Domaća proizvodnja nafte i prirodnog plina na kopnu i moru već je godinama u opadanju, posebno na plinskim poljima sjevernog Jadrana koja su nekad pokrivala i više od polovine potrošnje u Hrvatskoj, a danas je ukupna proizvodnja prirodnog plina u zemlji nešto veća od petine potreba gospodarstva i građana. Tako i prema pokazateljima najvećeg proizvođača nafte i plina, Ine, u prva dva kvartala ove godine proizvodnja na domaćim naftnim i plinskim poljima ove kompanije opada, plina za oko četiri posto, u ekvivalentima barela na dan, a nafte za oko šest posto.

Najveći je pad proizvodnje plina iz podmorskih nalazišta, za oko 16 posto, dok je na kopnenim nalazištima proizvodnja opala za dva posto. Kopnena nalazišta ipak daju značajno veće količine plina od onih podmorskih pa je ukupni pad proizvodnje znatno manji od onog iz nalazišta pod morem.

Poslovna tajna

Podmorska istraživanja i eksploataciju plina i nafte u zadnje vrijeme koče i cijene ugljikovodika koje ovu vrstu eksploatacije čine relativno neisplativom.

Isplativija su istraživanja i proizvodnja na kopnu, gdje je u zadnje vrijeme otkriveno nekoliko značajnijih nalazišta plina i nafte, a ne treba zanemariti ni istraživanja geotermalnih potencijala, kao jednog od energenata koji bi trebao igrati značajnu ulogu u tranziciji prema ciljevima Europskog zelenog plana i gospodarstvu s nultim emisijama ugljičnog dioksida i drugih stakleničkih plinova.

Ina je do sada izbušila četiri istražne bušotine od čega su dvije otkrile resurse prirodnog plina, a dvije su bile negativne. Izrada pete bušotine slijedi u prosincu. Uz to, snimljeni su 3D seizmički podaci u dvije kampanje na ukupnoj površini od 450 kvadratnih kilometara, ističu iz Ine, dodajući kako je na području Sava-07 Ina partner u istraživanju s američkim Verimilionom.

U istraživanja na kopnu uključilo se i nekoliko stranih kompanija, uz Inu. Investitori su do sada, kroz Elaborate o rezervama, prijavili rezerve ugljikovodika na ukupno četiri buduća eksploatacijska polja.

– Ina na budućim Eksploatacijskim poljima ugljikovodika (EPU) Severovci i Jankovac te Vermilion na EPU Berak i Cerić. S obzirom da su rezerve ugljikovodika poslovna tajna nismo u mogućnosti komentirati o kojim količinama se radi, odgovaraju iz Agencije.

Što se tiče dosad pokrenute proizvodnje na novootkrivenim nalazištima, kažu kako je na istražnom prostoru ugljikovodika SA-10 tvrtka Vermilion Zagreb Exploration u lipnju, odnosno srpnju ove godine pustila u rad plinsku stanicu u Starim Jankovcima, u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Eksploatirane količine plina na EPU Berak i Cerić tijekom kolovoza iznosile su 10,3 mil. prostornih metara prirodnog plina što je oko 14 posto ukupno pridobivenog plina tijekom kolovoza na teritoriju Republike Hrvatske, odgovaraju iz Agencije, uz dodatak kako je prerano za procjenu ukupnih potencijalnih količina ugljikovodika na istražnim poljima.

Povećanje proizvodnje

– Prema novim PSA (engl. production sharing agreement) ugovorima, Agenciji za ugljikovodike prijavljeno je ukupno 9 otkrića nafte i plina. Ukupno gledano prema količinama dobivenim testiranjem ovih bušotina, radi se o količinama koje odgovaraju oko 30 posto trenutno eksploatiranih količina prirodnog plina na teritoriju Republike Hrvatske. No, treba naglasiti da se osim eksploatacijskih polja Berak i Cerić radi o budućoj proizvodnji koja se tek treba realizirati što podrazumijeva određen vremenski period, poručuju iz Agencije, iz koje ističu i kako su ugovori sklopljeni u zadnjih nekoliko godina znatno povoljniji za Republiku Hrvatsku, budući da investitor, nakon što podmiri naknadu od 10 posto vrijednosti otkrivenih ugljikovodika, vrijednost nafte i plina dijeli s državom, nakon povrata odobrenih troškova investitoru vezanih uz istraživanje nafte i plina.

Upit o istraživanjima na kopnu uputili smo i Ini, koja osim samostalnih istraživanja i eksploatacije, odnedavno djeluje i u partnerstvu s američkom tvrtkom Vermilion. Istraživanje i proizvodnja nafte i plina (IPNP), iako u konstantnom padu, čine zanačajan udio u ukupnim financijskim rezultatima Ine pa je tako EBITD-a Ine u ovom sektoru u prvih šest mjeseci ove godine iznosila 158 milijuna eura, s pedeset i dva aktivna eksploatacijska polja.

– U posljednjih pet godina u IPNP je uloženo oko 450 milijuna eura. Više od 90 posto odnosi se na projekte u Hrvatskoj. Prosječna investicija u istražno bušenje ovisi o brojnim čimbenicima poput lokacije, dubine, građe podzemlja i slično te može iznositi od 3-4 milijuna eura po bušotini na kopnu do onih na moru ili dubokih geotermalnih bušotina koje mogu zahtijevati ulaganje i više od 10 milijuna eura. Radi se o visokorizičnom poslu jer svaka bušotina ne donosi novo otkriće, nego ako se ne utvrdi zasićenje ugljikovodicima postaje čisti gubitak. Da bi bušotina bila isplativa, moraju se pronaći nove rezerve dostatne da pokriju troškove bušenja, ali i kasnije investicije u izgradnju cijelog proizvodnog sustava, ističu iz Ine.

Operativni direktor Istraživanja i proizvodnje nafte i plina u Ini, Josip Bubnić ističe da će se ulaganjima u nove projekte i privođenjem proizvodnji novootkrivenih rezervi nadomjestiti prirodni pad proizvodnje i osigurati djelomična sigurnost opskrbe domaćeg tržišta, što je izuzetno važno u volatilnom vanjskom okružju.

Nove energije

– Nastavak proizvodnje nafte i plina osigurava značajne prihode za vlasnike kompanije, ali i lokalne zajednice gdje radimo. Također, Ina preusmjerava značajna sredstva za ulaganje u obnovljive izvore energije. Danas, pokraj našeg objekta za preradu plina u Podravini, imamo prvu solarnu elektranu pomoću koje Ina proizvodi obnovljivu električnu energiju za tržište. Iskorak u geotermalnu energiju je prilika za IPNP da iskoristi postojeće tehničko znanje i konkurentsku prednost. Tu su i brojni drugi održivi projekti poput EOR Ivanić-Žutica, odnosno utiskivanja i trajnog skladištenja CO2 u iscrpljena naftna ležišta, što u Ini radimo već gotovo puno desetljeće. Ina kontinuirano prati sve prilike na tržištu i zainteresirana je za projekte koji mogu osigurati dugoročnu održivost poslovanja segmenta istraživanja i proizvodnje, kaže Bubnić.

Glavne aktivnosti tvrtke u prvom polugodištu 2024. godine na području razvoja portfelja odnosile su se na stjecanje 40 postotnog udjela u eksploatacijskom bloku Sava-07, s bušenjem i ispitivanjem četiriju istražnih bušotina. Na bloku Drava-03 u tijeku su aktivnosti bušenja dviju novih istražnih bušotina. Ina inače ima dozvole za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na tri istražna prostora. Na prostoru Drava-02 imala je dva komercijalna otkrića, prirodnog plina bušotinom Severovci-1, te nafte bušotinom Jankovac-1. Aktivnosti ishođenja svih potrebnih dozvola za privođenje ovih polja proizvodnji su u tijeku. Na prostoru Drava-03 u kolovozu je uspješno završeno 3D seizmičko snimanje.

Podaci temelj za nova istraživanja

– Prikupljeni visokokvalitetni podaci poslužit će kao temelj za lociranje novih istražnih bušotina, nastavno na plinsko otkriće Veliki Rastovac koje smo prijavili Agenciji kao komercijalno, poručuju iz Ine.

Trenutno je Ina završila izradu istražne bušotine Obradovci-5 na istražnom prostoru Drava-03. Obradovci-5 je četvrta bušotina u sklopu prve istražne faze, izdvojena na 3D seizmičkim podacima snimljenim tijekom 2020. Nalazi se u Virovitičko-podravskoj županiji nedaleko od naselja Zdenci. Bušotinom su uspješno otkriveni novi volumeni prirodnog plina. Bušenje u prvoj istražnoj fazi na prostoru Drava-03 završit će se izradom pete istražne bušotine Veliki Rastovac–2 Duboka u prosincu ove godine, nakon čega slijedi evaluacija rezultata te odluka o nastavku istraživanja u drugoj istražnoj fazi.