Za malo više od mjesec dana na cijelom području Europske unije trebala bi na snagu stupiti pravila koja će tehnološke tvrtke obvezati na uklanjanje terorističkog sadržaja s interneta, pa bi tako i Hrvatska dotad trebala imati zakon kojim za provedbu tog plana. Zato je Ministarstvo pravosuđa i uprave u javno savjetovanje, koje će trajati do polovice lipnja uputilo prijedlog zakona i od Sabora, obzirom na rokove traži da ga usvoji po hitnom postupku. Zakon se uglavnom svodi na obvezu pružatelja usluga na poslužitelju, odnosno tvrtki koje “udomljavaju” web stranice, da nakon naredbe o uklanjanju sadržaja to i učione u roku od najviše sat vremena.

Tako će tvrtke koje nekome tek osiguravaju prostor u viralnom svijetu biti dužne ukloniti sadržaj, a ako to ne učine prijete im i visoke kazne do maksimalno milijun kuna. U slučaju da sustavno ili kontinuirano ne poštuju obvezu uklanjanja terorističkog sadržaja tim tvrtkama prijeti novčana kazna od jedan do četiri posto prihoda kojeg su ostvarili u cijelom svijetu u prethodnoj godini. Zanimljivo je i to da su u prijedlogu zakona istaknute kazne u kunama, ali su pridodani i članici koji će vrijediti od 1. siječnja sljedeće godine i u kojima su kazne u eurima, jer Vlada vjeruje da će Hrvatska od sljedeće godine postati članica eurozone.

Zakon je pripisao i to da je Ministarstvo unutarnjih poslova tijelo nadležno za izdavanje naloga za uklanjanje terorističkog sadržaja, a prethodno može zatražiti mišljenje Agencije za elektroničke medije u slučaju procjene prirode i vrste materijala koji pružatelj sadržaja pruža koja treba pomoći u procjeni predstavlja li materijal teroristički sadržaj. navodi se da će se pri tome primjenjivati temeljna načela koja se odnose na slobodu izražavanja i informiranja, uključujući slobodu i pluralizam medija. Istu pomoć MUP će zatražiti i kad dobije prekogranični nalog o uklanjanja određenog sadržaja na internetu, jer se onaj tko objavljuje određenim sadržaja može nalaziti u jednoj državi, a tvrtka koja udomljava stranicu u drugoj.

Odluku o izloženosti terorističkom sadržaju donosi Hrvatska regulatorna agencija Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti, kojoj MUP dostavlja podatke.

Imaju pružatelji usluga pravo podnijeti prigovor na odluke o uklanjanju terorističkog sadržaja ili onemogućavanju pristupa takvom sadržaju, ali njihovi prigovori ne odgađaju žalbe. Za cijelu je Hrvatsku kao prvostupanjski sud nadležan je Općinski prekršajni sud u Zagrebu, dok se žalbe šalju na Viski prekršajni sud.

IT stručnjak Marko Rakar kaže da će se zakon kojeg je Vlada poslala u javno savjetovanje teško provesti, da je to bilo jasno i kad se na razini EU raspravljalo o tom pitanju, te da problem nigdje nije riješen.

– Tako je to kad pošiljate pravnike da rješavaju poslove inženjera, ali isto bi pravilo vrijedilo i da inženjeri rješavaju pravne probleme, napominje Rakar.

On kaže da u Hrvatskoj postoji nekoliko tvrtki koje se bave “udomljavanjem”, primjerice web stranica, ali da one sigurno nemaju ljude koje bi mogli kontrolirati sadržaj, a da se neka velika kontrola neće ni postići jer su glavni poslužitelji u SAD-u.

– Nema šanse da će netko u SAD-u ukloniti sadržaja samo na osnovu nekog naloga iz Hrvatske ili bilo koje druge države. Njihovi su standardi po tom pitanju puno veći nego naši, i ono što je nama možda radikalizam, njima je sloboda govora. Da bi ste postigli uklanjanje sadržaja morat ćete ima pravomoćnu sudsku odluku i to pravomoćnu odluku u SAD-u, upozorava Rakar.