Nedavno je u Osijeku četrdesetogodišnjoj ženi na radnom mjestu iznenada pozlilo, nakon čega je ubrzo izgubila i svijest, a zahvaljujući brzoj intervenciji kolegica i kolega zbrinuta je na hitnom odjelu Kliničkog bolničkog centra Osijek. Prema priči rođaka nesretne žene, koju je poželio podijeliti s javnosti, u KBC-u Osijek joj je dijagnosticirana aneurizma, puknuće dvije krvne žile na glavi.

– Osječki su liječnici učinili sve što su mogli, a zbog izrazito teškog stanja pacijentice odlučeno je da ju se hitno preveze u Zagreb, priča Osječanin, dodajući kako nitko nema primjedbi na ono što su liječnici učinili. No, tvrdi kako ga je iznenadila odluka da se pacijenticu u Zagreb preveze kopnenim putem, vozilom hitne pomoći, unatoč njezinom kritičnom, po život opasnom stanju. Naime, prema stručnim izvorima, »aneurizma predstavlja abnormalno proširenje krvne žile koje nastaje uslijed slabljenja njenog zida. Ovo izbočenje nalik balonu može puknuti, uzrokovati unutrašnje krvarenje te, vrlo često, smrt.«

– Nekoliko dana prije sam vidio vijest kako je helikopterom prevezen životno ugrožen 78-godišnjak. Pitao sam se zašto nije i za našu pacijenticu dignut helikopter i zašto, ponavljam, zbog njezina izrazito teškog stanja, ugroženog života, i ona u Zagreb nije mogla biti prevezena helikopterom kada već znam da i u Osijeku postoji Helikopterska hitna medicinska služba s bazom za slijetanje u neposrednoj blizini osječkog KBC-a, pitanja su na koja naš sugovornik traži odgovore.

Uza svu sposobnost vozača hitne pomoći, prijevoz pacijenta kopnom iz Osijeka prema Zagrebu traje vjerojatno dvostruko duže nego helikopterom, a i prijevoz kopnenim putem uvijek može zapeti u gradskim gužvama kojima svakodnevno svjedoče i građani Osijeka, a posebno žitelji glavnoga grada Hrvatske.

Foto Sergej Drechsler

– Ako je svaka minuta u takvim slučajevima važna, zašto nije dignut helikopter, ponavlja pitanje Osječanin, dodajući kako se raspitivao i tražio odgovore, ali da su oni bili uglavnom općeniti i nedorečeni.

Smjernice i protokoli

Odgovore na pitanja o donošenju odluka u ovakvim situacijama potražili smo direktno u Hrvatskom zavodu za hitnu medicinu (HZHM) u čijem je sastavu i Helikopterska hitna medicinska služba (HHMS). Kako se navodi na mrežnoj stranici te službe »primarna uloga Helikopterske hitne medicinske službe (HHMS) je osigurati hitnu medicinsku skrb životno ugroženim pacijentima na području Republike Hrvatske«. »HHMS omogućava kvalificiranom medicinskom osoblju brz pristup kritično bolesnim i/ili ozlijeđenim pacijentima, postavljanje dijagnoze i provođenje hitnih medicinskih postupaka na mjestu intervencije te njihovo zbrinjavanje tijekom žurnog prijevoza u bolnicu«, navode u HHMS-u.

U odgovoru na naš upit iz Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu navode kako su uspostavom HHMS-a, koja od 30. ožujka 2024. djeluje iz baza Zagreb, Split, Rijeka i Osijek, donesene i smjernice i upute o aktivaciji tima HHMS-a (Smjernice HHMS), kao i protokoli postupanja. Smjernicama se, navode, definiraju i kriteriji za aktivaciju tima HHMS-a koji uključuju kriterij iz Indeksa (crveni – hitno), u kombinaciji s kriterijem dostupnosti, vremenskim ograničenjima, mogućim ishodima zdravstvenog stanja…, temeljem kojih medicinski dispečer u medicinskoj prijavno-dojavnoj jedinici donosi odluku o brzini i načinu aktivacije pojedine vrste tima HMS-a.

– U slučaju potrebe za hitnim međubolničkim prijevozom životno ugroženog pacijenta helikopterom, bolnica, nakon što je dogovorila prijem pacijenta u drugu bolničku zdravstvenu ustanovu, preko županijske medicinske prijavno-dojavne jedinice (MPDJ) na broj 194 može zatražiti hitan medicinski prijevoz te dostavlja županijskom zavodu za hitnu medicinu ispunjeni obrazac zahtjeva za hitan medicinski prijevoz. Obrazac ispunjava doktor medicine bolničke zdravstvene ustanove koji je utvrdio potrebu za hitnim medicinskim prijevozom i dogovorio prijem u drugu bolničku zdravstvenu ustanovu te ispunjeni zahtjev za hitni medicinski prijevoz dostavlja provoditelju hitnog medicinskog prijevoza, stoji također u proceduri postupanja.

Odlučuje dispečer

Smjernicama i uputama za medicinske dispečere za aktiviranje helikopterske hitne medicinske službe definirani su kriteriji za postavljenje zahtjeva za korištenje HHMS-a za hitan međubolnički prijevoz.

– Medicinski dispečer donosi odluku o načinu prijevoza temeljem unaprijed definiranih kriterija, odnosno procjene prikupljenih informacija za životno ugroženog pacijenta kod kojeg su dijagnostičko-terapijski postupci vremenski kritični i procjene može li se vrijeme prijevoza značajno skratiti korištenjem HHMS-a u odnosu na druga dostupna prijevozna sredstva. Bolnica koja zatraži premještaj životno ugroženog pacijenta obvezna je pacijenta maksimalno moguće zbrinuti i pripremiti za siguran prijevoz, pripremiti medicinsku dokumentaciju te osigurati pratnju liječnika iz bolnice, kao i potrebnu specifičnu medicinsko-tehničku opremu i lijekove, kažu u zaključku odgovora HZHM-a.

Konkretan odgovor na naše pitanje je li helikopter trebao biti korišten u slučaju Osječanke nismo dobili i zbog zaštite privatnosti pacijentice, no ovaj je slučaj, prema stavu građanina koji nam je opisao događaj, dobar za poticanje rasprave o tome postoji li prostor za poboljšanje sustava i jesu li svi kriteriji u potpunosti prilagođeni potrebama pacijenata.

U deset mjeseci 1.146 intervencija

Svi timovi Helikopterske hitne medicinske službe (HHMS) u proteklih deset mjeseci imali su ukupno 1.146 intervencija, pri čemu je 69 bilo primarnih, 1.008 sekundarnih i 69 međubolničkih. Najveći broj intervencija imali su timovi HHMS-a Split, čak 532, a slijede ih riječki timovi s 469 intervencija, dok zagrebački timovi bilježe 108, a osječki 37 intervencija.

To znači da su baze Split i Rijeka helikopter na intervencije u proteklih deset mjeseci podizale dnevno 1,77 puta, odnosno 1,56 puta, dok je zagrebačka baza na intervencije slala helikopter jedanput u tri dana, a osječka jednom u osam dana. Najučestaliji razlog izlaska tima HHMS-a na primarnu intervenciju i dalje je zbrinjavanje osoba s bolestima srca i/ili boli u prsima, zatim vitalno ugroženih osoba uslijed ozljeda zadobivenih nesretnim slučajem i osoba s poremećajem svijesti. Kod sekundarnih intervencija to je zbrinjavanje kritično oboljelih i/ili ozlijeđenih osoba, potom osoba s dijagnozom traume, dokazanog akutnog infarkta miokarda s elevacijom ST-segmenta te moždanog udara.