koji može dovesti do teških alergijskih reakcija, dok nitriti korišteni u bojenju mogu uzrokovati stvaranje kancerogenih stanica.


Goleme zarade


Španjolska i Francuska također provode istrage o tuni predviđenoj za konzerviranje, a prodavanoj kao svježe meso, i o ilegalnoj uporabi aditiva. Tuna namijenjena konzerviranju, a prodavana kao svježa na tržištu tako postiže dvostruko veću cijenu od one koju bi imala kao konzervirana.


Procjene kažu da se na taj način zamijeni oko 25.000 tona tune godišnje, na čemu krivotvoritelji ostvaruju zaradu od oko 200 milijuna eura godišnje. Iz tog se razloga potrošače upozorava da budu oprezni kad naiđu na »svježu« tunu s preniskom cijenom. Ako je boja tune neprirodno crvena, moguće je da je tretirana nitritima i/ili visokim dozama antioksidansa.



Više od 90 posto hrvatskih građana jako je zabrinuto zbog prevara hranom, što nas čini najzabrinutijima po tom pitanju u 25 EU zemalja u kojima je EFSA, Europska agencija za sigurnost hrane, provela istraživanje čiji je cilj bio ispitati koliko su Europljani informirani, a koliko zabrinuti zbog prevara s hranom – kako onih poznatih, tako i rizika u nastajanju. Ispitivalo se i čijim informacijama o sigurnosti hrane građani najviše vjeruju te pokazalo da Hrvati u tom pogledu najviše vjeruju onome što im kažu prijatelji i rodbina, dok najmanje vjeruju onome što im »servira« – država. Samo 12 posto hrvatskih građana vjeruje u informacije o sigurnosti hrane koje objavljuje država, za razliku od, primjerice, 53 posto Danaca, poznatih po svom povjerenju u institucije. U prosjeku, državnim informacijama o sigurnosti hrane vjeruje 33 posto Europljana. Također, hrvatski potrošači su u odnosu na ostatak Europe nepovjerljiviji i prema informacijama koje plasiraju agencije za sigurnost hrane, jer njima kod nas vjeruje 43 posto potrošača, za razliku od 56 posto na razini EU-a. Potrošači diljem EU-a iskazuju veću zabrinutost zbog već utvrđenih rizika u hrani od onih u nastajanju, dok im nedostaje i  znanja o novim rizicima. Primjerice, hrvatski su potrošači poprilično neinformirani o rizicima konzumiranja zelenih smoothija, plastične riže te o nanotehnologiji.


Na pitanje o rezultatima istrage u Hrvatskoj, našem je listu odgovoreno iz Carine koja se u veliku svjetsku akciju uključila, kažu, u razdoblju od 26. ožujka do 31. ožujka 2018. godine, i to na način da se u sklopu 24-satnog nadzora na cjelokupnom carinskom području obavljao prvenstveno nadzor hrane i pića pri uvozu u Hrvatsku, i to s aspekta provjere ispravnog deklariranja roba, podrijetla robe, ispravnosti priložene dokumentacije koja prati robu, kao i uporabu zaštićenih žigova i ambalaže, a zlouporabom kojih se može ukazati da se radi o trgovačkim krivotvorinama proizvoda.


Interes javnosti


»Tijekom provedbe operativnih aktivnosti iz djelokruga rada Carinske uprave nisu utvrđene nepravilnosti s aspekta carinskih mjera, odnosno nije utvrđena sumnja u mogući uvoz roba koje bi ukazivale na trgovačka krivotvorenja hrane i pića. S obzirom na to da je interes javnosti u najvećem dijelu izazvan objavom informacija kako je u nekim zemljama bilo zapljena  zdravstveno neispravne hrane, a tijekom provedbe širih razmjera OA OPSON VII, obavještavamo vas kako Carinska uprava nije nadležna za kontrolu zdravstvene ispravnosti hrane, već je isto u nadležnosti Sanitarne inspekcije, Ministarstva zdravstva. Isto tako, i pri uvozu roba kao što su hrana i piće, prije provođenja mjera carinskog nadzora pri uvozu takve robe, Granična sanitarna inspekcija nadležna je obaviti nadzor iste«, kažu u Carini. Kako neslužbeno doznajemo, u Hrvatskoj nije bilo povlačenja proizvoda s polica ili farmi.


Indonezijska je policija, primjerice, zaplijenila veliku količinu zabranjenih vrsta alkohola koji je uzrokovao smrt 60 ljudi, dok je u Bugarskoj zaplijenjeno svinjsko meso s trihinelom, od koje je oboljelo 12 ljudi. U Vijetnamu je zaplijenjeno više od deset tona rezanaca koji su sadržavali boraks, kao i gotovo sedam tona bambusovog korijenja namakanog u nepoznate kemikalije kako bi proizvod izgledao svježiji. U Rusiji je otkriveno i zatvoreno 48 ilegalnih tvornica, i više od 1,6 milijuna tona ilegalno proizvedenog alkohola, kao i sedam milijuna eura vrijedan prokrijumčareni duhan.