Hrvatska do kraja godine uvodi potpunu zabranu laganih plastičnih vrećica – više se neće moći kupiti, potvrdila je za HRT Sanja Radović Josić, načelnica sektora za održivo gospodarenje komunalnim otpadom pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.

Kad se radi o plastičnim vrećicama, Radović Josić kaže kako razlikujemo tanke i vrlo tanke.

“Tanke vrećice za nošenje dobijete u dućanu ili kupite u blagajni, a vrlo tanke su one na povrću i voću, koje se trgaju sa rolice.

Hrvatska već nekoliko godina ima naplatu tankih plastičnih vrećica, radi smanjenja potrošnje.

Ono što ove godine donosi novi zakon o gospodarenju otpadom, koji je još uvijek u postupku, je potpuna zabrana laganih plastičnih vrećica – neće se više moći kupiti, objasnila je.

Dodaje kako je nova mjera donesena jer zadnjih nekoliko godina ciljevi smanjenja otpada nisu postignuti. Umjesto plastičnih vrećica, preporuka je korištenje vlastitih platnenih vrećica.

Koliko odvojiš, toliko platiš

Ona smatra da građane na odvajanje otpada u kućanstvima dobro mogu motivirati računi.

“Ako znam da će moj račun ovisiti o tome koliko otpada odvojim, onda ću biti jako motivirana. Ako to nije tako, bojim se da će većina građana reći: ‘Neka netko drugi to za mene radi’, kazala je Radović Josić u razgovoru za emisiju “Dobro jutro, Hrvatska”.

Hrvatska, kaže Radović Josić, mora ispuniti cilj smanjenja odlaganja otpada na odlagalištu, uredba je upravo zato i donijela promjenu u načinu naplate – koliko miješanog komunalnog otpada se baci, toliko će se i platiti.

“Sve ono što se godinama bacalo na odlagalište moramo zaboraviti – moramo povećati odvajanje i recikliranje otpada te smanjiti odlaganje otpada”, napominje.

Građani, nastavlja, moraju znati što se zbiva s njihovim otpadom i zašto se od njih očekuje da ga odvajaju.

Gdje baciti jednokratne maske?

“Ovisi o vrsti otpada – u Hrvatskoj imamo tvrtke koje obrađuju i recikliraju papir, karton, staklo i plastiku. Kod plastike je to malo složenije, jer ovisi o vrsti plastike. Svaka vrsta otpada ima svog obrađivača i komunalne tvrtke moraju njima predati otpad odvojen po vrstama”, kaže.

Svaka lokalna samouprava ima svoj način odvajanja otpada – to mogu biti kante ili veći spremnici.

“Kako će koja općina i grad to organizirati je njihova stvar. Ono što mora biti odvojeno je papir u jednoj kanti, biootpad u drugoj, miješani otpad u posebnoj, a ostala ambalaža može biti u jednoj”, objašnjava Radović Josići dodaje kako svaka općina i grad moraju angažirati komunalne redare zadužene za kontrolu otpada.

Predsjednica udruge ‘Priroda za sve’ Ana Rosandić kaže kako je korisno znati da se ostaci sirove hrane odvajaju u biootpad, dok se termički obrađena baca u miješani otpad.

Čepovi od ambalaže drugačija su vrsta plastike od litrenih boca i ‘najbezopasniji’ oblik plastike, a mogu se reciklirati za, primjerice, izradu dječjih igračaka. Jednokratne maske trebale bi ići u infektivni otpad, no s obzirom da to građanima nije dostupno na kućnom pragu, mogu se odvojiti u miješani otpad.