U jadranskim županijama ukupno je u srpnju, po podacima Hrvatske turističke zajednice (HTZ), bilo 3,4 posto ili oko 155 tisuća manje turista nego u lanjskom srpnju. Pokazali su to kompletirani podaci iz sustava eVisitor prema kojima su sve jadranske županije, osim Dubrovačko-neretvanske bile u minusu.

Što se tiče broja noćenja, Istra i Splitsko-dalmatinska županija su na lanjskim brojkama, jug je na plus jedan posto, dok su ostali u ipak nešto manjem minusu noćenja nego dolazaka. Ukupno je na Jadranu prošlog mjeseca bilo 28 milijuna i 830 tisuća noćenja, a lani gotovo 29 milijuna što znači oko 170 tisuća noćenja manje nego 2023.

Kompletna reforma

Svega je tu bilo u srpnju, od Europskog nogometnog prvenstva do Olimpijskih igara, što je utjecalo na dolaske, last-minute ponuda, nevremena u Italiji, visokih cijena kod nas, manjeg broja njemačkih i čeških dolazaka, većeg dolaska Mađara… Dubrovačko je područje ove godine nastavilo s povećanjem broja letova na dubrovačku Zračnu luku te je od ove godine zračna luka u Ćilipima nova Ryanairova baza. S povećanjem zračnog prometa u obližnjem Cavtatu žale se na buku aviona koji kreću letjeti nekim danima već nešto prije šest sati i lete do iza 23 sata…

Resornog ministra Tončija Glavinu pitali smo je li smanjenje pritiska na špicu sezone, a uz jačanje pred i posezone, u konačnici i cilj. Jer ako je zarada ista ili bolja, a mjesta za šugaman na plaži ima, sretniji su i gosti i domaći.

– Dosadašnjim tijekom turističke godine možemo biti zadovoljni, ostvarujemo dva posto više dolazaka i jedan posto više noćenja u odnosu na isto razdoblje lani. Ostvarili smo rekordnu predsezonu i prema najavama očekujemo i izvrsnu posezonu. Mislim da o rekordima u ovom najaktivnijem dijelu godine više ne trebamo govoriti. To nam nije cilj i zato smo i pokrenuli kompletnu reformu upravljanja razvojem turizma na održiv način što podrazumijeva razvoj cjelogodišnjeg i regionalno uravnoteženijeg turizma, kazao je Glavina. Naveo je i da Zakon o turizmu prvi put svim destinacijama omogućuje alate za učinkovito upravljanje turističkim tokovima, a kroz podzakonske akte, odnosno pravilnike, čije se donošenje očekuje u rujnu, slijedi i operacionalizacija svih aktivnosti.

– Era politike stalnog rasta, posebice kada govorimo o kapacitetima u privatnom smještaju, je iza nas, a era kvalitetnog upravljanja destinacijom ispred nas, poručio je ministar turizma i sporta.

I Kristjan Staničić, direktor HTZ-a, kazao je da je turistička godina u skladu s očekivanjima te da je riječ o uobičajenoj godini, s uobičajenim oscilacijama i trendovima turističkog prometa u kojoj se sva konkurencija u cijelosti vratila u tržišnu utakmicu.

Disperzija gostiju

– I dalje smo u samoj špici sezone kad u Hrvatskoj na dnevnoj bazi boravi više od 1,1 milijun gostiju. Nemamo više prostora za fizički rast turističkog prometa u špici sezone, već idemo u pravcu održivosti, u smjeru disperzije gostiju u pred i posezoni. Pred nama je još polovina kolovoza u kojoj očekujemo gotovo maksimalno popunjene kapacitete, a onda nam slijedi posezona za koju su najave vrlo dobre i to je ono što nas najviše zanima. Naš cilj je odmaknuti se od pukog brojanja gostiju te ponuditi adekvatnu kvalitetu za novac i cjelogodišnje poslovanje u turizmu po načelima održivosti, kazao je Staničić dodajući da održivost nema alternative i u tom smislu smo na prekretnici.

– Imamo novi Zakon o turizmu, novi Strateški marketinški i operativni plan hrvatskog turizma i većina naših promotivnih aktivnosti usmjerena je na rast turističkog prometa u pred i posezoni i na kontinentu. Cilj je pozicionirati Hrvatsku u niši između standarda i premiuma, destinacije visoke dodane vrijednosti u kojem vlada suživot zadovoljnog lokalnog stanovništva i gostiju, zaključio je direktor HTZ-a.

U plusu samo Dubrovačko-neretvanska županija

Istarsku županiju je prošlog mjeseca posjetilo oko 43 tisuće turista manje u odnosu na srpanj 2023., Primorsko-goransku oko 36 tisuća manje, Splitsko-dalmatinsku oko 26 tisuća manje, Zadarsku oko 20 tisuća manje, kao i Šibensko-kninsku, a Ličko-senjsku oko 10 tisuća manje.

Od jadranskih županija jedino je Dubrovačko-neretvanska bila u plusu za oko 2.000 gostiju više nego lani, dakle praktički je na lanjskim brojkama s nešto manje od 430.000 dolazaka. Za usporedbu, Istru je u srpnju posjetilo oko 1,1 milijun turista, a Kvarner oko 750.000 gostiju.