ZAGREB – Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović izvijestio je na sjednici Vlade u četvrtak kako je Hrvatska prva članica Europske unije (EU) koja je uspješno obavila pilot testiranje sustava digitalnih zelenih potvrda, tzv. covid putovnica.

“AKD (Agencija za komercijalnu djelatnost) koji je zadužen za izradu tehničkog rješenja uspješno je obavio testiranje sa središnjim digitalnim pristupnikom te je potvrđeno da su sve ključne komponente hrvatskog sustava funkcionalne i spremne za početak izdavanja potvrda koje je najavljeno za početak lipnja”, rekao je Božinović..

“Sustav uspješno generira QR kodove za sve tri vrste potvrda – o cijepljenju, testiranju i preboljenju te razmjenu javnih ključeva s drugim zemljama članicama preko EU pristupnika”, kazao je.

Napravljena je i aplikacija za verifikaciju potvrda drugih država, a tehnička funkcionalnost sustava postignuta je, naglasio je, tri dana prije predviđenog roka.

Radna skupina Vlade definirat će poslovna pravila za izdavanje potvrda građanima, uskladiti vizualni identitet potvrda sa zahtjevima EU, pripremiti komunikacijske i informativne materijale te ostale tehničke stvari oko primjene potvrda.

Božinović je rekao kako je Nacionalni stožer civilne zaštite od zadnje sjednice Vlade donio četiri odluke na prijedlog županijskih stožera.

Zbog poboljšanja epidemiološke situacije na području Šibensko-kninske županije pojedine mjere su ublažene, za Istarsku županiju primjena postojećih mjera produžena je do 17. svibnja, za Zagrebačku županiju od 23. svibnja a za Osječko-baranjsku do 31. svibnja.

Inspektori su ukupno proveli 18.625 nadzora a utvrđeno je i 171 kršenje mjera samoizolacije.

Plenković o cijepljenju

Zaposlenost pokazuje da je država učinila ključnu ulogu, stala uz radnike i poslodavce, napravila je ono što je trebala u ovoj krizi bez presedana, rekao je Plenković u uvodnoj riječi.

Rekao je da je dobro da se nastavlja pad zabilježenih slučajeva zaraze. “Istodobno, ubrzava se proces cijepljenja. Do kraja dana ćemo vjerojatno biti na gotovo 29 posto odrasloga stanovništva koje je primilo prvu dozu, a do kraja ovog tjedna, bit će preko milijun građana koji su primili prvu dozu cjepiva”, rekao je Plenković.

“Očekuje se da će javne financije i prema procjeni Europske komisije postupno se oporavljati tijekom 2021. i 2022. uz smanjivanje udjela javnoga duga u BDP-u”, rekao je Plenković, dodavši da je kriza uzrokovana pandemijom dosad Hrvatsku koštala 32 milijarde kuna, a da je šteta od potresa procijenjena na 129 milijardi kuna, odnosno četiri puta više od covida.

Povjerenje Berošu

Vlada je na sjednici u četvrtak odbila navode iz oporbenog Prijedloga za pokretanje pitanja povjerenja ministru zdravstva Viliju Berošu u Hrvatskom saboru kao neutemeljene i neosnovane te istaknula kako nema osnove za izglasavanje nepovjerenja ministru zdravstva.

Inicijativu za opoziv, koja je poslana u saborsku proceduru, potpisao je 41 oporbeni zastupnik i kao razloge naveo nagomilane probleme u zdravstvu i afere povezane s ministrom.

Vlada navode pobija na 13 stanica očitovanja te predlaže da Hrvatski sabor odbije donijeti odluku o iskazivanju nepovjerenja ministru zdravstva.

U obrazloženju se ističe kako je zdravstveni sustav u 443 dana od pojave koronavirusa svjedočio okolnostima i uvjetima rada kakvima nismo svjedočili od Domovinskog rata ali da  je “sustav ostao na nogama”.

“U situaciji pandemije, u kojoj su se mnogi zdravstveni sustavi doista i urušili, hrvatski zdravstveni sustav ostao je na nogama. Iznimnim naporima svih dionika zdravstvenog sustava i Vlade Republike Hrvatske osigurana je kontinuirana zdravstvena zaštita, dostatne količine zaštitne opreme, kao i cjepivo za sve građane. Osim toga, uspješno smo neprekidno radili na prevenciji te su preventivni programi na nacionalnoj razini”.

Prognoze EK su ohrabrujuće

Najnovije prognoze Europske komisije o gospodarskom rastu Hrvatske su ohrabrujuće i znatno više nego jesenas te svrstavaju Hrvatsku među zemlje s najsnažnijim prognoziranim rastom BDP-a u EU-u, rekao je premijer Andrej Plenković.

“To su ohrabrujuća kretanja. Ključne komponente su osobna potrošnja, investicije i izvoz robe i usluga”, rekao je Plenković.

Dodao je da bi investicije trebale biti pod utjecajem obnove i korištenja europskih fondova i provedbe plana oporavka i otpornosti, a izvoz bi trebao profitirati od oporavka najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera.

Europska komisija u srijedu je objavila proljetne makroekonomske prognoze za države Europske unije. Nakon pada ekonomske aktivnosti u 2020. godini od osam posto , komisija očekuje da će 2022. hrvatsko gospodarstvo premašiti razinu BDP-a koji smo imali prije krize.

U ovoj godini očekuje se realni rast BDP-a u od pet posto, a Plenković je istaknuo da to Hrvatsku stavlja na četvrto mjesto po najsnažnijem rast BDP‑a u Europskoj uniji – nakon Španjolske (+5,9%), Francuske (+5,7%) i Rumunjske (+5,1%).

“Štoviše, u 2022. godini Komisija očekuje realni rast BDP‑a od čak 6,1 posto, što je znatno više od 3,7 posto, koliko se predviđalo u jesenskim prognozama”, rekao je premijer i dodao da je to drugi najbrži očekivani gospodarski rast u Europskoj uniji nakon Španjolske (6,8%).

Najavio je nastavak vladinih aktivnosti na priključenju Hrvatske eurozoni.

Covid do sada odnio 32 milijarde kuna

Do sada je, kako je rekao, kriza uzrokovana pandemijom Hrvatsku koštala 32 milijarde kuna, što je oko 20 posto državnog proračuna, a osim toga šteta od dvaju potresa procijenjena na 129 milijardi kuna.

No Vlada je, kako je iznio, i u takvim vrlo složenim okolnostima uspjeli zadržati radna mjesta i broj zaposlenih, koji je, dodao je, danas veći nego prije početka pandemije pa i nego 2019. godine.

Država je do sada prema premijerovim riječima isplatila deset i pol milijardi kuna za 687 tisuća radnika i 120 tisuća poslodavaca.

Podsjetio je i da je u tijeku isplata povrata poreza te Vlada očekuje da će ukupno biti isplaćeno 1,85 milijardi kuna. Prema njegovim podacima, do sada je isplaćeno 720 milijuna kuna, a od 700 tisuća građana kojima je već isplaćen povrat 142 tisuće je mladih, pri čemu onima do 25 godina pripada 100 posto povrata, a onima od 26 do 30 godina 50 posto.

Dodao je kako je u tijeku isplata dodatka umirovljenicima te je do sada isplaćeno 460 milijuna kuna, za 650 tisuća umirovljenika.