ZAGREB – Čelnici ministarstva, središnjih državnih ureda, županija, gradova i općina, uglavnom pripadnici hrvatske političke elite, zapravo su prilično samokritični, njih 88 posto priznalo je određene slabosti ili čak nepravilnosti u upravljanju novcem i imovinom koje su im povjerili građani. Proizlazi to iz objedinjenog godišnjeg izvješća o sustavu unutarnje kontrole u javnom sektoru, a koje je sačinjeno na osnovi izjava o fiskalnoj odgovornosti za 2021. koje je Ministarstvu financija moralo dostaviti 611 čelnika. Oni biraju hoće li dostaviti izjavu A, koja znači da su potpuno sigurni da institucija pod njihovim vodstvom nema nikakvih slabosti i nepravilnosti ili izjavu B, u kojoj priznaju određene slabosti i nepravilnosti, među kojima može biti i to da nisu ispoštovali preporuke unutarnje kontrole ili državne revizije o otklanjanju tih nepravilnosti.

Upravljanje imovinom

U posebnu kategoriju ulazi pet gradova i jedna općina koje nisu dostavili nikakvu izjavu te jedna općina koja je to učinila sa zakašnjenjem, ali Ministarstvo financija ne navodi o kome je riječ.

Svi korisnici koji su dostavili izjavu B, a ima ih 531, tu izjavu temelje na slabostima u sustavima unutarnjih kontrola utvrđenim samoprocjenom putem Upitnika o fiskalnoj odgovornosti, a njih 74 su kao razlog za davanje izjave B naveli i neprovedene naloge i preporuke Državnog ureda za reviziju. Uz to, deset ih je spomenulo i druge raspoložive informacije koje imaju o poslovanju svoje institucije, a riječ je o istragama USKOK-a nad bivšim čelnikom, prijava policijskoj upravi protiv službenice u čijem su djelokrugu poslovi vođenja blagajne, kaznenu prijavu anonimnog podnositelja protiv čelnika i kriminalističko istraživanje temeljem naloga USKOK-a zbog mogućih nezakonitosti u postupanju službenih osoba koje imaju koruptivni karakter.

Kad su u pitanju slabosti i nepravilnosti, najviše ih je u području upravljanja imovinom, s čime problem imaju čak 443 institucije, što je 83 posto, slijedi izvršenje proračuna gdje probleme ima 439 korisnika, a u području računovodstva greške je priznalo 227 korisnika. No, zanimljivo, u državnim i lokalnim vlastima su uvjereni da su transparentni u upravljanju novcem poreznih obveznika, pa je samo njih 12 posto priznalo probleme i u tom području.

Kad je u pitanju nacionalna razina, izjavu je moralo ispuniti 16 ministarstava, pet središnjih državnih institucija te još 19 državnih tijela. Samo je jedno ministarstvo podnijelo izjavu koja znači da nemaju slabosti i nepravilnosti, a to je učinilo još devet nižih tijela, ali time se ne može pohvaliti nijedan središnji državni ured.

Uzroci slabosti

Čak 60 posto korisnika proračuna na državnoj razini utvrdilo je nepravilnosti u području planiranja i proračuna i svog financijskog plana. Njih 54 posto pri tome ima problema s planiranjem rashoda i izdataka koji se financiraju EU novcem, 31 posto u izvršavanju pravomoćnih sudskih presuda putem postupka prisilne naplate, 17 posto s usklađenosti podataka s dužnicima o potraživanjima na datum 31. listopada, a 14 posto s upisom vlasničkih prava u zemljišnim knjigama za nekretnine koje imaju u svom vlasništvu.

Kad je u pitanju EU novac, uglavnom je riječ o tome da državna tijela imaju odstupanja od financijskog plana i konačnog izvršenja u iznosu većem od pet posto. Ministarstvo financija pojašnjava da se uglavnom radi o planiranom, ali ne i utrošenom novcu. Kao glavne uzroke slabosti navode epidemiološke mjere, dugotrajne postupke javnih nabava te poremećaje na tržištu, zbog čega su se radovi na pojedinim objektima odvijali sporijim tempom od predviđenog. Od 20 županija koje su morale ispuniti upitnik, pet je u svojoj izjavi tvrdilo da nemaju nikakve slabosti, dok ih je 15 priznalo da imaju problema.

Od 127 gradova, slabosti i nepravilnosti ima njih 115, što je 91 posto i po tom pitanju od njih su gora jedino ministarstva. Izjavu su predale i 423 općine, a njih 375 priznalo je da ima slabosti i nepravilnosti u upravljanju javnim novcem. Analiza dostavljenih upitnika, navodi Ministarstvo financija u izvješću, pokazuje da je na razini županija, gradova i općina najveći broj korisnika proračuna utvrdio slabosti u području upravljanja imovinom, što je slučaj sa 60 posto županija, 82 posto gradova i 76 posto općina.

– Slabosti utvrđene u ovom području 2019. godine sporo se, nedosljedno i netemeljito otklanjaju. Razlog tome je kompleksnost područja u koje je često uključen velik broj vanjskih sudionika, uključujući i druge institucije sa svojom većom ili manjom učinkovitošću. Međutim, sve su županije, 70 posto gradova i 80 posto općina donijele pisanu proceduru kojom su detaljno utvrđeni poslovi upravljanja i raspolaganja nekretninama te ovlasti i nadležnosti zaposlenika za obavljanje i kontrolu navedenih poslova. Time je postavljen okvir te pravila za temeljito otklanjanje slabosti prisutnih u ovom području, ističe Ministarstvo.

Problemi u naplati duga i izvršavanju općina

Probleme u izvršavanju proračuna ima 78 posto gradova, 74 posto općina i 45 posto županija. Ministarstvo navodi i to da na lokalnoj i regionalnoj razini postoje problemi u sustavu ostvarivanja i korištenja vlastitih prihoda, te da se ta slabost posebno ističe kod županija. Općine i dalje muči poduzimanje mjera za potpunu naplatu prihoda i primitaka, gdje je neučinkovito čak 45 općina. Naplata duga već desetljećima najveći je problem baš kod općina, pa je bilo i prijedloga da im se uskrate državne pomoći dok ne naplate potraživanja, ali to nikada nije zaživjelo, a velik broj općina i dalje računa na dotok novca iz državne blagajne.