Hrvatska je prvi put od 2008. godine imala pozitivan migracijski saldo, iz inozemstva se doselilo 11.685 osoba više nego što se odselilo. Kad je u pitanju doseljavanje iz inozemstva ili odseljavanje izvan granica Hrvatske, više je županija, njih 11 i Grad Zagreb, u plusu nego što bilježe negativan saldo.

No, ti prvi pozitivni rezultati u posljednje desetljeće i pol posljedica su liberalizacije odobravanja radnih dozvola za državljane Trećih zemalja i tragedije ukrajinskog naroda koji je pred ratnim strahotama bježao iz te države.

U Hrvatsku su se tako lani doselile 57.972 osobe, ali su gotovo 83 posto, odnosno više od 46 tisuća stranci. Dok je među odseljenima, kojih je 46.287, velika većina, više od 70 posto hrvatskih državljana, pa je unatoč pozitivnom migracijskom saldu s inozemstvom Hrvatska zapravo u debelom minusu kad su njezini državljani u pitanju.

Prije epidemije

Državljani Hrvatske se i dalje više iseljavaju iz Hrvatske nego što se u nju vraćaju. Broj iseljenih Hrvata zapravo se lani približio brojkama prije epidemije, kad je nakratko trend iseljavanja usporio.

Tako se lani iz Hrvatske iselilo 32.739 njezinih državljana što je znatno više nego u pandemijskim 2020. i 2021. godini, čak nekoliko stotina više nego u 2019. godini. Istovremeno su se u Hrvatsku doselila 10.622 Hrvata, pa je Hrvatska, kad je migracijski saldo njezinih državljana u pitanju, lani bila u minusu za 22.399.

U 2021. godini negativan je saldo po pitanju hrvatskih državljana bio nešto veći od 15 tisuća, a u 2020. godini gotovo 13 tisuća.

Hrvati su se lani najviše selili u Njemačku gdje je otišlo više od 14 tisuća ljudi, a iz te se države vratilo njih nešto više od četiri tisuće. U Austriju se odselilo gotovo pet tisuća hrvatskih državljana, a iz Austrije u Hrvatsku vratio se 531 hrvatski državljanin.

Kad su u pitanju ljudi s hrvatskom putovnicom, Hrvatska ima negativan saldo čak i s Bosnom i Hercegovinom, odakle je tradicionalno dolazilo više osoba s hrvatskim državljanstvom nego se u tu zemlju vraćalo.

No, lani se iz BiH u Hrvatsku preselilo 1.635 hrvatskih državljana, a u tu se susjednu zemlju preselio 2.321 hrvatski državljanin.

Po Europi se lani raselilo gotovo 31.063 tisuće osoba koje imaju hrvatsko državljanstvo, dok se iz Europe u Hrvatsku doselilo 8.755 hrvatskih državljana.

Tri županije

Kad su u pitanju županije pojedinačno, u Primorsko-goransku županiju lani se doselilo 1.379 ljudi više nego što se iz te županije odselilo.

To je županija koja ima pozitivan migracijski saldo i s inozemstvom i po pitanju unutarnjih migracija, odnosno unutar Hrvatske.

U PGŽ se iz inozemstva doselilo 185 ljudi više nego što se u inozemstvo iselilo, dok ostatak pozitivnog salda otpada na preseljenja unutar Hrvatske, odnosno među županijama.

No, u te brojke uključeni su i stranci i hrvatski državljani, a DZS još nije objavio detaljnije podatke o tome koliko se hrvatskih državljana, a koliko stranaca doselilo ili odselilo iz PGŽ-a.

Pozitivan migracijski saldo i s ostalim županijama i s inozemstvom imaju i Istarska i Zadarska županija. Istarska županija ukupno je u plusu za 3.196 stanovnika, a Zadarska za 1.624.

Podaci DZS-a otkrivaju da uz te tri županije, još samo tri, Karlovačka, Zagrebačka i Krapinsko-zagorska imaju plus kad je u pitanju migracija stanovništva unutra Hrvatske, odnosno među županijama.

Najviše je u plusu, kad su u pitanju unutarnje migracije, Zagrebačka županija za čak 2.238 novih stanovnika. Grad Zagreb je u plusu za 4.602 stanovnika, ali pozitivan saldo ostvario je samo kad je inozemstvo u pitanju, jer je više ljudi odselilo iz glavnog grada u ostale županije nego što se doselilo u Zagreb.

Razlog je to vjerojatno pozitivnog unutarnjeg salda Zagrebačke županije, jer se ljudi iz Zagreba sve više sele u manje gradove i općine u zagrebačkom prstenu.